fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Ove godine u planu realizacija projekta Solari 5000+

solar gradnja

U sklopu projekta Solari 3000+ i 500+ odrađeno je preko 29,3 megavata (MW), od ukupnih 30 MW, solarnih elektrana na krovovima domaćinstava i preduzeća, saopštili su iz EPCG Solar-gradnje i najavili da se ove godine planira sprovođenje projekta 5000+.

Iz kompanije su, kada je riječ o Solari 3000+ i 500+, kazali da očekuju da se projekat završi brzo i da će to zavisiti od vremenskih uslova, jer je posao montiranja na visini osjetljiv i zahtijevaju se povoljni uslovi za mogućnost montiranja solarnih panela.

“Ovo je projekat vrijedan 30 miliona eura i realizovan je u saradnji sa Eko-fondom, čime je korisnicima omogućen popust od 20 odsto na cijenu solarne elektrane. Očekivana proizvodnja ovog projekta je oko 44 gigavat sati (GWh) na godišnjem nivou, rekli su iz EPCG Solar”, gradnje agenciji Mina-business.

Kada je riječ o projektu Solari 5000+, poziv je, kako su objasnili, završen u martu prošle godine, a početak realizacije počeće odmah po završetku prethodnog projekta.

“Moramo navesti da se sama dinamika radova na početku projekta usporila zahtjevnim zakonskim obavezama koje su podrazumijevale obilnu dokumentaciju i za najmanji fotonaponski sistem, tako da je suštinski realizacija počela od septembra prošle godine, kada su te administrativne smetnje otklonjene”, naveli su iz kompanije.

Kako su saopštili, projekat 5000+ planiraju da sprovedu tokom ove godine.

“Već sada imamo dovoljno iskustva i elana da projekat sprovedemo na najbolji mogući način, a nakon reorganizacije preduzeća smatramo da ćemo biti još efektniji na terenu. Nećemo stati dok svi objekti u Crnoj Gori, koji imaju uslova, ne postave solarne elektrane na svojim krovovima, jer želimo da mijenjamo Crnu Goru nabolje – a ova energetska tranzicija, koju je pokrenula EPCG”, dokazuje da to i možemo, dodali su iz preduzeća.

Cilj projekta Solari je da se kroz ugradnju fotonaponskih sistema kod domaćinstava i preduzeća smanje mjesečni izdaci za električnu energiju, da se korisnicima omogući energetska nezavisnost, emisija ugljen – dioksida svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina.

“Projekat Solari 3000+ i 500+ podrazumijeva postavljanje solarnih panela na krovove tri hiljade individualnih objekata za stanovanje i 500 poslovnih objekata i javnih ustanova, kroz finansiranje i subvencionisanje korisnika za kupovinu i ugradnju fotonaponskih sistema snage do deset kilovata (kW) za individualne stambene objekte, odnosno do 999 kW za pravna i fizička lica, vlasnike poslovnih objekata”, kazali su iz EPCG Solar-gradnje.

Korisnik ima mogućnost da solarnu elektranu otplati u jednakim mjesečnim iznosima u visini svog prosječnog mjesečnog računa za utrošenu električnu energiju.

Period otplate investicije za korisnika je do deset godina, u zavisnosti od iznosa i snage pripadajućeg ugrađenog sistema.

” Povoljnosti za korisnike projekata Solari su što učešćem u projektu dobijaju status kupca – proizvođača, koji potrebe za energijom podmiruje iz sopstvenog izvora, a kojem je omogućeno da eventualni višak električne energije distribuira u mrežu, odnosno da je prodaje snabdjevaču po cijeni utvrđenoj ugovorom o snabdijevanju, ili da preuzme nedostajuću energiju iz mreže, ukoliko nije proizveo dovoljno energije”, objasnili su iz preduzeća.

Samostalna proizvodnja električne energije dugoročno znatno umanjuje račun za struju, a dodijeljena sredstva vraćaju u mjesečnim iznosima približno jednakim iznosu njihovog prosječnog računa za struju prije ugradnje fotonaponskog sistema, i to na period od pet do deset godina, u zavisnosti od vrijednosti investicije.

“Povoljnost je takođe što je obezbijeđeno 20 odsto popusta na cijenu solarne elektrane i korisnici imaju tehničku i logističku podršku zaposlenih u EPCG, kako u izgradnji tako i u prikupljanju neophodne dokumentacije i saglasnosti”, saopštili su iz preduzeća.

Sve ovo, kako su zaključili, korisnicima daje priliku da koriste obnovljivi izvor energije koji ne šteti prirodi, a svojoj porodici obezbjeđuju zdravije životno okruženje i uštedu za račune za struju, jer nakon otplate elektrane solarne elektrane za njih električna energija postaje besplatna ili skoro besplatna.

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Udruženje Roditelji podržalo predlog poslanice Kaluđerović o produženju roditeljskog odsustva

slađana kaluđerović

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović nastavila je svoju kampanju za usvajanje izmjena Zakona o radu, poznatog pod sloganom „Dajmo bebama više vremena“, koje imaju za cilj produženje roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci.

U okviru svoje kampanje, Slađana Kaluđerović se sastala sa Kristinom Mihailović, izvršnom direktoricom udruženja Roditelji, koje okuplja roditelje i pruža im podršku u suočavanju sa izazovima roditeljstva.

Kristina Mihailović je istakla da su roditeljima potrebna ne samo zakonska rješenja već i logistička podrška i programi koji će olakšati funkcionisanje porodice. „Način života se umnogome promijenio, i danas porodice nažalost nemaju dovoljno vremena da provode zajedno, što je naročito bitno za djecu u ranom uzrastu kojima treba ljubav, pomoć i podrška. Zato bi usvajanje ovih izmjena, posebno ako bi mogle da se koriste do polaska djeteta u školu, bilo od velikog značaja za roditelje“, naglasila je Mihailović.Slađana Kaluđerović je naglasila važnost uključivanja cijele porodice, posebno očeva, u odgoj djece, te je predložila da jedan dio roditeljskog odsustva bude obavezno rezervisan za očeve. Na ovaj način, kako je istaknuto, očevi bi se više uključili u podizanje i njegu djece, što bi doprinosilo ravnoteži u podjeli odgovornosti unutar porodice.

Ove izmjene zakona su ključne za budućnost naših porodica. Produženje roditeljskog odsustva ne znači samo više vremena sa djecom već i bolje uslove za zdrav razvoj naših najmlađih. Očevi moraju biti ravnopravni partneri u odgoju djece, a država treba da pruži zakonski okvir koji će to omogućiti“, izjavila je Kaluđerović.

Pozvala je sve kolege u Skupštini, kao i širu zajednicu, da pruže podršku ovim izmjenama, koje predstavljaju važan korak ka pravednijem društvu u kojem je porodica na prvom mjestu. „Zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će roditelji imati mogućnost da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, što je ulaganje u srećnu i stabilnu Crnu Goru“, zaključila je Kaluđerović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju osudio je sinoćnji napad na novinarku Anu Raičković, ističući da je ovakav incident još jedan dokaz da su novinari u Crnoj Gori nezaštićeni i izloženi svim oblicima agresije. „Ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, ovo je napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori,“ navodi se u saopštenju Savjeta, koje potpisuje izvršni direktor Ranko Vujović.

U saopštenju se dalje ističe da su političari, nezadovoljni medijskim izveštavanjem, sve slobodniji u napadima i vređanju novinara.

„Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima, i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare,” navodi se. „U ovako stvorenoj atmosferi bilo je samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković.“

Savjet apeluje na državne institucije da ozbiljno shvate ovaj incident i odgovore konkretnom akcijom kako bi pokazali da napadi na novinare neće biti tolerisani.

„Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju zavisi buduća bezbjednost novinara u našoj državi,“ stoji u saopštenju.

Takođe se ističe da će odgovor države biti „svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbedan rad novinara i medija.“

Medijski savjet poziva vlast da preduzme konkretne korake kako bi obezbijedila sigurnost svih novinara u Crnoj Gori i pokazala da napadi na medije neće biti tolerisani.

Continue Reading

Priroda i društvo

Njegošev dan – Neradni dani 13. i 14. novembar

Njegoš KIc Zeta

Povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (“Sl.list RCG”, br. 27/07 i “Sl.list CG”, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23) državni praznik je 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.

Kako se shodno navedenom zakonu državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto