Politika

Pogledajte ko je sve od funkcionera dobio stambene kredite od 2016. do 2020.

Vlada Crne Gore proslijedila je dio spiska funkcionera i državnih službenika kojima je Komisija za stambena pitanja dodijelila stambene kredite u periodu od 2016-2020

Vlada Crne Gore proslijedila je dio spiska funkcionera i državnih službenika kojima je Komisija za stambena pitanja dodijelila stambene kredite u periodu od 2016-2020.

Na spisku za 2016. godinu su Ivica Stanković koji je u vrijeme dobijanja kredita bio na funkciji Vrhovnog državnog tužioca i njemu je Odlukom Komisije o dodjeli sredstava od 09.03.2016. godine dodijeljeno 40.000 eura. Zatim Obrad Mišo Stanišić, tada poslanik u Skupštini, kojem je dodijeljeno 35.000 eura.

Tadašnjem direktoru Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Safetu Kurtagiću dodijeljeno je 20.000 eura, a državnoj tužiteljki u Višem državnom tužilaštvu Vesni Jovićević 30.000 eura.

Tokom 2017, tačnije 18. januara, 40.000 eura kredita odobreno je Blažu Jovaniću tada predsjedniku Privrednog suda, zatim Gordani Reljić tadašnjoj doktorici Bolnice za plućne bolesti 20.000, koliko i Jeleni Perunović specijalisti radiologije.

Tadašnjoj šefici kabineta Vrhovnog državnog tužioca Tanji Božović Odlukom Komisije o dodjeli sredstava od 2.03.2017.godine dodijeljeno je 20.000 eura, koliko i Jovanki Krunić tada pomoćnici u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Šefu Kabineta predsjednika Vlade Dragoljubu Bulatoviću dodijeljeno je 20.000 eura, Dragici Milić generalnoj direktorici Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture 40.000.

Nina Vujošević tada savjetnica Predsjednika Vlade dobila je 25.000 eura, Vesna Begović, sudija Vrhovnog suda 40.000, Dragica Milačić sudija Vrhovnog suda 20.000.

Simeunu Raoniću pomoćniku Generalnog sekretara Vlade odobreno je 30.000 eura, Veselinu Vučkoviću državnom tužiocu u Vrhovnom državnom tužilaštvu 20.000, a Ružici Mišković načelnici Direkcije za međunarodnu saradnju u Ministarstvu javne uprave 35.000 eura.

Tokom 2018. krediti su odobreni Aleksandru Jovićeviću tada generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore – 40.000 eura, Ani Đurašković zaposlenoj tada u Ministarstvu finansija – 40.000 eura, Biljani Jakić tada generalnoj direktorici Direktorata za unutrašnje tržištve i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije 20.000; Branki Dobrović tada zaposlenoj u KCCG 20.000; Danijeli Neđeljković Vukčević generalnoj direktorici Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave 40.000; Dejanu Gazivodi tada zaposlenom u Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine 20.000 eura; Dušku Globareviću zaposlenom u Upravi policije 29.500; Goranu Jovetiću tada državnom sekretaru u Ministarstvu javne uprave 40.000 eura.

U januaru te godine komisija je odobrila novac i Goranu Nikoliću tada generalnom direktoru Direktorata za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije 20.000 eura; Irmi Nišić zaposlenoj u Ministarstvu prosvjete 40.000; Ivi Vuković generalnoj direktorici Direktorata za ekonomsku politiku i razvoj u Ministarstvu finansija 40.000 eura; Ivu Đokoviću pomoćniku generalnog sekretara Vlade Crne Gore 20.000; Ivici Ivanoviću tada generalnom direktoru Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane 40.000 eura; Jadranki Đurković pomoćnici direktora Uprave za kadrove 25.000 eura; Jeleni Đaletić državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu 20.000 eura; Ljiljani Korać sekretarki Višeg državnog tužilaštva 40.000; Milošu Vuksanoviću zaposlenom u Generalnom sekretarijatu 20.000; Miodragu Vujoviću direktoru Agencije za zaštitu konkurencije 25.920,76 eura; Merimi Baković savjetnici predsjednika Vlade Crne Gore 40.000 eura, Mersudinu Grediću zamjeniku generalnog sekretara Skupštine Crne Gore 20.000 €; Milošu Laleviću direktoru Direktorata za sport u Ministarstvu sporta 35.000 €; Nadi Nađi Karadžić direktorici JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje iz Herceg Novog 20.000; Nadi Ulićević sekretarki Ministarstva odbrane 20.000 €; Nikoli Damjanoviću službeniku Agencije za nacionalnu bezbijednost 30.000 €; Omeru Mehmedoviću sekretaru Ministarstva prosvjete 40.000 €; Safetu Koraću generalnom direktoru Direktorata za strateško-razvojne poslove i integrisano upravljanje granicom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 40.000 €; Sonji Bošković državni tužilac u Vrhovnom državom tužilaštvu 30.000 €; Sonji Milašinović zaposlenoj u Kliničkom centru 20.000 €.

Među funkcionerima kojima su dodijeljeni krediti je i Sreten Radonjić tada direktor Agencije za sprječavanje korupcije 40.000 €; Svetlana Mitrović savjetnica potpresjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem 30.000 €; Snežana Žurić zaposlena u Upravi za imovinu 30.000 €; Tatjana Bulatović sekretarka u Ministarstvu sporta – 35.000 €; Vladimir Raičković pomoćnik direktora za IT i razmjenu podataka u Fondu za zdravstveno osiguranje 40.000 €; Žana Radulović sekretarka u Ministarstvu ekonomije 30.000 €; Željka Milošević zaposlena u Generalnom sekretarijatu Vlade 40.000 €.

Tokom marta odobreni su krediti za Jelenu Burzan tada generalnu direktoricu Direktorata za pristupanje Evropskoj uniji u Ministarstvu evropskih poslova 25.000 €; Marjani Laković Drašković generalna direktorica direktorata za organizaciju pravosuđa i krivično zakonodavstvo i nadzor Ministarstva pravde 30.000 €; Milici Škiljević generalna direktorica u Ministarstvu zdravlja 20.000 €; Milovanu Vujoviću državni sekretar u Ministarstvu zdravlja 30.000 €; Nikoli Antović sekretaru u Ministarstvu zdravlja 20.000 €; Nataši Radonjić generalnoj direktorici Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde 30.000 €; Veljku Tomiću direktoru direktorata za srednje stručno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete 30.000 €.

U maju 2018. na spisku su Jovanka Čizmović tada državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru 40.000 €; Mevlida Muratović sudija Ustavnog suda Crne Gore 40.000 €; Snežana Radović predsjednik Komisije za žalbe 25.000 €; Ljiljana Krivokapić direktorica JU Osnovne škole 28.000 €; Danijela Šuković načelnica Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 25.000 €.

U decembru dodijeljen je kredit Aliji Košuti, direktoru uprave za inspekcijske poslove 40.000 €; Aleksandru Erakoviću ambasadoru Crne Gore u kraljevini Španiji 40.000 €; Arijani Nikolić Vučinić generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje i vaspitanje lica sa posebnim obrazovnim potrebama u Ministarstvu prosvjete 30.000 €; Bogiću Rakočeviću direktoru Nacionalne biblioteke Crne Gore 30.000 €; Branka Lakočević tada predsjednica Upravnog suda Crne Gore 40.000 €; Ervinu Ibrahimoviću poslaniku u Skupštini Crne Gore 40.000 €; Halilu Dukoviću poslaniku u Skupštini Crne Gore 40.000 €; Ibrahimu Smailović generalnom direktoru Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde 40.000 €; Miljanu Peroviću načelniku odjeljenja za vojnoobavještajne poslove u Ministarstvu odbrane 40.000 €.

Među državnim službenicima je i Miomir M. Mugoša direktor Poreske uprave sa odobrenih 40.000 €; Milivoje Rašović predsjednik Višeg suda za prekršaje u Podgorici 20.000 €; Miodrag Kankaraš savjetnik potpredsjednika vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem 40.000 €; Marina Miranović načelnica Direkcije za građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde 30.000 €; Nataša Pešić, generalni sekretar Vlade Crne Gore 30.000 €; Nikola Dedeić zamjenik generalnog sekretara Vlade Crne Gore 20.000 €; Ifeta Čikić tržišna inspektorka u Upravi za
inspekcijske poslove 30.000 €; Snežana Vukčević sudija Upravnog suda 20.000 €; Senka Danilović sudija Višeg suda u Podgorici 40.000 €.

Odluka Komisije o dodjeli sredstava od 19.12. 2018. godine dodijelila je 40.000 eura Vesni Medenici tada predsjednici Vrhovnog suda. Zorka Kordić tada pomoćnica Generalnog sekretara Vlade Crne Gore dobila je 20.000 €; Žana Filipović generalna direktorica Direktorata za odnose sa vjerskim zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava 40.000 eura.

U 2019. godini komisija je odobrila Almi Ljuljanaj Jovićević tada generalnoj direktorici Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane 40.000 €; Bojani Martinović šefici Kabineta u Ministarstvu odbrane 40.000 €; Daliboru Miloševiću generalnom direktoru Direktorata za drumski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva 20.000 €; Draganu Radonjiću rukovodiocu Specijalnog policijskog odjeljenja 40.000 €; Draženu Buriću državnom tužiocu u Vrhovnom državnom tužilaštvu 20.000 €; Edini Dešić generalnoj direktorici Direktorata za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Elviru Klici direktoru Nacionalnih parkova CG 40.000 €; Filipu Grujiću zaposlenom u Ministarstvu prosvjete 40.000 €.

Ismet Skenderović tada pomoćnik direktora Uprave za nekretnine dobio je 20.000 €; Jovo Pajović generalni direktor Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Kemal Đečević direktor Fonda rada 40.000 €; Ljijana Lakić državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu 30.000 €; Ljiljana Simović generalna direktorica Direktorata za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova u Ministarstvu rada i socijalnog staranja 40.000 €; Milena Mijajlović šef kabineta u Ministarstvu održivog razvoja i turizma 17.500 €; Milica Lekić zaposlena u Ministarstvu prosvjete 25.000 €; Nikola Medenica direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine 40.000 €; Radmila Lainović zaposlena u Ministarstvu održivog razvoja i turzima 17.500 €; Željko Stamatović generalni konzul u Generalnom konzulatu Crne Gore u Njujorku – SAD 40.000 €.

Tokom aprila 2019. odobreno je Herminu Šabotiću tada zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 20.000 €; Igoru Zečeviću zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova 25.000 €; Nadi Drobnjak poslanici u Skupštini 40.000 €; Nevenki Banović zaposlena u Osnovnom sudu 20.000 € i Rajki Žižić zaposlena u Upravi za imovinu 20.000 €.

Tokom 2020. godine Odlukom Komisije novac je dodijeljen Bojanu Šarkiću tada šefu Stalne misije CG pri EU 30.000 €; Mariji Bakrač poslanici u Skupštini 40.000 €; Nadi Pejović savjetnici Glavnog pregovarača za pregovore o pristupanju Crne Gore EU 30.000 €.

Na spisku je i Ramiz Bašić tada ambasador CG u Rusiji kojem je dodijeljeno 30.000 € i Saša Radović specijalista dječije hirurgije u Kliničkom centru 40.000 €;

Izvor: RTCG

Sledeće

Razriješeni Krivokapić i Konjević, bez većine za sudije Ustavnog suda

Ne propustite

Krivične prijave zbog dodjele stanova

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Milatović vrši politički pritisak na Ustavni sud

Član Predsjedništva PES-a i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović saopštenjima vrši pritisak na Ustavni sud.

“Pritisak predsjednika Milatovića na Ustavni sud i najava “pada” sporazuma najbolje pokazuju ko želi politički uticaj na one koji moraju biti nezavisni. Dok predsjednik države konstantno poziva poslanike da „budu odgovorni prema građanima, vladavini prava i funkcionalnosti Ustavnog suda“, u praksi pokazuje kako izgleda pritisak na one koji nezavisnim odlukama čuvaju pravni poredak Crne Gore”, kaže Pejović.

Ovim potezom, ocjenjuje on, jasno je stavio do znanja, kako cjelokupnoj crnogorskoj javnosti, tako i evropskim partnerima, da izbor sudije Ustavnog suda za njega ne predstavlja korak bliže Briselu, već priliku za veći uticaj na političke procese u zemlji.

Kabinet predsjednika: Samo je pitanje vremena kada će Sporazum sa UAE pasti na Ustavnom sudu

“Takođe, mislim da je svima kristalno jasno koliko je sporna najava da je samo pitanje dana kada će srušiti sporazum, jer gospodin Milatović, promovišući dobre biografije, očigledno unaprijed računa na glas u Ustavnom sudu, a vrlo vjerovatno time i uslovljava kandidata koga predlaže za ovu poziciju. Stiče se utisak da je donošenje odluke i djelovanje protiv sadašnje Vlade i svih njenih međunarodnih partnera, od UAE, Francuske, Mađarske do SAD-a, veća preporuka od same biografije”, kaže se u saopštenju.

Politika

Kabinet predsjednika: Samo je pitanje vremena kada će Sporazum sa UAE pasti na Ustavnom sudu

Iako Ustavni sud juče nije donio odluku, glasanje sudija u značajnoj mjeri je potvrdilo manjkavosti Sporazuma na koje smo ukazivali od samog početka.

“Upravo zbog brojnih ustavno-pravnih sumnji predsjednik je Sporazum vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a iste su kasnije i potvrđene od strane uglednih profesora i stručnjaka na javnoj raspravi koju je organizovao Ustavni sud po ovom pitanju”, saopšteno je iz kabinete Predsjednika.

Kako navode, da je Ustavni sud imao puni sastav, Crna Gora ne bi došla u ovu situaciju, a stvarni razlog njegovog nepopunjavanja se vidio juče upravo na ovom slučaju. Nažalost, kao i više puta do sada, vlast je stavila lični i partijski interes iznad javnog.

“Međutim, i u krnjem sastavu od šest sudija, jasno je da troje sudija aktuelnog saziva Ustavnog suda smatra da sporazum nije u skladu sa Ustavom. To znači da bi u slučaju da makar jedno od dvoje predloženih sudija dijeli takav pravni stav Sporazum bio oboren na Ustavnom sudu. Ovu činjenicu veoma dobro zna i Vlada Crne Gore, ali uprkos tome nastavlja da dezavuiše i domaću javnost, i naše UAE partnere. Ali možete lagati neke ljudi sve vrijeme, sve ljude neko vrijeme, ali ne možete lagati sve ljude sve vrijeme”, piše u saopštenju.

Podsjetili su da je jednoj sutkinji Skupština Crne Gore u decembru 2025. godine neustavno produžila vršenje sudijske funkcije, a jučerašnje glasanje je dodatno rasvijetlilo razloge takve odluke. Istovremeno, ista parlamentarna većina već gotovo godinu dana odbija da izabere sudije koje predlaže predsjednik, čime direktno ugrožava funkcionalnost Ustavnog suda.

“Ovaj sporazum je od prvog dana opterećen ozbiljnim pravnim i institucionalnim sumnjama. Umjesto jasnih odgovora, javnost mjesecima sluša propagandu o navodnom „istorijskom poslu“. To nije model odgovorne države. To je stari i pokvareni DPS model netransparentnih dogovora iza zatvorenih vrata i rasprodaje državne imovine. Građani Crne Gore ne žele državu prečica i političkih trgovina, bez obzira na to ko ih sprovodi, bilo da je riječ o nekadašnjoj ili sadašnjoj vlasti. Zato jasno poručujemo: nema tog sporazuma, nema tog investitora i nema tog političkog dogovora koji može biti iznad Ustava Crne Gore i interesa naših građana”, zaključuje se u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.

Politika

Ustavni sud: Sporazum sa UAE biće ponovo razmatran nakon izbora nedostajućih sudija

Ustavni sud Crne Gore nije donio odluku o ustavnosti niti o neustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima, saopšteno je iz te institucije. Naglašavaju da je glasanje okončano rezultatom 3:3, pa predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom potrebnu većinu od četiri glasa. U skladu sa tim, kako navode, predmet će ponovo biti razmatran nakon izbora nedostajućih sudija, ili i ranije ukoliko neki od sudija promijeni svoj stav.

Iz te institucije reagovali su radi tačnog informisanja javnosti o sjednici Ustavnog suda na kojoj su razmatrane inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Glasanje je okončano rezultatom 3:3, pa predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom potrebnu većinu od četiri glasa. U skladu sa tim, predmet će ponovo biti razmatran nakon izbora nedostajućih sudija, ili i ranije ukoliko neki od sudija promijeni svoj stav. U takvoj situaciji, svako predstavljanje ovakvog glasanja kao potvrde ustavnosti nije utemeljeno na činjenicama i prejudicira odluku u ovom predmetu”, navodi se u saopštenju.

Napominju da je Ustavni sud u više navrata dosljedno ukazivao da je samo kompletan sastav Suda garancija da će odluka uvijek biti donijeta u svim predmetima.

“Podsjećamo, za predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima glasale su dvije sutkinje i jedan sudija, dok je protiv pokretanja postupka glasalo dvoje sudija i jedna sutkinja”, navodi se u saopštenju.

Sudije koje su glasale za pokretanje postupka smatrale su da je Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima trebao biti donijet dvotrećinskom većinom jer reguliše imovinska prava stranaca, te da bi u suprotnom Skupština mogla da donosi i druge međunarodne ugovore prostom većinom iako se njima regulišu pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu, poput izbornih prava, koja mogu uključivati regulisanje pitanja dvojnog državljanstva.

“Sudije su naglasile da međunarodni ugovor ima primat nad domaćim zakonima, pa se samim tim mora cijeniti sa aspekta ustavnih načela vladavine prava, jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, a posebno imajući u obzir da Sporazum još uvijek nije stupio na pravnu snagu i da ne može proizvesti posljedice po Crnu Goru po međunarodnom pravu”, navodi se u saopštenju.

Po pitanju Zakona o potvrđivanju NATO Sporazuma, sudije su smatrale da nije riječ o istoj ustavnopravnoj situaciji, imajući u vidu da je riječ o multilateralnom ugovoru, ne pokreće pitanja osnovnih načela na kojima počiva Ustav, niti stvara obavezu donošenja posebnih zakona i preduzimanja aktivnosti u cilju njegove implementacije čime ne pokreće ni pitanje pravne sigurnosti.

“Sudije koje su glasale protiv pokretanja postupka zauzele su stavove da Ustavni sud, u konkretnom slučaju, nije nadležan da cijeni materijalnu sadržinu Zakona kojim se potvrđuje međunarodni sporazum, da se predmetnim Zakonom ne dovodi u pitanje skupštinska većina kojom je odlučeno o potvrđivanju Sporazuma, te da ovim Sporazumom nijesu dovedena u pitanje imovinska prava stranaca koja bi zahtijevala dvotrećinsku podršku”, navodi se u obrazloženju.

Sudije su navele i da naš Ustav ne prepoznaje prethodnu kontrolu ocjene ustavnosti, već samo naknadnu kontrole formalne ustavnosti zakona.

“Dodatno, stav je bio i da bi se time ponovo otvorilo pitanje saglasnosti sa Ustavom Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Sjevernoatlantskom alijansom (NATO), imajući u vidu da je ratifikovan glasovima 46 poslanika iako Ustav za upotrebu vojske Crne Gore u međunarodnim snagama propisuje dvotrećinsku većinu u prvom krugu glasanja”, kazali su iz Suda.

Zakon kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata usvojen je u Skupštini Crne Gore 3. juna 2025. godine u ponovnom glasanju, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula 2025.

Riječ je o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa, odbornik u SO Budva Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira.

Ustavni sud je u ovom predmetu održao javnu raspravu 15. decembra 2025. godine, koja je uživo emitovana na internetu i prenosile su je dvije televizije sa nacionalnom frekvencijom.

Na javnoj raspravi svoja mišljenja su iznijeli profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, profesorixrna gor ustavnog prava Đorđe Gardašević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda, profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava Maja Kostić Mandić iz Podgorice.

Izvor: RTCG