Politika

Ćulafić: Kolektori se moraju graditi, mještani Botuna se mogu žaliti

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je njegov stav da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda mora graditi, te da odustajanje od gradnje može koštati državu više desetina miliona eura, ali i uticati na odnose sa Albanijom zbog zagađenja Skadarskog jezera.

On je istakao da mještani Botuna mogu uložiti žalbu na mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine, a odluku će donijeti Ministarstvo na čijem je čelu on, prenosi RTCG.

“Moj stav je veoma jasan, infrastruktura ovog tipa mora da se gradi”, rekao je Ćulafić.

Ćulafić je u emisiji “Budimo budni” na TVCG rekao da je razgovarao sa mještanima i da njihovi stavovi nijesu bezvrijedni, ali da on ne može reći ništa negativno u pogledu izgradnje slične infrastrukture.

“Mi sada ako ne realizujemo ove projekte takođe dovodimo sebe u situaciju da nam može biti prigovoreno da smo skrivili pad neke garancije, odnosno da će građani Crne Gore morati da vrate i grant sredstva koja su negdje oko 35 miliona eura i kreditna sredstva slične cifre. Ako pogledate da ćete vratiti 35 miliona granta koji se prije svega ne dobija lako, druga stvar, da ćete vratiti kredit u iznosu sličnom, 33-35 miliona, da ćete platiti i ugovorne kazne koje tamo postoje i ne samo što ćemo to izgubiti, nego da ćemo izgubiti i to što nismo realizovali sličan projekat, onda zaista ta cifra jeste velika”, kazao je Ćulafić.

“Poznavajući djelimično državne i javne finansije, lično mislim da Crnoj Gori to u ovom trenutku ne treba i da li to kao država može da podnese”, dodao je.

On je rekao da nije nadležan da kaže da li je Botun najbolja moguća lokacija, te da je nadležno sasvim drugo ministarstvo i ono će, kako vjeruje, ovih dana i odgovoriti.

“Ono što ministar ekologije u ovom trenutku može da kaže to je da se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine može izjaviti redovan pravni lijek, odnosno žalba. O toj žalbi odlučuje upravo Ministarstvo na čijem sam čelu. E sad, to je takođe jedna vrlo zanimljiva situacija, prije svega samo da razjasnimo zbog javnosti, Agencija nije dala saglasnost da se gradi to postrojenje, već je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija donosi rješenje kao prvostepeni organ, na to rješenje je moguće izjaviti žalbu kao redovan pravni lijek, o toj žalbi odlučuje Ministarstvo ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera kao drugostepeni organ”, kazao je Ćulafić.

Kakva će biti odluka Ministarstva, to će zavisiti od žalbenih navoda, kvaliteta rješenja, kazao je Ćulafić, ali da ni to ne mora da znači da je suštinski stav Ministarstva.

“Ja mislim da ovdje treba iskoristiti mogućnosti da ovo bude jedna potpuno win-win situacija, da bude na korist opštine Zeta i njihovih građana, ali da bude na korist i Glavnog grada, a samim tim i Crne Gore. Ovaj problem nije samo lokalni problem. Dakle, nije samo čak ni državni problem, ovo može da bude veoma lako i međudržavni problem, s obzirom na uticaj koji otpadne vode koje se danas potpuno neprečišćeno izlivaju u Moraču samim svojim prirodnim tokovima, taj problem može da bude prekogranični i sa Republikom Albanijom”, kazao je on.

Kazao je da je u razgovorima sa predstavnicima države Albanije o temi izlivanja fekalija iz Albanije u Bojanu, dobio istovremeno i kao prigovor jedno protiv-pitanje da li je siguran da nema zagađenja zajedničkih vodnih površina i sa naše strane.

“Dakle, veoma je teško ovakvim okolnostima ispregovarati nešto pozitivno za sebe, odnosno za svoju državu, ako niste načisto da ste potpuno u pravu. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, u Zeti mnogo veći ekološki problem su bazeni crvenog mulja. Ja mislim da je to jedna od najcrnijih, ako ne najcrnija ekološka tačka danas u Crnoj Gori”, rekao je Ćulafić.

Kazao je da se zalaže i afirmiše za izgradnju što većeg broja sličnih postrojenja.

“U Crnoj Gori nam je, prema aktuelnim podacima, potrebno 37 sličnih postrojenja, jer u Crnoj Gori nema mnogo gradova sličnih postrojenja za tretman otpadnih voda, onda možete misliti koliko nam je životna sredina samo sa ovog aspekta ugrožena”, kazao je on.

Rekao je da je razgovarao sa mještanima Botuna i da oni između ostalog postavljaju pitanje zašto je došlo do promjene lokacije na koje treba graditi to postrojenje.

“Zato što je prvobitna odluka bila da se on gradi na teritoriji koja je danas administrativno Glavni grad, a to je negdje u predjelu Gornje Gorice. Kako je to tadašnji gradonačelnik odlučio u skladu sa svojom političkom moći da promijeni lokaciju, to njih prije svega iritira”, kazao je on i dodao da misli da je to bio Miomir Mugoša.

Istakao je da mnogi od njih iskazuju bojazan u pogledu tehnologije koju treba primjenjivati na tom postrojenjuu pogledu kvaliteta opreme koja se može naručiti ili isporučiti, kao i kvalitet radova koje može da izvede i sam izvođač.

Izvor: RTCG

Sledeće

Mujović: Kolektor nema alternativu, Podgorica bi se zadužila da sanira bazen crvenog mulja

Ne propustite

Kaluđerović: Politički subjekti u Crnoj Gori da osude skandiranje “ubij Srbina”

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Zatvorena još dva poglavlja; Spajić: Očekujemo Ugovor o pristupanju EU u junu

Foto Vlada Crne Gore

Crna Gora je zatvorila pregovore sa EU u poglavljima 1 (Sloboda kretanja robe) i 12 (Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika). Premijer Milojko Spajić predvodio je delegaciju Vlade Crne Gore na 30. Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i Evropske unije danas u Briselu, a na kojoj je Crna Gora nastavila sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja.

U Briselu je organizovana i konferencija za medije premijera Spajića i državnog ministra Irske za evropske poslove i odbranu Tomasa Birna.

Birn je rekao da je današnja Međuvladina konferencija važan korak naprijed.

Naveo je da je kraj pregovora Crne Gore i EU na dohvat ruike, ali treba još raditi.

“Ostajemo pri ocjeni da je moguće zatvoriti sva poglavlja tokom irskog predsjedavanja, odnosno do kraja godine”; rekao je Birn.

Spajić je naveo da danas iz Brisela stižu sjajne vijesti za građane Crne Gore.

Ukupno, dodao je, zatvoreno je 23 od 33 poglavlja u pregovorima sa EU.

Premijer je rekao da su dva poglavlja koja su danas zatvorena vrlo važna, i čestitao je svima koji su bili uključeni u zatvaranje poglavlja.

“Dok se godina približava kraju, isporučujemo rezultate. Svaka reforma traži veliku posvećenost, rezultati su tu. Naš fokus ostaje nepromijenjen – vladavina prava, snažne institucije, bolji životni standard….Nastavićemo snažno narednih sedmica da bismo zatvorili sva poglavlja do kraja godine, a da bi u junu bio potpisan ugovor o pristupanju a mi 2028. dostigli istorijski cilj – punopravno članstvo”, rekao je premijer.

On je naveo da se očekuje još jedna međuvladina konferencija krajem ovog mjeseca.

Posebno važan, dodao je, biće razvoj događaja u decembru, kako bi se okončali ciljevi.

“Crna Gora je spremna za sva preostala poglavlja i za narednu fazu u procesu pristupanja. Očekujemo da naš rad, ostvareni rezultati i ispunjene obaveze budu prepoznati kroz evropsku političku odlučnost“, rekao je Spajić.

Politika

Kumova pozajmica stigla do ASK-a: Provjerava se anonimna prijava o stanu Milana Kneževića

Foto Skupština Crne Gore

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) provjerava anonimnu prijavu kojom se traži da ispita odakle lideru Demokratske narodne partije Milanu Kneževiću 140.000 eura za kupovinu stana, uključujući 25.000 eura koje je, prema sopstvenim tvrdnjama, pozajmio od kuma. Iz ASK-a su “Vijestima” potvrdili da je prijava primljena i da provjeravaju ima li osnova za pokretanje postupka.

“Agencija za sprečavanje korupcije potvrđuje da je nedavno primila predmetnu prijavu. U toku je administrativna provjera njene sadržine. Ukoliko se na osnovu izvršenih provjera utvrdi da su ispunjeni zakonski uslovi, Agencija će pokrenuti odgovarajući postupak, u skladu sa zakonom i u okviru svojih nadležnosti”, saopštili su iz ASK-a u odgovoru “Vijestima”.

Prijava je stigla tokom prethodnog vikenda, a dostavljena je na više adresa, Agenciji i “Vijestima”. U prijavi se traži detaljna provjera kupovine stana površine 135 kvadratnih metara, u kojem Knežević, prema navodima podnosioca, ima 50 odsto vlasništva.

Podnosilac prijave poziva se na Kneževićeve javne izjave da je za kupovinu nekretnine obezbijedio 25.000 eura bankarskim kreditom, još toliko pozajmicom od kuma, dok je 80.000 eura poticalo od prodaje porodičnog stana njegove majke.

U prijavi se navodi da je ukupna vrijednost kupljene nekretnine iznosila 140.000 eura, dok zbir pojedinačno navedenih izvora finansiranja iznosi 130.000 eura. Od ASK-a se zato traži da utvrdi da li je Knežević dostavio kupoprodajni ugovor, dokumentaciju o bankarskom kreditu i ugovor o prodaji porodične nekretnine.

Posebno se insistira na provjeri pozajmice od kuma, odnosno na tome da li je zaduženje od 25.000 eura dokumentovano, na koji način je novac predat ili uplaćen i da li je ta obaveza bila evidentirana u Kneževićevim imovinskim kartonima.

Podnosilac traži i da se utvrdi koliko je Knežević lično učestvovao u finansiranju kupovine, imajući u vidu tvrdnju da posjeduje polovinu stana, kao i da se uporede njegovi prijavljeni prihodi, ušteđevina i imovina sa izjavama koje je davao u javnosti.

Uz prijavu je, kako se navodi u njenom tekstu, dostavljen i snimak sa Kneževićevog Instagram profila, na kojem govori o načinu finansiranja kupovine nekretnine.

Knežević je, prema podacima sa sajta Agencije, stan prijavio vanrednim izvještajem o imovini i prihodima u junu 2022. U tom izvještaju navodi se da je postao vlasnik polovine stana od 135 metara kvadratnih, ali i da se kreditno zadužio 25.000 eura, na tri i po godine i ratom od 661 euro. Poslanik iste podatke prijavljuje do marta ove godine, kada iz izvještaja briše otplaćeni kredit.

Pitanje porijekla novca za kupovinu stana otvoreno je tokom skupštinske rasprave prošlog četvrtka, kada je polanik PES-a Darko Dragović optužio Kneževića da nije istinito predstavio način na koji je finansirao nekretninu.

Poslanik PES-a tvrdio je da je Knežević stan kupio po cijeni od 140.000 eura, odnosno oko 1.000 eura po kvadratnom metru, i doveo u pitanje njegove ranije navode o kreditnom zaduženju.

Dragović je tvrdio i da na nekretnini nije bila upisana hipoteka, zbog čega je zatražio objašnjenje kako je kupovina finansirana.

On je otvorio i pitanje od koga je Knežević kupio stan, tvrdeći da je prodavac bio sin Gugija Savića i da ga je lider DNP-a nakon kupovine predložio za člana odbora direktora jedne crnogorske kompanije.

Dragović je od Kneževića tražio da objasni i okolnosti pod kojima je nekretnina kupljena po, kako je ocijenio, povoljnoj cijeni.

Lider DNP-a odbacio je njegove optužbe, negirajući da mu je bilo ko poklonio stan ili da je kupovina imala veze s kriminalnim strukturama.

Objašnjavajući kako je obezbijedio novac, Knežević je saopštio da su on i njegova majka prodali porodični stan na Bulevaru Oktobarske revolucije za nešto više od 80.000 eura, da je podigao kredit od 25.000 eura u Zapad banci i još toliko pozajmio od kuma.

Tvrdio je i da je kupljeni stan bio u lošem stanju, u zgradi starijoj od tri decenije, čime je obrazložio cijenu nekretnine.

Polemika je potom prerasla u međusobne optužbe, nakon što je Knežević prozvao Dragovića zbog navodnih veza s pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa.

Dragović je takve tvrdnje odbacio, negirajući da je zastupao ili branio bilo koga iz porodice Vukotić, koju je Knežević pomenuo tokom rasprave. Obojica su najavila sudske postupke zbog izgovorenih optužbi.

Izvor: Vijesti

Politika

Knežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera

screenshot

Lider DNP-a Milan Knežević izjavio je da sebe naziva liderom opozcije, te da je to fakat zbog činjenice da je opozicija, kako je rekao, potpuno poklopljena od ambasadora EU Johana Satlera, zajedno sa parlamentarnom većinom. Kako je kazao, u takvoj situaciji potpuno je logično da DNP bude prava opozicija.

“Sve ostalo je foliranje i čekanje. Ovdje je sad vrćenje ko će da napravi koaliciju sa PES-om poslije izbora, a mi smo jedina politička struktura koja jasno saopštava stavove i nema namjeru da se bilo kome umiljava”, kazao je Knežević gostujući na A+ televiziji.

Kako je rekao, DNP je to pokazao i prilikom glasanja ustavnih promjena.

“Kada se do kasno u noć pregovaralo i razgovaralo, i kada je gospodin Satler morao da poziva na ponoćne sastanke, a neki su izašli sa crvenim obrazima i ušima”, naveo je on, ističući da je odlučio da ne ide kod ambasadora EU na bilo kakve konsultacije.

“Meni samo građani Crne Gore mogu davati instrukcije i naloge”, poručio je on.

Odgovarajući na konstataciju da želi da bude naredni premijer kazao je da bi tu ulogu prihvatio samo pod određenim uslovima.

“Samo pod određenim uslovima možemo da budemo dio vlasti. A i najavljujem da, ako me građani izaberu i prepoznaju sve ovo što smo radili, ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera. Što bi rekao Petar Božović u “Ljepoti poroka”: “Realno, ja sam to i očekivao.” Ako ne premijer, onda predsjednik države. Jer ovakva država zaslužuje mene i ovakav ja zaslužujem Crnu Goru”, poručio je Knežević.