Priroda i društvo

Lakušić: Da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo bez vode

“Trend istorijskih rekorda ove godine u isporuci vode nastavljen je i u septembru: Regionalni vodovod isporučuje 103% više od ugovorenih količina i čak 62% više nego 2023. godine. U septembru mjesecu naši sistemi isporučivali su 826 litara u sekundi, dok je ugovoreno svega 425 litara u sekundi. Tokom ljeta, u jeku turističke sezone, dostizali smo istorijskih 1036 litara u sekundi, čak 173% više od ugovorom predviđenog”, kazao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić.

On ističe da ovi impresivni rezultati nijesu slučajnost.

„Oni su plod odlučne akcije države, uz pomoć Regionalnog vodovoda, nevladinog sektora i slobodnih medija, kada smo 2023. godine zaustavili nelegalnu eksploataciju šljunka u koritu Morače. Bila je to borba protiv organizovanog kriminala i šljunkarske mafije, toliko opasna da su u njenom suzbijanju morale biti angažovane i vojska i policija“, naveo je Lakušić.

Dodaje da je ponosan i čvrsto odlučan da stane na prvu liniju odbrane javnog interesa.

„To nije bila samo borba za vodu, već borba za pravdu, zakon i životnu sredinu Crne Gore. Bio je to rizik po živote svih nas koji smo se usudili da se suprotstavimo, jer su protivnici bili među najmoćnijim kompanijama u državi, sa jakim vezama u institucijama sistema. U toj borbi bilo je prijetnji, ucjena, izdaja, pokušaja diskreditacije, praćenja i brutalnih napada, koji, nažalost, traju i danas, kroz tekstove jednog portala bliskog tim strukturama. Ali ova sezona je dokazala istinu koju smo od početka tvrdili, prestankom nezakonitog kopanja šljunka i primjenom naučnih metoda obnovljeno je izvorište Bolje Sestre“, istakao je Lakušić.

Navodi da je to potvrdio i ministar ekologije Damjan Ćulafić prilikom nedavne posjete koritu Morače: „Sprečavanje nelegalne eksploatacije šljunka iz korita Morače predstavljalo je i danas predstavlja jedan istorijski iskorak. Sve dalje aktivnosti doprinijeće očuvanju ovog izvorišta od strateške važnosti za Crnu Goru“.

Lakušić je govorio i o ostvarenim rezultatima Regionalnog vodovoda.

„Nekad smo, 2021. godine, na prelivnom pragu izvorišta Bolje sestre imali jedva 265 litara u sekundi. Danas govorimo o rekordima preko hiljadu litara u sekundi. To je istorijski preokret i potvrda da je država jača od mafije. Ovo što smo uradili u mom mandatu je zaista istorija. Da nije bilo ove borbe, u kojoj smo često ekološki aktivista Vuk i ja bili usamljeni, pitanje je da li bi Crnogorsko primorje ovog ljeta uopšte imalo vode. A posljedice toga bile bi nesagledive. Zato danas, kada isporučujemo istorijske količine vode, sa ponosom mogu reći, vrijedilo je svake prijetnje, svake neprospavane noći i svakog rizika. Vrijedilo je jer je crnogorsko primorje imalo dovoljno vode“, kazao je Lakušić.

Podsjeća da to nije bila samo administrativna odluka ili tehnički zadatak, to je bila prava drama na koritu Morače.

„Na jednoj strani, država, vojska, policija, Regionalni vodovod i svi oni koji su branili javni interes. Na drugoj, šljunkarska mafija, organizovani kriminal najopasnijeg tipa, kompanije sa ogromnim kapitalom, vezama i zaštitnicima decenijama u institucijama sistema. Kada je država konačno stala iza zakona, slike koje su tada obišle Crnu Goru izgledale su jezivo i zastrašujuće, vojni helihopteri na obali Morače, policijske patrole, tenzija i strah. Bio je to trenutak kada se jasno vidjelo da je riječ o opasnosti za čitavu državu, jer da bi se zaustavila šljunkarska mafija, morala je da reaguje najveća sila koju Crna Gora ima. Bio je to haos, bezvlašće na koritu, nelegalna eksploatacija, prekopane obale, devastirana priroda i izvorište Bolje Sestre na ivici opstanka. Ta slika je danas jeziva, ali je i opomena, da nije bilo odlučne akcije 2023. godine, ovog ljeta 2025. mi bismo pričali o katastrofi i nestašici vode, a ne o rekordnim isporukama“, upozorava Lakušić.

U tom vremenu, kao predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, osjećao je teret i odgovornost.

„Nije bilo lako, prijetnje, ucjene, pokušaji da budem slomljen i ućutkan. Ali tada sam znao, kao i danas, da vrijedi rizikovati sve kada se brani javni interes. Ta borba 2023. bila je velika, dramatična i neponovljiva. Ona je prelomila istoriju. Zato danas, kada gledamo kako iz izvorišta Bolje sestre teče više od hiljadu litara u sekundi u toku ljetnjih mjeseci, moramo znati, ta voda je izborena, odbranjena i sačuvana u najtežoj bici protiv šljunkarske mafije u novijoj istoriji Crne Gore“, zaključio je Lakušić.

Sledeće

Gazdić: Sanacija bazena crvenog mulja blokirana jer je u privatnom vlasništvu

Ne propustite

Podgorica, Zeta pa i Botun trpe veću štetu bez kolektora

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Zašto Šaranović ćuti o nadzoru i radu strelišta “Češka Zbrojevka” ?

Tragedija kod Danilovgrada otvorila je brojna pitanja – od profila osumnjičenog i njegovog ponašanja nakon zločina, preko procedura i nadzora na strelištima, do načina na koji su policija i građani reagovali tokom potrage za naoružanim bjeguncem.

Portal Zeta je putem aplikacije MANS-a za SPI još prije dva mjeseca tražio informacije od Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije o dozvolama, nalazima i službenih bilješki koja predstavljaju osnov za izdavanje dozvole za rad strelišta, kao i dokumentaciju o izvršenim kontrolama strelišta, kontrolu oružja i municije i korisnika strelišta. Do danas nismo dobili tražene podatke. Podsjećamo da je za upotrebu oružja na strelištu potrebno samo da ste punoljetni.

Profesor i kriminolog Pravnog fakulteta Velimir Rakočević kazao je u Jutarnjem programu RTCG da ponašanje osumnjičenog ukazuje na opasnog delinkventa, ali naglašava da konačne odgovore o njegovom profilu i motivima mora dati istraga.

Jedno od ključnih pitanja koje je tragedija ponovo otvorila odnosi se na kontrolu strelišta i procedure koje moraju biti ispoštovane prilikom njihovog korišćenja. Rakočević smatra da istraga mora precizno utvrditi da li su sve propisane mjere bile sprovedene.

„Iz onoga što je dostupno vidimo da, po svemu sudeći, lice nažalost nije bilo pod nadzorom u pucaoni, odnosno streljani. A to je najvažniji korak kada su korisnici strelišta u pitanju, pogotovo kada je riječ o stranom državljaninu. To lice mora biti pod permanentnim nadzorom za sve vrijeme“, naglasio je Rakočević.

Osim neposrednog nadzora, potrebno je provjeriti i da li su ispoštovane bezbjednosne procedure prije nego što je osumnjičeni dobio pristup strelištu i oružju.

„Druga stvar su bezbjednosne procedure – utvrđivanje identiteta lica, provjera kroz određene evidencije i utvrđivanje da li postoje smetnje za ulazak na strelište. Mnogo je tu elemenata koje istraga svakako mora da utvrdi“, kazao je Rakočević.

Dodaje da je potrebno utvrditi i dokumentaciju stranog državljanina, navodeći da je morao imati odgovarajuće odobrenje za nabavku oružja u skladu sa propisima matične države.

Priroda i društvo

Bazen crvenog mulja ulazi u proces sanacije

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ulazi u proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore iz januara 2026. godine, kojom je utvrđen javni interes za realizaciju projekta reforme upravljanja otpadom u Crnoj Gori i remedijacije ove lokacije.

Iz MDUP-a ističu da remedijacija predstavlja neophodnu mjeru za smanjenje postojećih i sprečavanje budućih ekoloških rizika, u skladu sa evropskim standardima i važećim zakonodavstvom Crne Gore.

“Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja i stručni nalaz vještaka, obezbijeđeni na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazuju na postojanje hemijskog opterećenja i značajnog dugoročnog potencijala ekološkog rizika, zbog čega je neophodno izvršiti sanaciju u formi preventivnog djelovanja i obezbijediti dugoročni monitoring”, kažu iz Ministarstva.

Poručuju da cilj ovog procesa nije samo sanacija postojećeg stanja, već i stvaranje uslova za buduće bezbjedno i održivo korišćenje zemljišta.

“Nakon remedijacije, prostor će biti moguće rekultivisati i planski privesti novim namjenama, čime se degradirani industrijski prostor može ponovo staviti u funkciju”, ističu iz tog resora.

Iz MDUP-a pojašnjavaju da je eksproprijacija u ovom slučaju pravni instrument za realizaciju javnog interesa i stvaranje uslova za sprovođenje mjera zaštite životne sredine i sanacije prostora.

“Ministarstvo će postupak sprovesti u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje prava vlasnika nepokretnosti i svih propisanih procedura”, poručuju iz ministarstva i napominju da sanacija prostora KAP-a znači ne samo rješavanje postojećeg ekološkog opterećenja, već i stvaranje uslova da ovaj prostor u budućnosti ponovo dobije vrijednost i novu namjenu.

Priroda i društvo

Bolje sestre presušuju: Krivci šljunak ili klimatske promjene

Posljednjih godina izdašnost izvorišta Bolje sestre, koje snabdijeva regionalni vodovod za crnogorsko primorje, drastično je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265 litara po sekundi. Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da je do toga došlo najviše zbog nelegalnog iskopavanja šljunka u Morači, odnosno promjene koje su zbog toga nastale u koritu te rijeke, dok je hidrolog Mihajlo Burić izričit da su klimatske promjene najveći krivac za pad izdašnosti.

Regionalni vodovodni sistem sa izvorišta Bolje sestre građen je od 2007. do 2010. godine, kada je upuštena u rad njegova prva faza.

Sistem je projektovan tako da snabdijeva crnogorsko primorje najranije do 2030. godine. Međutim, posljednjih godina izdašnost je opala, sa nekadašnjih 2600 litara u sekundi na samo 265. Tekuće turističke sezone registrovane su nevolje u vodosnabdijevanju u Sutomoru, Kotoru, Svetom Stefanu, ali nije u potpunosti jasno da li je uzrok tome pad izdašnosti na tom izvorištu.

Doskorašnji predsjednik odbora direktora regionalnog vodovoda Zoran Lakušić smatra da najveći problem predstavlja nelegalno iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače.

“U tom cilju je 2023. godine izgrađena eksperimentalna privremena pješčana ustava na Morači. Rezultati istraživanja pokazali su da je podizanje nivoa vode u Morači izazvalo promjene i na Boljim sestrama, odnosno povećanje izdašnosti procijenjeno na 70 do 100 litara u sekundi. To je bilo veoma važno, jer je praktično potvrđena veza između vodnog režima Morače i izdašnosti izvorišta Bolje sestre”, ocijenio je Lakušić.

Profesor hidrologije Mihailo Burić izričit je da su klimatske promjene najveći, iako ne jedini krivac za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

“Iskopavanje šljunka ama baš nikakve veze nema sa problemom kapaciteta izvorišta. Desile su se da su temperature toliko velike da je sušni period veoma dug sa visokim temperaturama i da je povećana evapotranspiracija, odnosno ukupno isparavanje sa tla. Tako da sad se dešava, uskoro će tako biti, negdje je već i to tako, da pola vode ispari, a pola tek otiče u rijeke i u podzemlje”, mišljenja je Burić.

Lakušić naglašava da snabdijevanje crnogorskog primorja ne može da zavisi od samo jednog vodoizvorišta.

“Možda i najvažniji pravac bio obezbjeđivanje potpuno novih dodatnih količina vode putem filterskih postrojenja. Regionalni vodovod je još 2023. godine pokrenuo aktivnosti i pribavljao uslove za izgradnju mobilnog filterskog postrojenja kapaciteta oko 100 litara u sekundi. Dugoročna sigurnost mora da počiva na zaštićenom i revitalizovanom izvorištu Bolje sestre, dodatnim kapacitetima za prečišćavanje jezerske vode i snažnijem transportnom sistemu”, saopštio je on.

Profesor Burić poručuje da je rješenje za izvorište Bolje sestre produbljivanje, ali se, upozorava, mora voditi računa o tome da je taj izvor u krečnjaku, a ne u šljunku.
“Da se uđe duboko ispod nivoa podzemnih voda da bi se dobio kapacitet koji treba”, poručio je Burić.

Izvorište Bolje sestre UNESCO ubraja među 150 najvažnijih kraških izvora na svijetu.

Izvor: RTCG