Ekonomija

“Plodovi” najavili otkup voća i povrća, čuvaju 500 tona lubenice

Hladnjača u Zeti uskoro bi trebalo da bude dostupna domaćim poljoprivrednicima za lagerovanje proizvoda po simboličnoj cijeni;

Direktor “Plodova” kaže da su prošlu godinu završili u minusu, ali da će ove godine stati na noge…

Kompanija “Plodovi Crne Gore” trenutno skladišti više od 500 tona lubenice u hladnjači u zetskom naselju Mataguži, dok na jesen planiraju da isti posao obavljaju s mandarinama, kivijem i pomorandžama. Iako ova firma trenutno nema dovoljno novca, sljedeće godine razmatraju da počnu manji otkup voća i povrća od poljoprivrednika, nakon čega bi opskrbljivali državne institucije, bolnice, narodne kuhinje…

Osim toga, planiraju i valorizaciju prostora na kojem se nalazi podgorička kamionska pijaca.

To je u razgovoru “Vijestima” kazao direktor “Plodova” Nikola Radulović.

“Plodovi Crne Gore” su osnovani 2004. godine, kada je otvoren takozvani Distributivni centar na tuškom putu koji je trebalo da bude otkupni centar za poljoprivredne proizvode iz Zete i Malesije. Planirana je bila i izgradnja fabrike za preradu u Matagužima, ali je izgrađena samo hladnjača. Država i Opština su u ovaj projekat tada uložile više od osam miliona eura…

Kompanija trenutno Distributivni centar izdaje podgoričkoj firmi “Tržnice i pijace”, a hladnjaču u Matagužima trgovcima. Od tog novca se isplaćuju plate, dok otkupa poljoprivrednih proizvoda godinama nije bilo ili je bio minoran.

“S obzirom na to da ugovor o zakupu kamionske pijace sa ‘Tržnicama i pijacama’ ističe naredne godine, očekujemo da će se stvoriti uslovi za plansku i odgovarajuću valorizaciju ovog prostora. Trenutno je skladišteno nešto više od 500 tona lubenice. Dogovor o realizaciji ovog modela započet je još tokom proljeća, nakon toga smo ostvarili kontakt sa zainteresovanim izvoznikom s kojim smo postigli dogovor da sklopimo ugovor na 15 dana skladištenja uz određen iznos i plaćanje troškova električne energije na njegov teret. Trenutno se suočavamo sa finansijskim ograničenjima i nemamo dovoljan budžet za direktan otkup proizvoda. Razmatramo mogućnost da u narednoj godini razvijemo održiv model gdje bismo vršili manji otkup od domaćih prizvodjača, a onda prefakturisali državnim institucijama, bolnici, narodnoj kuhinji ili školskim odborima, ali za tu realizaciju neophodna nam je institucionalna pomoć”, istakao je Radulović.

Šansa za proizvođače

Radulović je naglasio da je kapacitet hladnjače u Matagužima oko 2.000 tona, te da osim rashladnog dijela posjeduje i pretkomoru i magacin površine 1.600 kvadrata. Pojasnio je da se lubenica zbog osjetljivosti skladišti u jednom redu, u koševima, pa su i kapaciteti za njeno lagerovanje manji jer se ne može smjestiti na spratove kao mandarine, pomorandže, kivi ili krompir.

Radulović je istakao da oni povezuju domaće poljoprivredne proizvodjače sa izvoznicima, pri čemu skladište voće i povrće od branja do prodaje, i to za simbolične cijene koje pokrivaju radne troškove. Kako kaže, zbog ljetnjih visokih temperatura dolazi do kvarenja i propadanja voćki, pa proizvođači kroz model skladištenja mogu da produže trajanje proizvoda, izbjegnu štetu i gubitke…

Naglasio je da im hladnjača daje mogućnost da robu ne prodaju po niskoj cijeni, odmah po berbi i u zasićenom tržištu, već mogu čekati stabilizaciju tržišta i prodati po boljim cijenama.

“Nakon završetka skladištenja lubenice planiramo da skladištimo mandarinu, kivi i pomorandže koje su dominantne u jesenjoj sezoni. Uskoro će biti objavljen i javni poziv proizvođačima koji žele da koriste naše kapacitete, biće raspisan na transparentan i pravičan način. Kada je riječ o zimskom periodu, već sada postoji interesovanje određenih uvoznika za skladištenje uvezenog krompira, ali o tome još nismo donijeli konačnu odluku, jer je naš primarni cilj podrška domaćim proizvođačima. U određenim situacijama kao što je sada, dok se vrši otkup lubenice, prihodovanje ‘Plodova’ je na teret izvoznika, a opet preračunato tako da ne povećava značajno troškove i ne utiče na otkupnu cijenu proizvoda”, dodao je Radulović.

Najavio je i da će raspisati javni poziv sa uslovima i kriterijumima za skladištenje proizvoda za poljoprivrednike, te da će imati poseban cjenovnik za njih i drugi za kompanije, ali i za one koji pojedinačno lageruju više od 50 paleta – kako bi im umanjili troškove. Istakao je da je praksa da nakon prikupljanja do 40 tona voća i povrća, izvoznici preuzmu robu i isplate proizvođače, ali i da poljoprivrednici u svakom momentu – mogu uzeti svoje proizvode u slučaju da treba da ih prodaju.

Model kao u Hrvatskoj

Na pitanje šta država može da uradi da olakša posao poljoprivrednicima, Radulović je istakao da su kratkoročno subvencije na gotove proizvode korisne, jer brzo pokrivaju dio troškova i omogućavaju konkurentnost, ali da treba primijeniti održivija i dugoročnija rješenja kao u EU.

Tvrdi da je Slovenija kroz 15 godina sprovela mjere za unapređenje proizvodnje i smanjenja zavisnosti od uvoza, između ostalog i da škole, vrtići, bolnice moraju nabavljati dio hrane od lokalnih proizvođača, čime se direktno pomogao plasman i stvorila sigurnost. Naglasio je da Ljubljana kroz podsticaje za urbanu i prigradsku proizvodnju, podržava zelene pijace, označava proizvode sa oznakama lokalno, ekološko, domaće, sufinansira infrastrukturu za preradu i prodaju lokalnih proizvoda, ali i da imaju cilj da do 2027. godine, pola hrane za javne ustanove dolazi iz lokalne proizvodnje.

“Uzmimo dobar primjer Hrvatske, prema planu za 2021-2027. godine, ulaže 81,8 miliona eura u izgradnju distributivnih centara za voće i povrće. U tim centrima se vrši skladištenje, čuvanje proizvoda u kontrolisanim uslovima, sortiranje, etiketiranje, distribucija, digitalno umrežavanje proizvođača i trgovaca. Distributivne centre koriste proizvođači, zadruge, klasteri, prehrambeni lanci, državne institucije za snabdijevanje školskih odbora (npr. voćne užine u školama). Poenta je u umrežavanju raznih aktera, a sve u cilju rješavanja istog problema koji mi u Crnoj Gori imamo trenutno… Zato su odlučili da država investira u objekte, a proizvođači plaćaju minimalne naknade za korišćenje. Ovo je slično onom što mi predlažemo, ali uz ogromne ekonomske razlike, uz veoma mali budžet i male mogućnosti investiranja bez odlučnije podrške institucija”, naveo je on.

Radulović smatra da Crna Gora može pojačati pripremu projekata za EU fondove s mjerljivim ciljevima do 2030. godine, uvesti obavezu da javne ustanove koriste minimum od 20 do 30 odsto hrane proizvedene u državi, razvije nacionalni brend za domaće proizvode, podrži pijace, sajamsku prodaju, finansira izradu hladnjača i distributivnih centara, kako bi se sistem uvezao, a ne samo radio otkup robe…

Lanjski minus 6.114 eura

Radulović je naglasio da su im prošlu godinu obilježile brojne naslijeđene obaveze i troškovi, od kojih je najveća bila isplata otpremnine bivšem direktoru – što im je usporilo mogućnost razvoja, pa su je završili s minusom od oko 6.000 eura.

Tvrdi da “Plodovi” nisu obavljali svoju djelatnost duže od deset godina, pa je sada “oživjela” iz mrtve tačke.

“Prošlu godinu smo završili s gubitkom od 6.114 eura, ali za ovu godinu planiramo pozitivan rezultat i ostvarenje dobiti zahvaljujući konkretnim poslovnim aktivnostima koji već daju mjerljive efekte. U trenutku preuzimanja upravljanja nad ovim društvom likvidnost je bila ugrožena. Prošlu godinu smo završili sa ukupnim prihodom od 204.451 eura, dok smo u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarili prihod od 101.324 eura što je dobar pokazatelj da ćemo uz očekivane prihode iz druge polovine godine značajno poboljšati finansijski rezultat u odnosu na prethodnu godinu”, naglasio je Radulović.

“Plodovi” osim naknada od skladištenja voća i povrća, mjesečno prihoduju oko 5.000 eura od podgoričkih “Tržnica i pijaca”, odnosno od rentiranja prostora na kojem se nalazi Kamionska pijaca.

Izvor: Vijesti

Slične teme:hladnjača nikola radulović plodovi zeta

Sledeće

Investitori iz Egipta bi da grade eko-rizorte i akva-park u Zeti

Ne propustite

Od sjutra skuplje gorivo, privremeni rast cijena uslovljen globalnim okolnostima

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Kuljak: Euro model šalje poruku poslodavcima da nema više koverti i sive zone

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mirjana Kuljak ocijenila je da ekonomske mjere premijera Milojka Spajića, uključujući najavljeni „Euro model“, ne predstavljaju liberalnu ekonomsku politiku, već snažnu intervenciju države kojom se pokušavaju povećati zarade, smanjiti siva ekonomija i promijeniti dosadašnji model poslovanja.

Kuljak je navela da je legitimno ukazivati na rizike koje nose Vladine ekonomske mjere i programi „Evropa sad“, poput inflacije, rasta cijena ili održivosti budžeta, ali smatra da ih nije ispravno nazivati liberalnom ekonomijom.

„Liberalna ekonomija znači – država se ne miješa, tržište samo određuje plate, a porezi su minimalni. Kad premijer Spajić donese zakon kojim naredi minimalnu platu od 600 i 800 eura, to nije liberalizam, to je brutalna državna intervencija. To je država koja uzima ‘bager’ i ruši pravila privatnog sektora da bi dekretom podigla standard građana“, navela je Kuljak.

Prema njenoj ocjeni, takve mjere predstavljaju pokušaj „prisilnog resetovanja sistema“, nakon decenija problema sa sivom ekonomijom, neprijavljenim dijelom zarada i neplaćanjem punih poreza i doprinosa.

„Ove mjere Vlade su hirurški rez koji šalje sljedeće poruke takvim biznisima: nema više koverti i sive zone, država je smanjila doprinose na rad da poslodavci nemaju izgovor, ali je zakonom naredila da se svaki cent tog smanjenja prelije u džep radnika“, kazala je Kuljak.

Kako je dodala, druga poruka je da je, prema njenom viđenju, „prošlo vrijeme bogaćenja na račun jeftine radne snage“.

Smatra da povećanje zarada treba posmatrati i u kontekstu evropskih integracija i potrebe da se smanji siva ekonomija.

„Zamislite da Crna Gora uđe u EU sa platama od 350 eura – u momentu otvaranja granica desio bi se potpuni demografski slom i egzodus radne snage, svi bi otišli za Njemačku ili Austriju, a privreda bi doživjela kolaps“, navela je ona.

Prema njenom mišljenju, administrativno povećavanje plata predstavlja i pokušaj Vlade da crnogorsku ekonomiju približi evropskom standardu prije eventualnog članstva u EU i smanji razloge za odlazak radne snage.

Kuljak, međutim, upozorava da uspjeh takvih mjera zavisi od funkcionisanja institucija, pravosuđa i administracije.

„Treba još, čini mi se, ponoviti – da bi ove mjere uspjele neophodno je da institucije, pravosuđe i administracija profunkcionišu u relativno kratkom roku. Neću ni da mislim što će biti ako tako ne bude – ‘gadno’“, navela je Kuljak.

Ona ocjenjuje da je riječ o „plaćanju računa iz prošlosti“ i pokušaju promjene ekonomskog sistema.

„Da bismo uopšte jednog dana imali zdravu i normalnu ekonomiju, država je morala grubo da se umiješa, uništi stari klijentelistički model i vrati ekonomsku nezavisnost građanima, jer gladan i ucijenjen radnik ne može biti slobodan građanin ni na tržištu, ni na izborima. Zato, kritikujte ekonomiju, ali koristite prave izraze. Ovo nije liberalni kapitalizam – ovo je pokušaj da se uvede red u sistem koji je 30+ godina građen nakrivo“, zaključila je Kuljak.

Ekonomija

Mikavica: U ovom trenutku Vlada nema našu podršku za Euro model

Slobodan Mikavica predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore rekao je da su premijera Milojka Spajića na sastanku povodom programa Euro model, pozvali da se razmotri održivost ove mjere na duži rok.

“Tako bismo pokušali da napravimo komrpomis kako bi Vlada možda dobila našu podršku. U ovom trenutku je nema”, , rekao je Mikavica novinarima nakon sastanka s premijerom.

Kako je dodao, analiziraju sve efekte – kako bi na izvršnom odboru donijeli zvanične stavove u kom pravdu dalje da se ide.

“Pozvali smo i Vladu da to uradi. Moraju da saslušaju argumente, predloge o realizaciji ovog projekta u etapama ili kad uđemo u EU da to bude cilj”, rekao je Mikavica.

Dodaje da se preko noći ne može popraviti produktivnost.

“Moramo podići produktivnost ali treba nam godinu ili dvije dana uz podršku fondova i svega pa da preporodimo ekonomiju. Treba i Vladi da sanira prekomjerno zapošljavanje i neefikasnost”, rekao je on.

Mikavica kaže da kao socijalni partneri ne mogu blanko da prihvate ponuđeno zakonsko rješenje.

“Ako dođe do potpisivanje kolektivnog ugovora, mi bismo time samo dodatni teret dodali poslodavcima na najavljeni paket povećanja zarada. Dobili bismo još veću neizvjesnost za privredu ako se to desi”, , rekao je Mikavica.

Ekonomija

Pejović: Sindikalna i minimalna potrošačka korpa su metodološki neuporedive

Potpredsjednik Skupštine i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović saopštio je da sindikalna potrošačka korpa, koja se računa od 2024. godine, nije isto što i minimalna potrošačka korpa, navodeći da je riječ o suštinski različitim i metodološki neuporedivim kategorijama.

Pejović je kazao da se, nakon, kako tvrdi, neuspjelih pokušaja da se građani ubijede u navodni pad životnog standarda, sada barata podacima svedenim na pitanje koliko plata u procentima pokriva korpu.

„Nakon neuspjelih pokušaja da se građani ubijede u navodni pad životnog standarda, jer su navodno cijene rasle brže od uvećanja zarada, pribjegava se vještoj manipulaciji u kojoj se barata podacima svedenim na pitanje – koliko plata u procentima pokriva korpu“, naveo je Pejović.

On je istakao da je računanje minimalne potrošačke korpe, koja je obuhvatala hranu i bezalkoholno piće, ukinuto u decembru 2023. godine.

„Nakon Evrope sad 2 i ukalkulisane inflacije prosječna zarada je u potpunosti pokrivala minimalnu potrošačku korpu, preko 100 odsto“, tvrdi Pejović.

Kako je naveo, sindikalna potrošačka korpa obuhvata širi skup troškova prosječnog domaćinstva.

„Za razliku od minimalne, obuhvata širi i realniji skup troškova prosječnog domaćinstva, uključujući, pored hrane i osnovnih troškova, obrazovanje, zdravstvo, prevoz, rentu, održavanje domaćinstva, ljetovanje i zimovanje, komunikacije, kulturu i druge izdatke“, naveo je Pejović.

On smatra da pojedinci poistovjećuju dvije korpe koje se, kako tvrdi, ne mogu metodološki porediti.

„Naravno, da bi ubijedili građane makar jednim ‘argumentom’ da je nikad gore, pojedinci se koriste poistovjećivanjem ove dvije korpe koje su suštinski različite i metodološki neuporedive“, zaključio je Pejović.