Connect with us

Politika

Parlament izabrao sudije Ustavnog suda

ustavni sud

Poslanici crnogorskog parlamenta izabrali su danas Snežanu Armenko, Momirku Tešić i Draganu Đuranović za sutkinje Ustavnog suda. Za Armenko je glasalo 77 poslanika, a tri su bila uzdržana. Tešić je izabrana sa 70 glasova za, Đuranović je izabrana sa 75 glasova podrške, ali četvrti kandidat, Faruk Resulbegović, nije dobio potrebnu podršku. Dobio je 46 glasova. Nakon glasanja, sutkinje su položile zakletvu. Predsjednica parlamenta Danijela Đurović najavila je da se o kandidaturi Resulbegovića glasati u drugom krugu.

Parlament je sjednicu počeo minutom ćutanja povodom 30 godina od zločina i otmice u Štrpcima. Potom je uslijedio koncert klasične muzike u plenarnoj sali. Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović rekla je da je koncert projekat Ženskog kluba i da je u pitanju praksa u zemljama EU. Bošnjačka stranka (BS) uputila je protest.

Ustavni odbor predložio je da se za sudije izaberu Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Momirka Tešić i Faruk Resulbegović.

Poslanik Force Genci Nimanbegu rekao je da rad sudstva mora da bude unaprijeđen.

Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić (DF) kazala je da ako nijesmo saglasni oko Betovena, možda ćemo biti saglasni o sudijama Ustavnog suda.

“Ovo je prioritet, dovedeno je u pitanje elementarno demokratsko funkcionisanje države, makar u formalnom smislu”, rekla je Kordić.

Ona je rekla da je kandidatkinja Đuranović informisala odbor da je istupila iz DPS Crne Gore, čime je ispunjen formalni uslov da sudija ne može biti član političke stranke.

“Očekujemo da kandidati budu sudije koji će obezbijediti pravnu sigurnost i stabilnost građanima Crne Gore”, rekla je Kordić, uz napomenu da Ustavni odbor očekuje da se postigne dogovor o izboru sudija.

Mustafić: Za ovakav peroformans nije bilo ni mjesto ni vrijeme

Nakon koncerta, poslanik BS-a Suljo Mustafić rekao je da danas nije bilo ni mjesto ni vrijeme za ovu vrstu performansa.

“Podržavam kulturu ali ne možemo danas, kada odajemo počast nevino stradalim u Štrpcima, praviti ovakav performans. Preko kostiju ljudi, od kojih neki nijesu ni nađeni”, rekao je Mustafić.

Članica Ženskog kluba Kenana Strujić Harbić (BS) rekla je da kao članica kluba nije dala saglanost da se organizuje koncert.

“Ograđujem se od ovog postupka”, rekla je Strujić Harbić.

“Ako smo bili naivni devedetih godina i dopustili da se dešavaju neke stvari, u posljednjih 15-ak godina nijesmo naivni i nećemo dozvoliti da se neke stvari dese”, kazala je ona.

Predsjednik Demosa Miodrag Lekić tražio je izvinjenje od Đurović.

“Morali ste da nam kažete da će ovo da se dogodi”, rekao je Lekić.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković rekla je da ne može da vjeruje da je nakon minuta ćutanja uslijedio koncert.

“Danas nije ni mjesto ni vrijeme za to. Imali ste protokol, morali ste da vodite računa”, rekla je Vuksanović Stanković.

Đurović je odgovorila da je klasična muzika primjerena danu žalosti, da je to praksa. Kazala je da je iznenađenje poslanicima bilo dio projekta, koji je sprovođen, kako je kazala, i u Evropskom parlamentu.

“Žalim što neki poslanici nijesu imali sluha za kulturu”, rekla je Đurović.

Marko Milačić iz Prave Crne Gore rekao je da je postupak BS-a licemjeran.

“Vama ne smeta da podržite Mila Đukanovića koji je tada, kada se desio ovaj zločin, bio na čelu Vlade. Je li neko iz bloka kome pripadam bio tada premijer, ili Đukanović”, podvukao je Milačić.

Danijel Đurović (DPS) rekao je da marginalne političke ličnosti ne bi trebalo da pominju Đukanovića i politiku Demokratske partije socijalista.

“To ne bi trebalo da rade”, kazao je Živković.

Za Armenko i Đuranović glasalo je 13 poslanika, Tešić 12 i Resulbegovića sedam.

Manjinske stranke nijesu saglasne 

Parlamentarna većina i opozicija dogovorile su se o izboru Armenko, Đuranović i Tešić.

Manjinske stranke se nijesu saglasile o izboru njihovog kandidata u Ustavnom sudu.

U prvom krugu glasanja potrebna je dvotrećinska većina kako bi kandidati bili izabrani, a u drugom tropetinska podrška poslanika.

Ustavni sud, od ukupno sedam, ima samo troje sudija i od septembra prošle godine nema kvorum za odlučivanje.

Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore na 12 godina.

 

Izvor: RTCG

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

MUP: Nijedna kazna u 2025. zbog blokade puteva i protesta

Dok javnost bruji o drastičnim novim kaznama koje donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, paradoksalna je činjenica da se postojeći zakon gotovo uopšte nije primjenjivao – iako već predviđa sankcije za zloupotrebu prava na okupljanje, uključujući i blokadu saobraćajnica.

“U periodu od 01.01.2025. godine do 01.06.2025. godine nije bilo slučajeva kažnjavanja po osnovu čl. 33 i 34 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama”, stoji u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova.

Odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, dobijen je putem aplikacije za slobodan pristup informacijama (SPI) koju razvija MANS, i potvrđuje da tokom 2025. godine nije bilo nijednog slučaja kažnjavanja po osnovu člana 33 i člana 34 aktuelnog Zakona. Ova dva člana propisuju kazne za organizatore i učesnike okupljanja koji ne poštuju prijavljene rute, remete javni red ili ometaju saobraćaj.

Upravo su takva okupljanja – naročito ona koja su uključivala blokade puteva i raskrsnica – bila česta tokom proteklih mjeseci, kako iz sindikalnih, ekoloških, tako i političkih motiva. Međutim, ni u jednom slučaju nije pokrenut prekršajni ili krivični postupak, što otvara ozbiljno pitanje: zašto se zakon koji već postoji ne primjenjuje, dok se paralelno uvodi drastično stroži režim?

Najavljene izmjene predviđaju kazne od 5 000 do 10 000 eura za organizatore okupljanja koje blokira saobraćaj. Poređenja radi, postojeći zakon već sada propisuje kazne do 5 000 eura (za pravna lica), no očigledno se dosadašnja zakonska osnova nije smatrala „dovoljnom“ – iako je ostala potpuno neiskorišćena.

Zato novi zakon djeluje manje kao pokušaj unapređenja postojećeg pravnog okvira, a više kao politička poruka i sredstvo pritiska, posebno u kontekstu sve učestalijih protesta i rastuće društvene polarizacije.

Continue Reading

Politika

Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

vladimir joković zeta
Photo by Portal Zeta

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.

“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.

SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.

“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”,  zaključuje Joković.

Continue Reading

Politika

Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.

Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.

Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.

“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”,  poručio je predsjednik Vlade.

Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.

“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”,  naglasio je premijer.

Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.

“Živjela Crna Gora”,  poručuje u čestitki.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto