Ekonomija

Crna Gora prva u regionu po kvalitetu usluga

Crna Gora ima najbolji kvalitet usluge na prodajnim mjestima u regionu, pokazalo je ovogodišnje istraživanje „Regionalna usluga – GUEST“. Sa rezultatom od 86,7 odsto zauzela je prvo mjesto među šest država, zabilježivši ujedno najveći napredak u odnosu na prošlu godinu.

Rezultat Crne Gore poboljšan je za 9,3 procentna poena, što je najveći rast među svim državama obuhvaćenim istraživanjem, koje je sprovela hrvatska agencija Heraklea u saradnji sa partnerskim agencijama za tajnu kupovinu iz regiona. Kako prenosi Glas Istre, istraživanje je sprovedeno od 1. do 30. juna, a tajni kupci obišli su ukupno 400 prodajnih mjesta u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.

Obuhvaćeni su objekti iz autoindustrije, finansijskog sektora, maloprodaje, turizma i ugostiteljstva, drugih uslužnih djelatnosti, kao i benzinske stanice.

Na drugom mjestu našla se Slovenija sa rezultatom od 84,7 odsto, što predstavlja poboljšanje od 6,3 procentna poena u odnosu na 2025. godinu. Bosna i Hercegovina zauzela je treće mjesto sa 83,11 odsto, ali je njen rezultat za dva procentna poena slabiji nego prošle godine.

Hrvatska je četvrta sa 77,56 odsto, dok je Srbija zauzela peto mjesto sa 76,4 odsto. Najslabije je rangirana Sjeverna Makedonija, sa rezultatom od 66,3 odsto.

Kvalitet usluge ocjenjivan je kroz pet osnovnih elemenata: pozdrav, utvrđivanje potreba i želja kupca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda i zahvalnost na posjeti.

Naziv GUEST nastao je od početnih slova engleskih riječi Greet, Understand, Explain, Suggest i Thank, koje označavaju ključne faze odnosa zaposlenog prema kupcu.

Na nivou cjelokupnog regionalnog uzorka najbolji rezultat ostvaren je u poznavanju proizvoda – 94 odsto. Ipak, ta kategorija je u odnosu na prošlu godinu zabilježila pad od 0,75 procentnih poena. Posmatrano prema djelatnostima, najbolju uslugu pružila je finansijska industrija, sa rezultatom od 84,8 odsto.

Najviše prostora za poboljšanje ima maloprodaja, koja je ostvarila 71,1 odsto. Heraklea je hrvatska agencija specijalizovana za „mystery shopping“, odnosno tajnu kupovinu, i članica je međunarodnog strukovnog udruženja MSPA.

Ova metoda podrazumijeva angažovanje prethodno obučenih osoba koje se ponašaju kao redovni kupci, ali prema unaprijed utvrđenom scenariju prate i bilježe kvalitet pružene usluge. Nakon što kompanija definiše šta želi da provjeri, agencija priprema upitnik, scenario i uputstva za tajne kupce.

Oni potom posjećuju određena prodajna mjesta, raspituju se o proizvodima ili koriste usluge, a nakon posjete sastavljaju detaljan izvještaj. Tajna kupovina ne mjeri subjektivno zadovoljstvo potrošača, već provjerava da li su tokom konkretnog kontakta ispunjeni unaprijed određeni standardi – da li je kupac pozdravljen, da li je zaposleni utvrdio njegove potrebe, poznavao ponudu i zahvalio na posjeti.

Rezultati se koriste kao osnova za poboljšanje usluge, edukaciju zaposlenih i provjeru primjene poslovnih standarda. Heraklea ovu vrstu istraživanja sprovodi u maloprodaji, bankama, autoindustriji, turizmu i ugostiteljstvu, pozivnim centrima, na benzinskim stanicama, u drugim uslužnim djelatnostima i institucijama. Ovogodišnje istraživanje „Regionalna usluga – GUEST“ sprovedeno je 18. put.

Slične teme:Crna gora najbolji usluge

Ne propustite

Đukanović: Struja neće poskupjeti

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Đukanović: Struja neće poskupjeti

Cijena električne energije za sada neće biti povećavana, poručio je predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović, ističući da trenutno ne postoje ni najave ni okolnosti koje bi ukazivale na promjenu cijene struje.

„U ovom trenutku nema najava, niti okolnosti koje bi ukazivale na promjenu cijene električne energije. Ukoliko bi se tržišni ili poslovni uslovi u narednom periodu promijenili na način koji bi zahtijevao razmatranje takve odluke, javnost i naši potrošači bili bi o tome pravovremeno i transparentno informisani“, kazao je Đukanović u intervjuu za Regionpress.

On je pojasnio da EPCG odluku o cijeni aktivne električne energije može donijeti tokom cijele godine i da eventualna korekcija nije vezana za određeni datum.

„Kada govorimo o formiranju cijene električne energije, važno je podsjetiti da EPCG odluku o cijeni aktivne energije može donijeti u bilo kojem periodu godine, odnosno da takva odluka nije vezana za konkretan datum. Propisana obaveza je da potrošači o eventualnoj promjeni budu obaviješteni najmanje petnaest dana prije njene primjene. Od 1. januara 2023. godine EPCG samostalno donosi odluke o izmjenama cijena električne energije, vodeći računa o tržišnim kretanjima, poslovnim rezultatima kompanije i drugim relevantnim okolnostima“, naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, prilikom odlučivanja o cijeni struje u EPCG ne posmatraju samo poslovne rezultate kompanije, već i posljedice koje bi eventualno povećanje imalo po građane i privredu.

„Pitanje cijene električne energije za nas nikada nije isključivo poslovno ili tržišno pitanje. Prilikom donošenja odluka ove vrste sagledavamo širi kontekst i vodimo računa o njihovom uticaju na građane i privredu. Naš cilj je da pronađemo održivu ravnotežu između stabilnog poslovanja kompanije i interesa naših kupaca“, istakao je Đukanović.

Đukanović smatra posebno značajnim to što, uprkos inflaciji i rastu troškova života, cijena električne energije nije bilježila značajniji rast, ocjenjujući da je njena stabilnost doprinijela očuvanju standarda građana.

„Njena stabilnost predstavljala je važan faktor očuvanja životnog standarda građana, jer je domaćinstvima omogućila veću izvjesnost u planiranju mjesečnih troškova i ublažila dodatni pritisak na kućne budžete“, kazao je Đukanović.

Govoreći o daljem razvoju kompanije, Đukanović je naveo da se EPCG nalazi u intenzivnom investicionom ciklusu, prije svega u oblasti obnovljivih izvora energije. Među projektima izdvojio je vjetroelektrane „Gvozd“ i „Gvozd 2“, solarne elektrane na Kapinom Polju, projekat Solari 5000+, SE Željezara, solarne elektrane na branama, kao i razvoj baterijskih sistema za skladištenje energije.

Veća proizvodnja iz domaćih izvora, prema njegovim riječima, trebalo bi da smanji zavisnost od uvoza i izloženost kretanjima cijena na regionalnom i evropskom tržištu, što bi dugoročno trebalo da doprinese stabilnosti elektroenergetskog sistema.

Đukanović je naglasio da je EPCG i tokom turbulentnih godina na evropskom energetskom tržištu nastojala da investicioni ciklus ne bude sproveden na teret građana.

„Uz to, veoma je važno da smo, uprkos snažnom investicionom ciklusu i turbulentnim godinama na evropskom energetskom tržištu, uspjeli da vodimo računa o standardu naših građana i da cijenu električne energije zadržimo na nivou koji je niži nego u većini drugih država“, poručio je Đukanović.

Ekonomija

Vlada Crne Gore poskupljenjem goriva u pet do 12 udarila na džep građana i privrede

Da nije bilo odluke o smanjenju akciza na gorivo, poskupljenje bi sa najnovijim obračunom bilo i više, poručili su iz Ministarstva finansija. U Udruženju naftnih kompanija tvrde da nije urađeno u mjeri mogućeg, već je izvršna vlast prošle nedjelje smanjila akcizu na dizel trideset procenata, a ove sedmice korigovala za deset. Građani komentarišu da nije skuplje samo gorivo, već i ostali proizvodi i usluge, ali kako ocjenjuju, to ne utiče na smanjenje gužvi u saobraćaju.

Privrednici, a i građani, bili su neprijatno iznenađeni kada je Ministarstvo energetike (MEiR) u ponedjeljak uveče objavilo cijene goriva koje su zbog odluke Vlade, donesene na predlog Ministarstva finansija (MF), poskupile od 12 do 14 centi.

Da su tu informaciju imali na vrijeme, građani i prevoznici bi sigurno napunili svoje rezervoare, kao što je bio slučaj sedam dana ranije kada su pohrlili ka pumpama nakon informacije da će gorivo poskupjeti 16 centi.

Zbog toga, iz Udruženja naftnih kompanija (UNPCG) trenutni ambijent u kom posluju ocjenjuju nepredvidivim i suprotnim od standarda.

“Svako poslovanje treba da bude predvidivo, da se unaprijed znaju stvari koje utiču na poslovanje, a ne da od medija saznajemo odluku, koja na kraju bude suprotna od očekivane. Generalni sekretar Udruženja Draško Striković kazao je da će se tim povodom obratiti Vladi i njenim institucijama.Naš je stav i preporuka da Vlada treba jasno da kaže kada će koristiti mehanizam smanjenja akciza ili da jasno kaže kada ga neće koristiti. Odnosno, da odredi cijenu u skladu sa kojom će reagovati smanjenjem ili povećanjem akciza u zavisnosti od kretanja na berzi. Privredi je potrebno da se na vrijeme najavi da li se razmatra smanjenje ili povećanje akciza, da se to uradi tri do pet dana ranije, a ne da u ponedjeljak čekamo i ne znamo da li se razmatra smanjenje ili povećanje akciza. Mi smo jedan od lanaca snabdjevanja i trudimo se da pravovremeno obezbijedimo količine. Da bi obezbijedili, moramo znati koje će biti maksimalne maloprodajne cijene”, pojasnio je Striković.

Istakao je da je problem što Vlada nema okvirni način djelovanja.

” Okvirni način bi bio da ako dođe do pada na berzi, da će Vlada da vrati punu akcizu, ili ako dođe do rasta na berzi, da će da smanje akcizu. Odluka od ponedjeljka uveče je bila potpuno iznenađenje i za privrednike i za građane, jer nisu imali vremena da reaguju na informaciju o povećanju cijena. Za veće firme koje se bave prevozom, to je bio nenajavljeni trošak od deset do 20 hiljada, jer već imaju ugovorene poslove”, kazao je Striković.

Prema njegovim riječima, da je Ministarstvo finansija u petak najavilo da razmatra povećanje akcize, onda su i privreda i građani mogli da pripreme zalihe, a sada su prinuđeni da mijenjaju i koriguju cijene, a to može da utiče na inflatornu spiralu.

“Pitanje je da li se državi isplati povećanje svih cijena. Možda je to njihov cilj i njihov interes, jer će biti sve više prihoda od PDV-a. Za državu je to kratkoročno dobro, ali dugoročno smanjuje standard građana”, zaključio je Striković.

Ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da se Vlada odlučila na povećanje cijena goriva zbog turističke sezone i zbog toga što je propala koncesija za aerodrome, pa su ostali bez 100 miliona prihoda.

“Propalo je 100 miliona jednokratne naknade i sada se taj novac mora namaći. Sreća je što cijena sirove nafte pada, ali ako Vlada u tom slučaju podigne akcize, cijene goriva neće padati kod nas ni u narednom periodu”, naveo je Dokić.

Naredni obračun cijena goriva biće u ponedjeljak. Poslednja dva ponedjeljka obilovala su neočekivanim dešavanjima. Nadamo se da će narednog ponedjeljka, Vlada i Ministarstvo imati više obzira prema privredi i građanima. Od petka veče ili subote ujutru imaju dovoljno vremena da izračunaju koliko mogu akcizu smanjiti ili povećati.

Ekonomija

Sa 456 eura mjesečno živi preko 64 hiljade penzionera

Minimalna penzija trenutno iznosi 456 eura i prima je preko 64,5 hiljada penzionera, pokazuju podaci Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) dostavljeni “Danu”.

“Izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024. godine, shodno članu 29 pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 456 eura. Pomenutim izmjenama zakona takođe je propisano da korisnicima prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije. Prema podacima iz isplatne baze za jun 2026. godine, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 456 eura je 49.475, dok je za isti mjesec za 15.143 korisnika isplaćena razlika do najnižeg iznosa penzije”, naveli su iz Fonda PIO, čiji je direktor Vladimir Drobnjak.

Prosječna penzija za jun iznosila je 561,97 eura.

“Penziju do iznosa prosječne penzije (uključujući i najnižu penziju) prima ukupno 83.228 penzionera. Sa druge strane, penziju koja je veća od državnog prosjeka u Crnoj Gori prima 35.095 penzionera. Fond PIO Crne Gore isplaćuje 132.524 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 121.501 korisnika prava u Crnoj Gori i 11.023 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 118.323 su penzioneri, a 3.178 su korisnici ostalih prava iz PIO (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.959 korisnika penzije i 64 korisnika ostalih prava. Broj penzionera u junu 2026. godine, u odnosu na decembar 2025. godine, uvećan je za 0,30 odsto”, precizirali su iz Fonda PIO.

Granica siromaštva je 580 eura, što bi značilo da većina penzionera ima primanja ispod granice siromaštva.

Prema njihovim riječima, struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava.

“Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom na to da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore”, kazali su iz te državne institucije.

Kada su u pitanju prihodi, rashodi i deficit Fonda, stanje je bolje nego prošle godine.

“Fond je od januara do juna ostvario primitke u ukupnom iznosu od 412,81 milion eura, koji su veći za 4,74 odsto u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili 394,15 miliona eura. Prihodi od doprinosa za šest mjeseci ove godine iznose 193,06 miliona eura i veći su za 19,28 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2025. godini, koji su iznosili 161,86 miliona eura. Opšti prihodi budžeta – tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 219,75 miliona eura, i za 5,4 odsto su niži od iznosa deficita u 2025. godini, koji je iznosio 232,29 miliona eura”, naveli su iz Fonda.

Izvor: DAN