Da bi se poništio rast plata do 2027, inflacija bi morala iznositi 308 odsto, tvrdi državni sekretar Tarik Turković.

“Ne znam kako mnogi mjere inflaciju, da li kroz burek, hleb ili jogurt, ali ajde da preračunamo koliko ona treba da bude veća da bi se pojeo rast zarada od reformi Programa Evropa sad 1 i primjene Euro modela”, naveo je Turković na mreži X.

Turković je naveo da je za obračun uzeo primjer četvoročlane porodice u kojoj jedan roditelj ima srednju, a drugi visoku stručnu spremu. Kao početnu godinu uzeo je 2020, kada su, prema njegovom modelu, primanja iznosila 300 i 350 eura, odnosno ukupno 650 eura mjesečno ili 7.800 eura godišnje.

“Uzmimo četvoročlanu porodicu u kojoj jedan roditelj ima srednju, a drugi visoku stručnu spremu. Kao početnu uzimamo 2020. godinu – početak perioda globalnih kriza, prvo pandemije COVID-19, a zatim rata u Ukrajini i sadašnjih inflatornih pritisaka. Za 2020. ne uzimamo zakonske minimalne zarade, već realističan primjer primanja blizak tadašnjim medijalnim zaradama: 300 i 350 eura. Porodica je tako raspolagala sa oko 650 eura mjesečno, odnosno 7.800 eura godišnje”, naveo je Turković.

Prema predlogu Euro modela za 2027. godinu, Turković računa sa minimalnim zaradama od 1.250 eura za SSS i 1.400 eura za VSS. To bi, kako navodi, značilo ukupna mjesečna primanja od 2.650 eura, odnosno 31.800 eura godišnje.

“Razlika iznosi 2.000 eura mjesečno, odnosno čak 24.000 eura godišnje”, istakao je Turković.

U obračun, kako ističe, nijesu uključeni dječiji dodaci, besplatni udžbenici niti drugi oblici državne podrške.

Prema njegovoj računici, da bi inflacija u potpunosti “pojela” navedeni rast zarada, cijene bi od 2020. do 2027. morale kumulativno porasti oko 308 odsto, što odgovara prosječnoj godišnjoj inflaciji od oko 22,2 odsto tokom sedam godina.

Turković navodi i da je od 2020. do danas kumulativni rast cijena nešto veći od 40 odsto.

“Rast cijena jeste umanjio dio povećanja životnog standarda, ali je razlika između nešto više od 40 odsto rasta cijena i 308 odsto rasta plata ogromna”, poručio je Turković.

On je zaključio da je “Euro model definitivno odgovor za budućnost Crne Gore”.

Građani su sa optimizmom primili vijest o višim zaradama i penzijama na početku naredne godine.

Ipak, strahuju da će veće plate donijeti i više cijene, pa će, kako kažu u našoj anketi, ponovo biti na istom.

Poslodavci, iznenađeni najavljenim programom Vlade, tvrde da je tim potezom dodatno urušen socijalni dijalog i da su mjere utvrđene prije razgovora sa onima koji stvaraju vrijednost. Sindikati za sada ne žele da komentarišu. Stav će zauzeti, kako su nam kazali, u ponedjeljak, nakon završnih pregovora o Opštem kolektivnom ugovoru.

Prema programu “Euro model“, koji je najavio premijer Milojko Spajić, zarade će od januara biti od 1.000 do 1.400 eura i obuhvatiće, kako je kazao, 250.000 zaposlenih u privatnom i javnom sektoru.

Ta vijest obradovala je građane, ali strahuju, kako su nam kazali, da će veće plate donijeti i više cijene roba i usluga.

Predstoji povećanje penzija od 2027, pa će minimalna, kako je rekao premijer, biti znatno iznad 500, a prosječna preko 600 eura. Takođe, slijedi usklađivanje četiri puta godišnje.

Penzioneri se raduju, ali se pitaju da li je to samo još jedno obećanje. Prije Nove godine najavljeno je – svi penzioneri će primiti 100 eura zimnice.

Prema riječima premijera, zarade će u budućnosti biti evropske, iznad 2.000 eura, što bi, kako je ocijenio, uz druge mjere, mogao biti preduslov za mlade da svoj život i biznis vežu za Crnu Goru.

Ipak, da je bolje negdje drugo, potvrđuju i dvije mlade Podgoričanke.

“Jeste to stimulativno za onoga ko hoće ovdje da ostane. Ali generalno, za nas dvije, mi hoćemo nekako da razvijemo biznis koji bismo imale svuda, širom svijeta. Više bismo se probile negdje van Crne Gore nego ovdje, jer nema ni uslova ovdje toliko koliko ih ima vani”, rekle su naše sugrađanke.

Najava o većim zaradama iznenadila je poslodavce. Filip Lazović iz Unije poslodavaca Crne Gore stava je da je ovom objavom narušen socijalni dijalog, pa poručuje da će razmotriti “Euro model“ i konačan stav zauzeti uskoro.

“I mi ćemo se, naravno, ozbiljno baviti time narednih dana i naši će organi zauzeti stav. I pored toga, mogu da kažem da je najava premijera, možemo slobodno reći, ozbiljno narušila socijalni dijalog, u smislu da o takvoj jednoj najavi nije bilo razgovora, prije svega sa Unijom poslodavaca, a ja mislim da nije bilo ni sa kolegama iz sindikata”, kazao je Lazović.

Iz sindikata su poručili da za sada neće komentarisati novi program Vlade jer, kako su nam rekli, čekaju ishod pregovora o Opštem kolektivnom ugovoru, a završni razgovori radne grupe najavljeni su za ponedjeljak u podne.

Spajić je rekao da dok u Briselu ubrzano zatvaramo poglavlja, u Crnoj Gori otvaramo nova. To su, dodaje premijer, ona koja donose evropski standard i evropske ekonomske benefite, čak i prije formalnog ulaska u Evropsku uniju.

“Sa velikim zadovoljstvom obavještavam javnost da su se stekli uslovi da se od početka naredne godine, zarade u Crnoj Gori obračunavaju prema obavezujućim kriterijumima vladinog programa Euro model. Ovaj inovativni program garantuje da će minimalna neto zarada radnika koji ima osnovno obrazovanje i niže iznositi 1.000 eura, oni koji imaju srednje obrazovanje primaće najmanje 1.250 eura, dok će zaposleni sa visokim obrazovanjem mjesečno dobijati minimalnu neto platu od čak 1.400 eura. Istovremeno, dolazi do značajnog rasta zarada koje su iznad minimalne, od svakog eura koji poslodavac izdvoji za vas – zadržaćete 92 centa u slučaju velikih primanja, pa sve do 97 centi za najniže zarade. Konkretno: poslodavac koji danas za neto zaradu od 1.600 eura izdvoji 1.980 eura, od januara sa istim izdvajanjem radnik prima 1.870 eura. Kako? Vlada će ići korak dalje u smanjenju poreskog opterećenja na rad – omogućavajući i poslodavcima da izađu iz reforme kao pobjednici. Zadrzaće zadovoljne radnike, uz prosperitet jedinstvenog trzišta EU i pristupa EU fondovima”, kazao je premijer.

Na sve ovo, kaže, dodatno povećanje će se desiti i kada socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade da se povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jednako primjeni na javni i privatni sektor.

“U tom slučaju data neto zarada bi prešla čak 2.000 eura”, istakao je Spajić.

Izvor: RTCG

Poslanik NSD-a Dejan Đurović ističe da su ministri iz redova Nove srpske demokratije zajedno sa ostalim članovima Vlade donijeli „Euro model“, novog ekonomskog standarda za sve građane Crne Gore. Njihovi poslanici, kako je kazao, spremno čekaju da se ovi predlozi nađu na plenumu, gdje će podjednako snažno podržati ova rješenja koja garantuju bezbrižniji i stabilniji život u Crnoj Gori, što je okosnica Novog srpskog odgovora.

Predloženi model je, ističe Đurović, u potpunosti u skladu sa „Novim srpskim odgovorom“.

“Naši ministri su smatrali da bi, ukoliko za to postoji realan fiskalni prostor, plate i penzije trebalo i dodatno uvećati, ali su svakako istovremeno vodili računa o održivosti predloženog modela i njegovoj finansijskoj opravdanosti”, naveo je Đurović.

Prema predstavljenom modelu koji je od sinoć postao ključna tema svakog domaćinstva u Crnoj Gori, od januara 2027. minimalna neto zarada za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem iznosiće 1.000 eura, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem 1.250 eura, a za ona sa visokim obrazovanjem 1.400 eura. Predviđen je i rast zarada koje su iznad minimalnih kroz dalje smanjenje poreskog opterećenja rada, dok bi povećanjem bilo obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih.

“Istovremeno, ne zaboravljaju se i one generacije koje su gradile Crnu Goru, tako da će se penzije našoj najiskusnijoj generaciji od 2027. godine usklađivati četiri puta godišnje. Prema najavljenim projekcijama, prosječna penzija u aprilu bi premašila 600 eura, minimalna penzija bi bila iznad 500 eura, dok je za decembar ove godine najavljena i dodatna isplata od 100 eura za svakog penzionera. Za Novu srpsku demokratiju je važno da sva rješenja koja se usvajaju istovremeno donose veća primanja zaposlenima i penzionerima i počivaju na održivim javnim finansijama. Novi srpski odgovor za novo vrijeme”, poručio je Đurović.