Priroda i društvo

Podgorica, Zeta pa i Botun trpe veću štetu bez kolektora

Na javnoj tribini „Tretman otpadnih voda u Crnoj Gori – izazovi i perspektive“, koju je danas organizovao Univerzitet Crne Gore u Rektoratu UCG, stručnjaci su jednoglasno poručili: bez funkcionalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda nema očuvanja rijeka, jezera, mora, niti zdravlja građana. Poručeno je da Podgorica, Zeta pa i sami Botun trpe veću ekološku štetu jer nema postrojenja nego što bi donijela njegova izgradnja.

Prof. dr Milena Tadić sa Metalurško-tehnološkog fakulteta UCG, naglasila je da u borbi za očuvanje životne sredine, zagađivanje otpadnim vodama vrlo složen i kompleksan problem.

“Uporedo sa urbanizacijom razvojom industrije raste i stepen zagađenosti voda. Brojni su negativni uticaji koji mogu nastati kao rezultat ispuštanja otpadnih voda u prirodne vodene sisteme. Neke možemo primijetiti vizuelno, kao što je promjena boje, mutnoće, a najčešće nastaju promjene u pogledu hemijskih pokazatelja”, istakla je Tadić.

Sve nas to, kako je kazala, navodi na to da se otpadne vode moraju prečišćavati, a jedino rješenje je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

“U medijima čujemo da se poistovjećuju termini prostrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i kolektor, međutim, to su potpuno odvojene stavri, jedino su im zajedničke otpadne vode”, napominje Tadić.

Sam kolektorski sistem je, naglašava ona, zapravo kanalizacioni sistem koji obuhvata sistem cijevi i kanala putem kojih se sakupljaju i odvode te otpadne vode do samog postrojenja.

Dok sama postrojenja otpadnih voda, objašnjava Tadić, predstavljaju zasebne sisteme koji se sastoje od objekata uređaja u sklopu kojih se ta otpadna voda prečišćava primjenom različitih postupaka.

“Izgradnja postrojenja možemo reći da su kompleksni sistemi i podrazumijevaju rizike i izazove. Međutim, to su najvažniji infrastrukturni projekti za Crnu Goru. Jedino tako možemo postići održivi razvoj gradova, zaštitu životne sredine, i javnog zrdavlja”, zaključila je ona.

Da problem tretmana otpadnih voda nije samo tehnički, već i društveno-politički, naglasio je prof. dr Rade Šarović sa Filozofskog fakulteta UCG.

„Ovdje su upletene razne komunikacijske dimenzije koje proizvode izražene protivurječnosti između racionalne, naučne logike i teškog političkog nasljeđa, duboko ukorenjenih predrasuda, dnevno-političke trgovine i populizma. Živimo u društvu sa slabom ekološkom pismenošću, gdje otpor prema ovakvim infrastrukturnim projektima proizlazi iz nepovjerenja u institucije, nedovoljne informisanosti i iracionalnog odbacivanja nauke.“

Šarović je naglasio značaj javnih tribina, edukativnih programa i panel-diskusija, poručivši da „znanje ne smije biti marginalizovano, niti ima luksuz da bude neutralno“. Podsjetio je i na riječi Pjera Burdijea, da je „znanje oružje u borbi za simboličku dominaciju u medijskom prostoru“.

U Crnoj Gori se, napominje on, opštine mogu podijeliti na devastirane lošim prostornim planiranjem, i one koje su pružile otpor.

“Danas imate situaciju da građani ne percipiraju prostor kao opšte dobro, koje mora da se dijeli, već kroz prizmu ličnih želja”, kazao je Šarović.

Šarović je istakao da će svi budući investicioni projekti na temu životne sredine i ekološke održivosti, nailaziti na skepsu građana.

“To je zato što se državi sistem u ranije tri decenije pokazao potpuno nesposobnim da upravlja takvim projektima. Ovdje imamo i koliziju između onoga što je nauka i struka s jedne strane i populizam s druge strane. Postavljanje lažne nade populistički pred građane, ne može da riješi problem. Ali u tom kontektu, posljedice koje će se osjećati decenijamana području Podgorice i Zete biće vrlo konkretne”, naglasio je Šarović.

Prof. dr Ivan Samardžić, sa Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu upitao je da li mi imamo luksuza i prostora da koristimo vodu, da je zagađujemo, ali da ne činimo ništa da tu vodu prečistimo.

Istakao je da ove i prošle godine mnoga mjesta u Crnoj Gori, ali i u Srbiji, imaju problem sa pićem.

“Po meni je civilizacijski iskorak za mnoga mjesta na Balkana da imamo pogon za preradu otpadnih voda… Mnogi gradovi u Srbiji nijesu riješili taj problem, ali ima pozitivan primjer kao što je Kruševac. Preko 80 odsto teritorije je povezano na kolektore koji sprovode tu otpadnu vodu do centralnog postrojenja. Sada otpadna voda Kruševca ima potpuno jedan drugi smisao “, istakao je Samardžić.

Kazao je da su česta pitanja da li jedan takav pogon ima uticaja na životnu sredinu, te da smatra da ako se traži lokacija nikada se neće naći idealna.

Crna Gora, kako je istakao prof. drDanilo Mrdak sa Prirodno-matematičkog fakulteta UCG, još uvijek nema razvijen i u potpunosti uspostavljen sistem za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda.

“Većina izgrađenih postrojenja ima ozbiljne probleme u funkcionisanju, dok glavni grad Podgorica nema ni osnovno postrojenje. Usled velikog broja stanovnika, gradske rijeke su pod velikim pritiskom, naročito ljeti kada je nivo rijeka najniži, pa je opasnost po životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi, najveća. Ovakva postrojenja nijesu nikakav luksuz, već osnovna kulturološka potreba života u urbanim sredinama, kao i uslov da sačuvamo naše rijeke, vodene ekosisteme i zdravlje ljudi“, naglasio je prof. Mrdak.

Istakao je da kada se dobije novac od EU za izgradnju postrojenja, konsultanti moraju da dobiju prave informacije da bi mogli da rade na pravi način.

“Često se dešava da te podatke ne dobiju na pravi način. U tom dijelu, nastaju svi problemi. Imamo dosta problema u Crnoj Gori koji izaziva ljudski faktor. Ja sam molio da se obezbijede dodatna sredstva za ljude koji pobjeđuju na tenderima, upravo da bi izbjegli ovakve situacije”, poručio je Mrdak.

Mrdak je kazao da u potpunosti razumije stanovnike Botuna, ali da moraju da se razumiju i interesi Glavnog grada.

“Neće tako lako propasti novci koje je EU obezbijedila, nije to baš poklon, već više investicija. Postoji prostor za dodatno pregovaranje. Priča je istrgnuta iz oblasti struke, i prevedena na teren politike”, pojasnio je on.

Napominje da moramo da shvatimo da će uvijek biti neko ko će biti protiv.

“Postrojenja nijesu savršen sistem. Morate da ulažete veliku energiju da to opstane. Imate takvih problema u nekoliko gradova. Postrojenje je civilizacijski iskorak i to treba da uradimo zbog nas,. Ne zbog EU. To treba da bude naša ideja, a ne jer neko od nas to traži. To treba da bude težnja svakog građanina. Pravo na zdravu životnu sredinu je najsvetije pravo”, kazao je Mrdak.

Mrdak smatra da je postrojenje dobro rješenje.

“Otpadne vode su pune deterdženata, ljekova, ulja…To je jedna mješavina elemenata periodnog sistema i raznih organskih i neorganskih jedinjena. Istraživanja se rade u posljednje vrijeme i mislim da su postrojenja najbolje rješenje za Crnu Goru. Mi smo mala zemlja i to treba imati u vidu”, naglasio je on.

Problem Podgorice dodatno je pojasnio doc. dr Duško Vujačić sa Filozofskog fakulteta i Fakulteta za turizam i hotelijerstvo UCG. Trenutni kolektor ima kapacitet da preradi otpadne vode za 50.000 stanovnika, dok Podgorica danas broji više od 200.000.

„Sve otpadne vode iznad tog kapaciteta završavaju u rijeci Morači, zatim kroz Zetsku ravnicu u Skadarsko jezero i dalje u Jadransko more, što problem čini regionalnim. Ako se ne krene s izgradnjom novog postrojenja, Podgorica bi mogla da plati štetu od oko 100 miliona eura, što bi značilo finansijski kolaps, a još veći problem je prijeteća ekološka katastrofa za glavni grad i širu oblast“, upozorio je Vujačić.

Izvor: RTCG

Slične teme:Crna gora kolektor u botunu opština zeta podgorica

Sledeće

Lakušić: Da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo bez vode

Ne propustite

Lakušić: Regionalni vodovod primjer kako se znanjem i vizijom mogu nadvladati i najveći izazovi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Rast interesovanja za upis na UCG nastavljen i u drugom roku: Stomatologija, Arhitektura i Menadžment među najtraženijim programima

Rast interesovanja budućih studenata za upis na Univerzitet Crne Gore nastavljeno je i u drugom upisnom roku.

Nakon što je u prvom roku zabilježen značajan rast broja prijava u odnosu na isti period prethodne godine, sa 221 prijavom više, a upisne kvote popunjene na 16 studijskih programa, trend povećanog interesovanja nastavljen je i u drugom roku, u kojem se za studijsku 2026/27. godinu na UCG prijavilo 370 kandidata.

Najveće interesovanje budućih studenata bilo je za studijske programe na kojima je broj prijavljenih kandidata i premašio raspoloživa mjesta. Posebno veliko interesovanje zabilježeno je za Stomatologiju i Menadžment – primijenjene osnovne studije u Bijelom Polju, gdje je broj prijavljenih kandidata bio više nego trostruko veći od broja dostupnih mjesta. Na Glumi je broj prijavljenih kandidata bio više nego dvostruko veći od predviđenog broja mjesta, dok je veći broj prijavljenih u odnosu na raspisane kvote zabilježen i na Arhitekturi, Sociologiji, kao i na novom studijskom programu Tehnološkog fakulteta – Životna sredina i održivi razvoj.

U skladu sa tekstom konkursa, testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nisu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit, polažu se 8. jula 2026. godine. Raspored termina polaganja predmeta biće istaknut na internet stranicama organizacionih jedinica.

Prijemni ispiti za fakultete i akademije koji ih organizuju, a koji su dodatni uslovi za upis, polažu se prema rasporedu koji će biti istaknuti na internet stranicama organizacionih jedinica, 9. i 10. jula 2026. godine.

Da podsjetimo, prijemni ispiti se polažu za studijske programe Stomatologija, Arhitektura, Fizička kultura i zdravi stilovi života, kao i za stručno-umjetničke studijske programe.

Upis kandidata i izdavanje uvjerenja izvršiće se zaključno sa 16. julom 2026. godine, prema rasporedu organizacionih jedinica.

Priroda i društvo

MSS: Novinari ne mogu biti predmet političkog reciprociteta

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog odluke vlasti Republike Srbije da zabrane ulazak novinaru i autoru emisije „Načisto“ Petru Komneniću, ocjenjujući da je neprihvatljivo da profesionalni novinari budu predmet političkog reciprociteta.

U saopštenju navode da je zabrana predstavljena kao recipročna mjera nakon što je Crna Gora zabranila ulazak glavnom i odgovornom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću.

„Ovakav potez nije iznenađenje nakon najava koje je prethodnih dana iznosio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Međutim, zabrinjava pokušaj da se profesionalni rad jednog novinara dovede u istu ravan sa uređivačkom politikom medija koji je u Crnoj Gori sankcionisan zbog kontinuiranog širenja govora mržnje, vrijeđanja dostojanstva građana i negiranja crnogorskog nacionalnog identiteta“, navodi se u saopštenju.

Iz Medijskog savjeta podsjećaju da je Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge privremeno zabranio reemitovanje programa Informer TV zbog sadržaja kojima se, kako navode, podstiču mržnja i diskriminacija, te vrijeđaju građani i institucije Crne Gore, dok je zabrana ulaska Draganu J. Vučićeviću uslijedila nakon niza javnih istupa u kojima je koristio uvredljiv i zapaljiv govor prema Crnoj Gori i njenim građanima.

Za razliku od toga, ističu da Petar Komnenić svoju profesionalnu karijeru gradi kroz autorsku emisiju u kojoj postavlja pitanja nosiocima vlasti i drugim društvenim akterima.

„Njegov novinarski stil može biti predmet javne polemike ili kritike, ali ono što se ne može osporiti jeste da njegov rad nije obilježen govorom mržnje, diskriminacijom niti vrijeđanjem bilo kojeg naroda. Upravo zato njegovo poistovjećivanje sa Draganom J. Vučićevićem predstavlja opasan presedan i šalje poruku da profesionalni novinari mogu postati kolateralna šteta političkih obračuna“, poručili su iz Medijskog savjeta.

U saopštenju ukazuju i da odluka dolazi u trenutku kada je u Crnoj Gori otvorena javna rasprava o mogućim promjenama vlasničke strukture kompanije Vijesti, uz brojne spekulacije o interesovanju kompanija bliskih vlastima u Srbiji za ulazak u vlasništvo tog medija.

„Medijski savjet za samoregulaciju ne želi da prejudicira motive niti povezuje ove događaje, ali smatra da ovakav razvoj okolnosti dodatno pojačava zabrinutost za očuvanje medijskog pluralizma, uređivačke nezavisnosti i slobode profesionalnog novinarstva u Crnoj Gori“, navodi se u saopštenju.

Dodaju da profesionalni mediji u regionu godinama rade pod snažnim političkim i ekonomskim pritiscima, te da se novinari suočavaju sa kampanjama diskreditacije, prijetnjama i pokušajima političkog uticaja na uređivačku politiku.

„U takvom ambijentu zabrane ulaska novinarima u druge države predstavljaju dodatni pritisak koji nije u skladu sa demokratskim vrijednostima, slobodom izražavanja i pravom javnosti da bude informisana“, ističe se u saopštenju.

Iz Medijskog savjeta poručuju da politički sporovi između država ne smiju biti prelamani preko leđa profesionalnih novinara.

„Novinari nijesu diplomate, niti predstavnici vlasti, već ljudi čiji je posao da postavljaju pitanja, istražuju i informišu javnost. Zbog toga ne mogu biti predmet političkog reciprociteta, već se državnici i funkcioneri moraju uzdržavati od mjera koje mogu ugroziti slobodu medija i slobodno obavljanje novinarskog posla, jer su nezavisno novinarstvo i sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva“, zaključuje se u saopštenju.

Na kraju su ocijenili da bi izjednačavanje profesionalnog novinara sa propagandnim tabloidom predstavljalo ozbiljan udar na profesiju.

„Ako se profesionalni novinar može proglasiti ‘recipročnom mjerom’ zbog rada propagandnog tabloida koji je sankcionisan zbog govora mržnje, onda se ne kažnjava novinarstvo – nego profesionalizam“, poručili su iz Medijskog savjeta za samoregulacij

Priroda i društvo

Šaranovića: Počinje kampanja „Živi, ne žuri“

Od 1. jula do 1. oktobra, tokom najintenzivnijeg perioda ljetnje turističke sezone, Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovodi nacionalnu preventivno-represivnu kampanju „Živi, ne žuri“, usmjerenu na povećanje bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju najavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Kako je kazao, ove godine uvode drugačiji pristup.

“Za razliku od dosadašnje prakse, građani će biti obavještavani na kojim putnim pravcima će policijski službenici sprovoditi pojačane kontrole saobraćaja. To radimo zato što cilj ove kampanje nije da bilo koga iznenadimo ili kaznimo po svaku cijenu, već da utičemo na promjenu ponašanja, da podstaknemo vozače da uspore, poštuju propise i bezbjedno stignu na svoje odredište”, rekao je Šaranović.

Nažalost, dodaje, podaci opominju da Crna Gora više nema pravo da odlaže odlučne mjere.

“U posljednjih deset godina u saobraćajnim nezgodama život je izgubilo 619 osoba, dok je više od 20.000 ljudi povrijeđeno. Sa stopom smrtnosti koja je višestruko veća od evropskog prosjeka, i dalje se nalazimo među državama sa najnepovoljnijim pokazateljima bezbjednosti saobraćaja”, istakao je Šaranović.

On je podsjetio da je samo tokom 2025. godine u saobraćajnim nezgodama poginulo 67 osoba, a povrijeđeno 3.179.

“Posebno zabrinjava podatak da je u prvih pet mjeseci 2026. godine život izgubilo 30 osoba, dvostruko više nego u istom periodu prošle godine, kada je stradalo 15 lica”, kazao je Šaranović.

Prema njegovim riječima, analize Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da više od 75 odsto vozača koji su izazvali saobraćajne nezgode sa smrtnim posljedicama predstavljaju višestruke povratnike u činjenju najtežih saobraćajnih prekršaja. To jasno ukazuje da iza najvećeg broja tragedija ne stoji slučajnost, već svjesno i uporno nepoštovanje saobraćajnih propisa.

“Neprilagođena brzina, preticanje na nedozvoljenim mjestima, vožnja pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje i nekorišćenje sigurnosnog pojasa i dalje predstavljaju najčešće uzroke najtežih saobraćajnih nezgoda”, navodi Šaranović.

Upravo zato će, naglašava on, policija tokom trajanja kampanje svakodnevno sprovoditi pojačane kontrole na najfrekventnijim putnim pravcima i lokacijama koje su analizama prepoznate kao najrizičnije, a javnost će biti blagovremeno informisana o rasporedu kontrola i rezultatima sprovedenih aktivnosti.

“Iako je broj izdatih prekršajnih naloga značajno uvećan, a aktivnosti policijskih službenika dodatno intenzivirane kroz pojačane kontrole i represivne mjere, posljedice u saobraćaju i dalje su ozbiljne, što jasno ukazuje na potrebu za još snažnijim djelovanjem i većom odgovornošću svih učesnika u saobraćaju”, kazao je on,

Šranović je pozvao sve učesnike u saobraćaju da ovu kampanju ne dožive kao upozorenje zbog kazni, već kao podsjećanje da se iza svake statistike krije nečiji život, nečija porodica i nečiji dom koji je ostao bez svog člana.

“Brzina može uštedjeti nekoliko minuta, ali neodgovorna vožnja može oduzeti život. Živi, ne žuri “, zaključio je Šaranović.