Connect with us

Priroda i društvo

Bez kolektora u Botunu raste ekološki i finansijski račun za građane

botun znak

Crna Gora se nalazi pred ozbiljnim rizicima gubitka grantova Evropske unije, povoljnih kredita i potencijalnih odšteta izvođačima radova, jer izgradnja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu još uvijek nije počela.

Iako je projekat definisan, izvođači izabrani, a sredstva od oko 50 miliona eura obezbijeđena, radovi su blokirani zbog protivljenja mještana sela Botun, na granici između opština Podgorice i Zete.

Upozorenja o pravnim i finansijskim posljedicama stigla su još u februaru ove godine, kada je njemačka KfW banka, jedan od ključnih kreditora projekta, upozorila na mogućnost aktiviranja određenih klauzula u slučaju kašnjenja ili promjene lokacije.

Ovakva situacija prijeti da ugrozi i ekološku i finansijsku stabilnost Crne Gore, ali i njen evropski put. Naime, izgradnja ovog postrojenja je jedan od ključnih uslova za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 27 – zaštita životne sredine u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Iz Delegacije EU u Crnoj Gori upozoravaju da svaki dan kašnjenja znači više zagađenja rijeke Morače i Skadarskog jezera, u koje se i dalje direktno ispušta neprečišćena otpadna voda, čime se povećava ekološka šteta i rizici po javno zdravlje.

Postojeći podgorički kolektor izgrađen je još u drugoj polovini prošlog vijeka, kada je glavni grad imao oko 50.000 stanovnika, dok danas u Podgorici živi gotovo 200.000 ljudi. Zbog zastarjelog sistema, otpadne vode se i dalje uglavnom prerađuju u septičkim jamama, a njihovim uklanjanjem i uvođenjem modernog tretmana bila bi obezbijeđena trajna zaštita životne sredine i zdravlja građana.

Evropska unija je za ovaj projekat obezbijedila 33 miliona eura bespovratnih sredstava, čime pokriva preko 40 odsto ukupne investicije. Iz Delegacije EU naglašavaju da je riječ o najvećem ekološkom projektu koji je Unija podržala u Crnoj Gori.

Ipak, mještani iz Botuna odlučno se protive gradnji, tvrdeći da neće dozvoliti izgradnju postrojenja „po cijenu života“. Njihovu poziciju podržava vlast u Zeti, gdje je Demokratska narodna partija (DNP) kategorična da na njenoj teritoriji gradnje neće biti.

Pitanje kolektora u Botunu komplikuje i političku situaciju u državi. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, iz Pokreta Evropa sad, nalazi se u koaliciji upravo sa DNP-om u glavnom gradu. Lider te partije Milan Knežević nedavno je zaprijetio da će DNP napustiti vlast u Podgorici ukoliko projekat bude forsiran protivno stavu Zete. Takav rasplet bi mogao izazvati i političku krizu ne samo u glavnom gradu, već i na državnom nivou, jer PES i DNP čine koalicione partnere i u Vladi Crne Gore.

Ako se gradnja uskoro ne pokrene, Crna Gora rizikuje da izgubi milionsku podršku Evropske unije, suoči se sa sudskim sporovima i odštetnim zahtjevima izvođača, ali i da nastavi da trpi ekološku štetu koja već sada ugrožava rijeku Moraču i Skadarsko jezero.

Priroda i društvo

Bazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije

crveni mulj KAP

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ulazi u proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2026. godine, kojom je utvrđen javni interes za realizaciju projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori i remedijacije ove lokacije.

Iz MDUP-a ističu da remedijacija predstavlja neophodnu mjeru za smanjenje postojećih i sprečavanje budućih ekoloških rizika, u skladu sa evropskim standardima i važećim zakonodavstvom Crne Gore.

“Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja i stručni nalaz vještaka, obezbijeđeni na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazuju na postojanje hemijskog opterećenja i značajnog dugoročnog potencijala ekološkog rizika, zbog čega je neophodno izvršiti sanaciju u formi preventivnog djelovanja i obezbijediti dugoročni monitoring”, kažu iz Ministarstva.

Poručuju da cilj ovog procesa nije samo sanacija postojećeg stanja, već i stvaranje uslova za buduće bezbjedno i održivo korišćenje zemljišta.

“Nakon remedijacije, prostor će biti moguće rekultivisati i planski privesti novim namjenama, čime se degradirani industrijski prostor može ponovo staviti u funkciju”, ističu iz tog resora.

Iz MDUP-a pojašnjavaju da je eksproprijacija u ovom slučaju pravni instrument za realizaciju javnog interesa i stvaranje uslova za sprovođenje mjera zaštite životne sredine i sanacije prostora.

“Ministarstvo će postupak sprovesti u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje prava vlasnika nepokretnosti i svih propisanih procedura”, poručuju iz ministarstva i napominju da sanacija prostora KAP-a znači ne samo rješavanje postojećeg ekološkog opterećenja, već i stvaranje uslova da ovaj prostor u budućnosti ponovo dobije vrijednost i novu namjenu.

Continue Reading

Priroda i društvo

Bolje sestre presušuju: Krivci šljunak ili klimatske promjene

vodoizvorište bolje sestre

Posljednjih godina izdašnost izvorišta Bolje sestre, koje snabdijeva regionalni vodovod za crnogorsko primorje, drastično je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265 litara po sekundi. Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da je do toga došlo najviše zbog nelegalnog iskopavanja šljunka u Morači, odnosno promjene koje su zbog toga nastale u koritu te rijeke, dok je hidrolog Mihajlo Burić izričit da su klimatske promjene najveći krivac za pad izdašnosti.

Regionalni vodovodni sistem sa izvorišta Bolje sestre građen je od 2007. do 2010. godine, kada je upuštena u rad njegova prva faza.

Sistem je projektovan tako da snabdijeva crnogorsko primorje najranije do 2030. godine. Međutim, posljednjih godina izdašnost je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265. Tekuće turističke sezone registrovane su nevolje u vodosnabdijevanju u Sutomoru, Kotoru, Svetom Stefanu, ali nije u potpunosti jasno da li je uzrok tome pad izdašnosti na tom izvorištu.

Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da najveći problem predstavlja nelegalno iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače.

“U tom cilju je 2023. godine izgrađena eksperimentalna privremena pješčana ustava na Morači. Rezultati istraživanja pokazali su da je podizanje nivoa vode u Morači izazvalo promjene i na Boljim sestrama, odnosno povećanje izdašnosti procijenjeno na 70 do 100 litara u sekundi. To je bilo veoma važno, jer je praktično potvrđena veza između vodnog režima Morače i izdašnosti izvorišta Bolje sestre”, ocijenio je Lakušić.

Profesor hidrologije Mihailo Burić izričit je da su klimatske promjene najveći, iako ne jedini krivac za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

“Iskopavanje šljunka ama baš nikakve veze nema sa problemom kapaciteta izvorišta. Desile su se da su temperature toliko velike da je sušni period veoma dug sa visokim temperaturama i da je povećana evapotranspiracija, odnosno ukupno isparavanje sa tla. Tako da sad se dešava, uskoro će tako biti, negdje je već i to tako, da pola vode ispari, a pola tek otiče u rijeke i u podzemlje”, mišljenja je Burić.

Lakušić naglašava da snabdijevanje crnogorskog primorja ne može da zavisi od samo jednog vodoizvorišta.

“Možda i najvažniji pravac bio obezbjeđivanje potpuno novih dodatnih količina vode putem filterskih postrojenja. Regionalni vodovod je još 2023. godine pokrenuo aktivnosti i pribavljao uslove za izgradnju mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta oko 100 litara u sekundi. Dugoročna sigurnost mora da počiva na zaštićenom i revitalizovanom izvorištu Bolje sestre, dodatnim kapacitetima za prečišćavanje jezerske vode i snažnijem transportnom sistemu”, saopštio je on.

Profesor Burić poručuje da je rješenje za izvorište Bolje sestre produbljivanje, ali se, upozorava, mora voditi računa o tome da je taj izvor u krečnjaku, a ne u šljunku.
“Da se uđe duboko ispod nivoa podzemnih voda da bi se dobio kapacitet koji treba”, poručio je Burić.

Izvorište Bolje sestre UNESCO ubraja među 150 najvažnijih kraških izvora na svijetu.

 

Izvor: RTCG

Continue Reading

Priroda i društvo

Podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju se akcize za gorivo

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da se kao podrška poljoprivrednicima – prvi put u Crnoj Gori isplaćuju akcize za gorivo.

“Kao što je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković ranije obećao i za šta se u proteklom periodu snažno zalagao, Ministarstvo nastavlja da ispunjava data obećanja i preduzima konkretne korake u pružanju podrške domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Danas su zvanično upućene instrukcije Ministarstvu finansija za prvu isplatu povrata akciza na gorivo za 2025. godinu. Realizacijom ove mjere Ministarstvo potvrđuje odlučnost da kroz konkretne mjere Agrobudžeta pruži snažnu podršku poljoprivrednicima, stavljajući domaće proizvođače na prvo mjesto i štiteći interese domaće proizvodnje”, ističe se u saopštenju.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su dodali da će podršku ostvariti više od 9.335 poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore.

“Sredstva će biti na računima poljoprivrednika već početkom sljedeće sedmice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastavlja odgovorno i odlučno da sprovodi mjere podrške i ispunjava obećanja usmjerena ka unapređenju položaja domaćih poljoprivrednih proizvođača”, piše u saopštenju.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto