Državljanstvo Crne Gore je tokom prethodne tri godine dobilo ukupno 6.652 građanina. To proizilazi iz podataka koji su dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Prema tim podacima, od ukupno 3.199 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo tokom prethodne tri godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova pozitivno je riješilo 2.160. Takođe, u prethodne tri godine pozitivno su riješena još 4.492 zahtjeva podnijeta prije 2024. godine.

Razvrstano po godinama, MUP-u je 2024. godine podnijet 1.341 zahtjev, od čega je pozitivno riješeno njih 1.109. Tih zahtjeva je naredne 2025. godine bilo 1.244, od kojih je 903 pozitivno riješeno.

Takođe, do početka jula ove godine Ministarstvo je dobilo 614, a pozitivno riješilo 148 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da u tom periodu to pravo niko nije stekao na osnovu programa ekonomskog državljanstva.

“Kao bitno napominjemo da je 2024. godine od ukupnog broja pozitivno riješenih zahtjeva, donijeto 1.278 pozitivnih rješenja za aplikante i članove njihovih porodica, 2025. godine 38 rješenja, a tokom prve polovine 2026. godine šest rješenja (ekonomsko državljanstvo)”, naveli su iz resora unutrašnjih poslova.

Pojašnjavaju i da su najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije, zatim Bosne i Hercegovine, Rusije, Albanije i Kosova.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da prijem u crnogorsko državljanstvo po automatizmu ne znači i sticanje prava glasa u Crnoj Gori.

“Svako lice za koje je donijeto rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo, danom dostavljanja rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo upisuje se u registar crnogorskih državljana, ali se samim tim ne upisuje se u birački spisak i ne stiče pravo da bira i da bude biran”,  naveli su iz Ministarstva.

Dodaju i da, nakon sticanja crnogorskog državljanstva prijemom, osoba koja ima namjeru da stalno živi u Crnoj Gori i koja će biti središte njegovih životnih aktivnosti, podnosi zahtjev za prijavu prebivališta i izdavanja lične karte.

“Nakon odobrenja prebivališta i izdavanja lične karte potrebno je da protekne period od dvije godine kako bi lice steklo biračko pravo”, naglasili su iz MUP-a.

Napominju da Ustav i zakonski propisi regulišu oblast sticanja biračkog prava.

Odredbom člana 45 Ustava Crne Gore propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

Takođe, članom 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da pravo da bira i da bude biran za poslanika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.

Ministarstvo unutrašnjih poslova trenutno radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta neophodnih za uspostavljanje kancelarije koja će služiti kao pomoć osobama koje podnose zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Otvaranje te kancelarije je krajem prošlog mjeseca na sjednici Skupštine najavio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Iz MUP-a međutim nijesu mogli da potvrde kada će tačno ta kancelarija početi da radi.

“O detaljima koji se tiču otvaranja navedene kancelarije, javnost će biti blagovremeno informisana, a Ministarstvo unutrašnjih poslova radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno tehničkih kapaciteta”, rečeno je listu iz resora unutrašnjih poslova.

Izvor: Pobjeda

Premijer Milojko Spajić poručio je da Crna Gora želi dobrosusjedske odnose sa Srbijom, ali i jasnu evropsku politiku.

“Želimo dobrosusjedske odnose, ali i jasnu evropsku politiku koju, očigledno, gospodin Vučić ne želi da razumije”, ocijenio je Spajić u objavi na društvenoj mreži iks (X).

Spajić je dodao da nije primjereno da sa pozicije koju obavlja preuzima ulogu „PR-a Rusije“ i, prema njegovim riječima, drugima drži lekcije o principijelnosti.

“Zato jedno jednostavno pitanje za predsjednika Vučića: kako to da je Srbija, prema dostupnim podacima, jedan od značajnijih izvora oružja i municije za Ukrajinu, dok Moskvi šalje jednu, a Evropi drugu poruku”, poručio je on.

Premijer je poručio da Crna Gora nema problem sa zauzimanjem jasnog stava, već sa, kako je naveo, primjenom dvostrukih standarda.

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da u Crnoj Gori postoje “Fejsbuk” Srbi koji misle da njihove objave rješavaju sva pitanja srpskog naroda, ali i da se nalaze na botovskoj platnoj listi parlamentarne većine.

“To su ovi “Fejsbuk” Srbi koji se nalaze na botovskoj platnoj listi stranaka iz parlamentarne većine koji svakog dana saopštavaju neke svoje “visokoumne” stavove i što više koriste latinski i neke termine, koje ni sami ne znaju, misle da stvaraju utisak nekog visokog i velikog uma i intelektualca kojeg nikako da prepoznaju Srbi”, kazao je Knežević.

”On je o policentrizmu govorio kao novoj ideji srpskog integralizma, a u stvari to je nova ideja srpskog razdvajanja koja je zasnovana na sledećem: Ja sam crnogorski Srbin, imate bošnjačkog Srbina i imate srpskog Srbijanca, e to je sada suština. I mene kao crnogorskog Srbina, a ne kao Srbina iz Crne Gore ne treba da zanima situacija na Kosovu i Metohiji, zato što je Crna Gora, čiji sam ja državljanin, priznala tkz. Kosovo, ali je veoma dobro i poželjno da ja u nekoj svojoj Fejsbuk objavi napadnem Srbiju zato što nije priznala Kosovo i kažem šta ćemo sa Srbima na Kosovu i Metohiji ja koji sam priznao Kosovo. To se zove Srbin južnih djelova tijela, koji kaže “meni je bliži Brisel od Beograda” i to je Srbin koji kaže “ja vam ne priznajem da ste veći Srbi od mene”, neka čoče. Znači sada imamo i skalu mjerenja srpstva, gdje svako misli da je veći Srbin od onog koji je u Beogradu, Banjaluci, Zeti ili nekom drugom dijelu Balkana gdje žive Srbi i na taj način dolazi do dezintegracije”, istakao je Knežević.