Politika

Pogledajte ko je sve od funkcionera dobio stambene kredite od 2016. do 2020.

Vlada Crne Gore proslijedila je dio spiska funkcionera i državnih službenika kojima je Komisija za stambena pitanja dodijelila stambene kredite u periodu od 2016-2020

Vlada Crne Gore proslijedila je dio spiska funkcionera i državnih službenika kojima je Komisija za stambena pitanja dodijelila stambene kredite u periodu od 2016-2020.

Na spisku za 2016. godinu su Ivica Stanković koji je u vrijeme dobijanja kredita bio na funkciji Vrhovnog državnog tužioca i njemu je Odlukom Komisije o dodjeli sredstava od 09.03.2016. godine dodijeljeno 40.000 eura. Zatim Obrad Mišo Stanišić, tada poslanik u Skupštini, kojem je dodijeljeno 35.000 eura.

Tadašnjem direktoru Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Safetu Kurtagiću dodijeljeno je 20.000 eura, a državnoj tužiteljki u Višem državnom tužilaštvu Vesni Jovićević 30.000 eura.

Tokom 2017, tačnije 18. januara, 40.000 eura kredita odobreno je Blažu Jovaniću tada predsjedniku Privrednog suda, zatim Gordani Reljić tadašnjoj doktorici Bolnice za plućne bolesti 20.000, koliko i Jeleni Perunović specijalisti radiologije.

Tadašnjoj šefici kabineta Vrhovnog državnog tužioca Tanji Božović Odlukom Komisije o dodjeli sredstava od 2.03.2017.godine dodijeljeno je 20.000 eura, koliko i Jovanki Krunić tada pomoćnici u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Šefu Kabineta predsjednika Vlade Dragoljubu Bulatoviću dodijeljeno je 20.000 eura, Dragici Milić generalnoj direktorici Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture 40.000.

Nina Vujošević tada savjetnica Predsjednika Vlade dobila je 25.000 eura, Vesna Begović, sudija Vrhovnog suda 40.000, Dragica Milačić sudija Vrhovnog suda 20.000.

Simeunu Raoniću pomoćniku Generalnog sekretara Vlade odobreno je 30.000 eura, Veselinu Vučkoviću državnom tužiocu u Vrhovnom državnom tužilaštvu 20.000, a Ružici Mišković načelnici Direkcije za međunarodnu saradnju u Ministarstvu javne uprave 35.000 eura.

Tokom 2018. krediti su odobreni Aleksandru Jovićeviću tada generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore – 40.000 eura, Ani Đurašković zaposlenoj tada u Ministarstvu finansija – 40.000 eura, Biljani Jakić tada generalnoj direktorici Direktorata za unutrašnje tržištve i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije 20.000; Branki Dobrović tada zaposlenoj u KCCG 20.000; Danijeli Neđeljković Vukčević generalnoj direktorici Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave 40.000; Dejanu Gazivodi tada zaposlenom u Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine 20.000 eura; Dušku Globareviću zaposlenom u Upravi policije 29.500; Goranu Jovetiću tada državnom sekretaru u Ministarstvu javne uprave 40.000 eura.

U januaru te godine komisija je odobrila novac i Goranu Nikoliću tada generalnom direktoru Direktorata za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije 20.000 eura; Irmi Nišić zaposlenoj u Ministarstvu prosvjete 40.000; Ivi Vuković generalnoj direktorici Direktorata za ekonomsku politiku i razvoj u Ministarstvu finansija 40.000 eura; Ivu Đokoviću pomoćniku generalnog sekretara Vlade Crne Gore 20.000; Ivici Ivanoviću tada generalnom direktoru Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane 40.000 eura; Jadranki Đurković pomoćnici direktora Uprave za kadrove 25.000 eura; Jeleni Đaletić državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu 20.000 eura; Ljiljani Korać sekretarki Višeg državnog tužilaštva 40.000; Milošu Vuksanoviću zaposlenom u Generalnom sekretarijatu 20.000; Miodragu Vujoviću direktoru Agencije za zaštitu konkurencije 25.920,76 eura; Merimi Baković savjetnici predsjednika Vlade Crne Gore 40.000 eura, Mersudinu Grediću zamjeniku generalnog sekretara Skupštine Crne Gore 20.000 €; Milošu Laleviću direktoru Direktorata za sport u Ministarstvu sporta 35.000 €; Nadi Nađi Karadžić direktorici JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje iz Herceg Novog 20.000; Nadi Ulićević sekretarki Ministarstva odbrane 20.000 €; Nikoli Damjanoviću službeniku Agencije za nacionalnu bezbijednost 30.000 €; Omeru Mehmedoviću sekretaru Ministarstva prosvjete 40.000 €; Safetu Koraću generalnom direktoru Direktorata za strateško-razvojne poslove i integrisano upravljanje granicom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 40.000 €; Sonji Bošković državni tužilac u Vrhovnom državom tužilaštvu 30.000 €; Sonji Milašinović zaposlenoj u Kliničkom centru 20.000 €.

Među funkcionerima kojima su dodijeljeni krediti je i Sreten Radonjić tada direktor Agencije za sprječavanje korupcije 40.000 €; Svetlana Mitrović savjetnica potpresjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem 30.000 €; Snežana Žurić zaposlena u Upravi za imovinu 30.000 €; Tatjana Bulatović sekretarka u Ministarstvu sporta – 35.000 €; Vladimir Raičković pomoćnik direktora za IT i razmjenu podataka u Fondu za zdravstveno osiguranje 40.000 €; Žana Radulović sekretarka u Ministarstvu ekonomije 30.000 €; Željka Milošević zaposlena u Generalnom sekretarijatu Vlade 40.000 €.

Tokom marta odobreni su krediti za Jelenu Burzan tada generalnu direktoricu Direktorata za pristupanje Evropskoj uniji u Ministarstvu evropskih poslova 25.000 €; Marjani Laković Drašković generalna direktorica direktorata za organizaciju pravosuđa i krivično zakonodavstvo i nadzor Ministarstva pravde 30.000 €; Milici Škiljević generalna direktorica u Ministarstvu zdravlja 20.000 €; Milovanu Vujoviću državni sekretar u Ministarstvu zdravlja 30.000 €; Nikoli Antović sekretaru u Ministarstvu zdravlja 20.000 €; Nataši Radonjić generalnoj direktorici Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde 30.000 €; Veljku Tomiću direktoru direktorata za srednje stručno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete 30.000 €.

U maju 2018. na spisku su Jovanka Čizmović tada državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru 40.000 €; Mevlida Muratović sudija Ustavnog suda Crne Gore 40.000 €; Snežana Radović predsjednik Komisije za žalbe 25.000 €; Ljiljana Krivokapić direktorica JU Osnovne škole 28.000 €; Danijela Šuković načelnica Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 25.000 €.

U decembru dodijeljen je kredit Aliji Košuti, direktoru uprave za inspekcijske poslove 40.000 €; Aleksandru Erakoviću ambasadoru Crne Gore u kraljevini Španiji 40.000 €; Arijani Nikolić Vučinić generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje i vaspitanje lica sa posebnim obrazovnim potrebama u Ministarstvu prosvjete 30.000 €; Bogiću Rakočeviću direktoru Nacionalne biblioteke Crne Gore 30.000 €; Branka Lakočević tada predsjednica Upravnog suda Crne Gore 40.000 €; Ervinu Ibrahimoviću poslaniku u Skupštini Crne Gore 40.000 €; Halilu Dukoviću poslaniku u Skupštini Crne Gore 40.000 €; Ibrahimu Smailović generalnom direktoru Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde 40.000 €; Miljanu Peroviću načelniku odjeljenja za vojnoobavještajne poslove u Ministarstvu odbrane 40.000 €.

Među državnim službenicima je i Miomir M. Mugoša direktor Poreske uprave sa odobrenih 40.000 €; Milivoje Rašović predsjednik Višeg suda za prekršaje u Podgorici 20.000 €; Miodrag Kankaraš savjetnik potpredsjednika vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem 40.000 €; Marina Miranović načelnica Direkcije za građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde 30.000 €; Nataša Pešić, generalni sekretar Vlade Crne Gore 30.000 €; Nikola Dedeić zamjenik generalnog sekretara Vlade Crne Gore 20.000 €; Ifeta Čikić tržišna inspektorka u Upravi za
inspekcijske poslove 30.000 €; Snežana Vukčević sudija Upravnog suda 20.000 €; Senka Danilović sudija Višeg suda u Podgorici 40.000 €.

Odluka Komisije o dodjeli sredstava od 19.12. 2018. godine dodijelila je 40.000 eura Vesni Medenici tada predsjednici Vrhovnog suda. Zorka Kordić tada pomoćnica Generalnog sekretara Vlade Crne Gore dobila je 20.000 €; Žana Filipović generalna direktorica Direktorata za odnose sa vjerskim zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava 40.000 eura.

U 2019. godini komisija je odobrila Almi Ljuljanaj Jovićević tada generalnoj direktorici Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane 40.000 €; Bojani Martinović šefici Kabineta u Ministarstvu odbrane 40.000 €; Daliboru Miloševiću generalnom direktoru Direktorata za drumski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva 20.000 €; Draganu Radonjiću rukovodiocu Specijalnog policijskog odjeljenja 40.000 €; Draženu Buriću državnom tužiocu u Vrhovnom državnom tužilaštvu 20.000 €; Edini Dešić generalnoj direktorici Direktorata za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Elviru Klici direktoru Nacionalnih parkova CG 40.000 €; Filipu Grujiću zaposlenom u Ministarstvu prosvjete 40.000 €.

Ismet Skenderović tada pomoćnik direktora Uprave za nekretnine dobio je 20.000 €; Jovo Pajović generalni direktor Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Kemal Đečević direktor Fonda rada 40.000 €; Ljijana Lakić državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu 30.000 €; Ljiljana Simović generalna direktorica Direktorata za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Milena Mijajlović šef kabineta u Ministarstvu održivog razvoja i turizma 17.500 €; Milica Lekić zaposlena u Ministarstvu prosvjete 25.000 €; Nikola Medenica direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine 40.000 €; Radmila Lainović zaposlena u Ministarstvu održivog razvoja i turzima 17.500 €; Željko Stamatović generalni konzul u Generalnom konzulatu Crne Gore u Njujorku – SAD 40.000 €.

Tokom aprila 2019. odobreno je Herminu Šabotiću tada zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 20.000 €; Igoru Zečeviću zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 25.000 €; Nadi Drobnjak poslanici u Skupštini 40.000 €; Nevenki Banović zaposlena u Osnovnom sudu 20.000 € i Rajki Žižić zaposlena u Upravi za imovinu 20.000 €.

Tokom 2020. godine Odlukom Komisije novac je dodijeljen Bojanu Šarkiću tada šefu Stalne misije CG pri EU 30.000 €; Mariji Bakrač poslanici u Skupštini 40.000 €; Nadi Pejović savjetnici Glavnog pregovarača za pregovore o pristupanju Crne Gore EU 30.000 €.

Na spisku je i Ramiz Bašić tada ambasador CG u Rusiji kojem je dodijeljeno 30.000 € i Saša Radović specijalista dječije hirurgije u Kliničkom centru 40.000 €;

Izvor: RTCG

Sledeće

Razriješeni Krivokapić i Konjević, bez većine za sudije Ustavnog suda

Ne propustite

Krivične prijave zbog dodjele stanova

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Knežević pitao jesu li u Risnu uhapšeni samo novinari

Lider DNP-a Milan Knežević proceduralno se obratio na početku sjednice Skupštine, govoreći o jutrošnjoj akciji policije u Risnu, gdje su uhapšeni ruski državljani koji su dio mreže “Ribar”, a izlaganje je započeo na ruskom jeziku.

“Želim da reagujem jer se pojavila informacija da su naše službe spriječile veliku akciju hibridnog napada na Crnu Goru od strane Rusa, jer su svi pukovnici GRU, izgleda tamo su svi pukovnici, nema ni portira ni vozača ni ništa drugo. Da ne bi bilo zabune, da su možda uhapšeni možda neki novinari koji rade intervjue i po Beogradu i Republici Srpskoj, volio bih da MUP izađe što prije sa informacijama šta su to učinili ti ruski državljani a tiče se rušenja ustavnog poretka i hibridnog ratovanja i svega onoga što ugrožava naš EU put”, rekao je Knežević komentarišući informacije o lišavanju slobode pukovnika GRU Mihaila Zvinčuka i njegovih partnera.

Kako je kazao, ako bude dokaza, on će snažno podržati akciju.

“Samo da ne bude da su privedeni na razgovor a da se radi o novinarima”, rekao je on.

Nakon njegovog izlaganja, nadovezao se lider Skupštine Andrija Mandić, rekavši da “koga zmija ujede i guštera se boji.”

“Vi znate, nama su 10 godina života oduzeli pričom o GRU pukovnicima. Podržavamo da se utvrdi istina o jutrošnjoj akciji, samo da ne bude kao i obično…”, rekao je Mandić.

Crnogorska policija, u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB), rano jutros započela je akciju usmjerenu na hapšenje vođe i pripadnika ruske hibridne mreže „Rybar“ u Crnoj Gori.

Uhapšeni su, u Risnu, vođe te organizacije Mihail i Valerija Zvinčuk sa još tri saradnika. Prema saznanjima Pobjede Mihail Zvinčuk je pukovnik GRU za hibridne operacije a Valerija je na crnoj listi Velike Britanije.

Nakon hapšenja, kod Rusa su pronađeni sofisticirana digitalna oprema, dronovi, elektronski uređaji i telefoni.

Politika

DPS neće prisustvovati današnjoj sjednici parlamenta, traže glasanje o smjeni Mandića

Šef kluba poslanika DPS Crne Gore Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije da klub Demokratske narodne partije nije dao saglasnost da se dnevni red današnje sjednice parlamenta dopuni usaglašenim predlogom opozicije za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

“To što DNP Milana Kneževića, iako je u opoziciji, već drugi put doprinosi blokadi izjašnjavanja o Mandićevoj smjeni govori da se o političkoj sudbini predsjednika crnogorskog parlamenta ne odlučuje prevashodno u Podgorici već da presudan uticaj imaju političke veze Mandića i Kneževića sa Aleksandrom Vučićem”, rekao je Nikolić.

U međuvremenu, dodao je, Mandić bježi od provjere podrške i nastavlja da se bahati i isključuje opoziciju iz parlamentarnog života.

“Sazvao je današnju sjednicu bez konsultacije sa šefovima opozicionih klubova. Pobjegao je sa Cetinja, kršeći Zakon o Prijestonici. Skupština nije privatna Mandićeva firma. Mandić je uhapsio parlamentarnu demokratiju i kao taoce drži poslanike PES, političku stabilnost i evropski put Crne Gore. Zbog takvog odnosa, DPS neće doći na današnju sjednicu parlamenta”, rekao je Nikolić.

Kako je kazao, neće dozvoliti da se njihovim prisustvom u plenarnoj sali stvara privid normalnog parlamentarnog života.

“Nema zajedničkog glasanja sa većinom dok se ne omogući glasanje o inicijativi za smjenu Mandića”, kazao je Nikolić.

Vezano za hapšenje ruskih državljana u Risnu, on je naveo da javno pita ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije kako su lica pod sankcijama EU i UK uopšte ušla u Crnu Goru.

“A pritom, riječ je o pojedincima za koje se u SAD nudi deset miliona dolara za konkretnu infromaciju, kao što smo mogli da pročitamo. Kada dobijemo odgovore na ta pitanja, onda moćemo razgovarati dalje na temelju onoga što će biti buduća istraga ovog slučaja”, kazao je Nikolić.

Vanredna sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj je trebalo da se odlučuje o inicijativi za smjenjivanje njenog predsjednika Andrije Mandića jer je uputio saučešće povodom smrti Ratka Mladića, 24. septembra nije održana zbog nedostatka kvoruma, dok je opozicija optužila rukovodstvo da je onemogućilo utvrđivanje prisustva poslanika i javni prenos sjednice.

Mandić, lider Nove srpske demokratije (NSD), napustio je plenarnu salu posle rasprave sa opozicionim poslanicima koji su zahtijevali da se sjednica formalno otvori, evidentira prisustvo poslanika i omogući novinarima da prate rad.

Skupštinsko obezbeđenje nije dozvolilo novinarima i snimateljima ulazak u salu, a prenos sjednice nije omogućen.

Poslanici su potom napustili salu i nije se glasalo o razrješenju Mandića s dužnosti.

Politika

Dukaj: Pasivnost Podgorice odgađa i blokira razgraničenje sa Tuzima i Zetom

Više od tri mjeseca Glavni grad Podgorica i njegovo vođstvo ne preduzimaju nijedan korak za razgraničenje sa opštinom Tuzi, uprkos odluci Vlade Crne Gore koja im je dostavljena, izjavio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.

“Dodatno sam prije dva i po mjeseca pisao gradonačelniku Mujoviću da imenuje komisiju koja bi radila na ovom važnom poslu i za Podgoricu, i za Tuzi, i za razvojne i evropske perspektive obje lokalne samouprave”, napisao je Dukaj na mreži Iks.

Opština Tuzi je, kako ističe, delegirala članove komisije, ali pasivnost Podgorice ne samo da je zaustavila ovaj proces, već istovremeno odgađa i blokira i razgraničenje sa opštinom Zeta.

“Nije dobro da aktuelna podgorička uprava nastavlja praksu prethodne i prethodnih vlasti. Građanima smo obećali nešto drugo”, naveo je Dukaj.