Politika

Parlament izabrao sudije Ustavnog suda

Poslanici crnogorskog parlamenta izabrali su danas Snežanu Armenko, Momirku Tešić i Draganu Đuranović za sutkinje Ustavnog suda. Za Armenko je glasalo 77 poslanika, a tri su bila uzdržana. Tešić je izabrana sa 70 glasova za, Đuranović je izabrana sa 75 glasova podrške, ali četvrti kandidat, Faruk Resulbegović, nije dobio potrebnu podršku. Dobio je 46 glasova. Nakon glasanja, sutkinje su položile zakletvu. Predsjednica parlamenta Danijela Đurović najavila je da se o kandidaturi Resulbegovića glasati u drugom krugu.

Parlament je sjednicu počeo minutom ćutanja povodom 30 godina od zločina i otmice u Štrpcima. Potom je uslijedio koncert klasične muzike u plenarnoj sali. Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović rekla je da je koncert projekat Ženskog kluba i da je u pitanju praksa u zemljama EU. Bošnjačka stranka (BS) uputila je protest.

Ustavni odbor predložio je da se za sudije izaberu Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Momirka Tešić i Faruk Resulbegović.

Poslanik Force Genci Nimanbegu rekao je da rad sudstva mora da bude unaprijeđen.

Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić (DF) kazala je da ako nijesmo saglasni oko Betovena, možda ćemo biti saglasni o sudijama Ustavnog suda.

“Ovo je prioritet, dovedeno je u pitanje elementarno demokratsko funkcionisanje države, makar u formalnom smislu”, rekla je Kordić.

Ona je rekla da je kandidatkinja Đuranović informisala odbor da je istupila iz DPS Crne Gore, čime je ispunjen formalni uslov da sudija ne može biti član političke stranke.

“Očekujemo da kandidati budu sudije koji će obezbijediti pravnu sigurnost i stabilnost građanima Crne Gore”, rekla je Kordić, uz napomenu da Ustavni odbor očekuje da se postigne dogovor o izboru sudija.

Mustafić: Za ovakav peroformans nije bilo ni mjesto ni vrijeme

Nakon koncerta, poslanik BS-a Suljo Mustafić rekao je da danas nije bilo ni mjesto ni vrijeme za ovu vrstu performansa.

“Podržavam kulturu ali ne možemo danas, kada odajemo počast nevino stradalim u Štrpcima, praviti ovakav performans. Preko kostiju ljudi, od kojih neki nijesu ni nađeni”, rekao je Mustafić.

Članica Ženskog kluba Kenana Strujić Harbić (BS) rekla je da kao članica kluba nije dala saglanost da se organizuje koncert.

“Ograđujem se od ovog postupka”, rekla je Strujić Harbić.

“Ako smo bili naivni devedetih godina i dopustili da se dešavaju neke stvari, u posljednjih 15-ak godina nijesmo naivni i nećemo dozvoliti da se neke stvari dese”, kazala je ona.

Predsjednik Demosa Miodrag Lekić tražio je izvinjenje od Đurović.

“Morali ste da nam kažete da će ovo da se dogodi”, rekao je Lekić.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković rekla je da ne može da vjeruje da je nakon minuta ćutanja uslijedio koncert.

“Danas nije ni mjesto ni vrijeme za to. Imali ste protokol, morali ste da vodite računa”, rekla je Vuksanović Stanković.

Đurović je odgovorila da je klasična muzika primjerena danu žalosti, da je to praksa. Kazala je da je iznenađenje poslanicima bilo dio projekta, koji je sprovođen, kako je kazala, i u Evropskom parlamentu.

“Žalim što neki poslanici nijesu imali sluha za kulturu”, rekla je Đurović.

Marko Milačić iz Prave Crne Gore rekao je da je postupak BS-a licemjeran.

“Vama ne smeta da podržite Mila Đukanovića koji je tada, kada se desio ovaj zločin, bio na čelu Vlade. Je li neko iz bloka kome pripadam bio tada premijer, ili Đukanović”, podvukao je Milačić.

Danijel Đurović (DPS) rekao je da marginalne političke ličnosti ne bi trebalo da pominju Đukanovića i politiku Demokratske partije socijalista.

“To ne bi trebalo da rade”, kazao je Živković.

Za Armenko i Đuranović glasalo je 13 poslanika, Tešić 12 i Resulbegovića sedam.

Manjinske stranke nijesu saglasne

Parlamentarna većina i opozicija dogovorile su se o izboru Armenko, Đuranović i Tešić.

Manjinske stranke se nijesu saglasile o izboru njihovog kandidata u Ustavnom sudu.

U prvom krugu glasanja potrebna je dvotrećinska većina kako bi kandidati bili izabrani, a u drugom tropetinska podrška poslanika.

Ustavni sud, od ukupno sedam, ima samo troje sudija i od septembra prošle godine nema kvorum za odlučivanje.

Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore na 12 godina.

Izvor: RTCG

Sledeće

DIK potvrdila kandidaturu Gorana Danilovića

Ne propustite

Abazović danas dočekuje Ramu u Podgorici

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mandić: Žene kroz vjekove bile oslonac porodice, čuvari tradicije i nosioci snage

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je 8. mart – Međunarodni dan žena, saopšteno je iz njegovog Kabineta.

“Povodom 8. marta – praznika koji simbolizuje borbu za ravnopravnost, ali i priliku da iskažemo poštovanje prema njihovom nemjerljivom doprinosu našem društvu, u ime Skupštine Crne Gore i svoje lično, upućujem iskrene čestitke svim ženama u našoj zemlji”, kazao je Mandić.

Žene su, ističe, kroz vjekove bile oslonac porodice, čuvari tradicije i nosioci snage u najtežim vremenima. Njihova mudrost, odgovornost i posvećenost ostaju temelj stabilnosti i napretka svake zajednice.

“Njihov rad, znanje i odgovornost danas snažno doprinose razvoju društva i jačanju institucija. U porodicama, na radnim mjestima, u javnom i političkom životu, pokazuju hrabrost i integritet koji su od neprocjenjivog značaja za budućnost Crne Gore”, navodi se u čestitki Mandića.

On ističe da je posebno ponosan što 28. saziv Skupštine Crne Gore ima izražen senzibilitet prema pitanjima položaja žena.

“Rad Ženskog kluba Skupštine i usvajanje tekovine da izborne liste moraju biti sačinjene od minimum 40 odsto pripadnika manje zastupljenog pola, predstavlja važan korak u daljem jačanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju uloge žena u političkom i javnom životu”, kazao je Mandić.

Naša zajednička odgovornost je, kako zaključuje, da nastavimo da stvaramo društvo jednakih mogućnosti, u kojem će znanje, rad i posvećenost žena biti još snažnije prepoznati i podržani.

Politika

Mujović: Država mora pokazati odlučnost nakon vandalizma u Botunu

Država i nadležni organi moraju pokazati odlučnost i adekvatno reagovati na slučaj paljenja mašine na gradilštu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

On je za Portal RTV Podgorica kazao da je vandalizmom i napadom na imovinu izvođača radova na postrojenju u Botunu pređena crvena linija.

“Država mora i pokazaće odlučnost da može da zaštiti svaki dio Crne Gore, svaki projekat, zdravlje i javni interes”, rekao je Mujović.

Prema njegovim riječima, to što se desilo u Botunu primjer je kako dezinformacije, laži i manipulisanje mogu da utiču ne samo na političke prilike, već i na svakodnevni život i da izazovu nemile scene i destrukciju.

To je, kako je kazao Mujović, loš primjer i ne smije da se dešava.

“A pogotovo ne u državama koje su sljedeće na spisku za ulazak u Evropsku uniju“, dodao je Mujović.

On je pozvao nadležne da do kraja ispitaju cijeli slučaj, da stanu u zaštitu države i pokažu da država nije nemoćna pred vandalizmom.

“Projekat neće biti zaustavljen, ali da se ne bi pitali koji je sljedeći naum neodgovornih i nedobronamjernih moramo sada pokazati reakciju“, poručio je Mujović.

Mašina na gradilištu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zapaljena je rano jutros, a iz preduzeća “Vodovod i kanalizacije” kazali su da je slučaj prijavljen policiji.

Politika

U Podgorici održana tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji

Juče je, u organizaciji inicijative mladih Srba iz Crne Gore, „Mi znamo ko smo”, u Podgorici, održana dijaloška tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji u 21. vijeku, s posebnim osvrtom na tekući problem Univerziteta u Prištini s privremenim sjedišem u Kosovskoj Mitrovici. Učesnici konferencije su bili prof. dr Darko R. Đogo, dekan i profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sv. Vasilije Ostroški” u Foči; Jovan Zafirović, mladi sociolog, pjesnik i aforističar iz Kosovske Kamenice, i Vasilije Marković, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Govoreći o ovoj temi, Zafirović je kazao kako Univerzitet u Prištini nema samo funkciju da obrazuje, već je institucija koja svojim prisustvom na KiM čuva Srbe na tim prostorima: „Šta god da se odluči o Univerzitetu, bilo to premeštanje ili integracija, svejedno je, nije u interesu srpskog naroda. Premeštanjem će Srbi otići da bi se obrazovali i radili tamo gde se premeste, a integrisanjem će, takođe, otići, jer neće prihvatiti da im na diplomama stoji pečat Republike Kosova.” istakao je Zafirović dodajući kako Zakon o strancima i integracija prosvjete i zdravstva predstavljaju eufemizam za neki novi 17. mart. Međutim „ […] lakše se podnosi glasni albanski progon, nego srpsko ćutanje” – dodao je Zafirović kritikujući ambijent tišine u srpskoj javnosti u kontekstu ove teme.

Vasilije Marković je ukazao na okolnost da Zakon o strancima proizvodi efekat posredne diskriminacije, stavljajući u naročito težak i nejednak položaj pripadnike srpske, i članove akademske zajednice s Univerziteta u Prištini. Ukazao je takođe i na nesaglasnost zakonskih rješenja s međunarodnim standardima Savjeta Evrope koji se odnose na institucionalnu autonomiju univerziteta, ali i standarde Evropskog suda za ljudska prava u oblasti prava na slobodu kretanja stranaca.

Protojerej-stavrofor, Darko R. Đogo je, nadovezujući se na poznatu misao patrijarha Pavla kako će Kosovo u 21. vijeku biti mjera i provjera srpskog naroda, govorio o zavjetnom karakteru našeg naroda ali i kritikovao ambijent rasute pažnje, kazao je i o značaju opstanka Univerziteta i radi opstanka kulturne svijesti: „ponesite knjigu kad pođete na Kosovo” – kazao je ističući, naročito, ovaj aspekt. Đogo je, podržavši Jovana Zafirovića, istakao i značaj organizovanja ovakvih događaja zbog podrške Srbima na Kosovu i Metohiji u cjelosti.

Urednik programa je bio profesor književnosti i doktorand na Filološkom fakultetu u Beogradu Stefan Sinanović.