Ekonomija

Najveća isplaćena plata u Crnoj Gori u 2022. godini

Najveća bruto mjesečna zarada isplaćena u Crnoj Gori od početka ove godine do kraja septembra iznosila je 116.796 eura, pokazuju podaci Uprave prihoda i carina (UPC).

Najveća bruto mjesečna zarada isplaćena u Crnoj Gori od početka ove godine do kraja septembra iznosila je 116.796 eura, pokazuju podaci Uprave prihoda i carina (UPC) .

Taj iznos, koji obuhvata poreze i doprinose na rad, isplaćen je strancu zaposlenom u zabavnoj i rekreativnoj djelatnosti.

“U pitanju je prihod po osnovu zarade”, kazali su iz UPC.

To je 131 prosječna bruto zarada, koja se prema podacima Monstata od početka ove godine kretala od 875 do 887 eura, koliko je iznosila u septembru, ili 174 minimalca. Prema toj računici, crnogorskim građanima sa prosječnom bruto zaradom treba 11 godina da zarade taj iznos, odnosno 14,5 godina ako primaju minimalac od 671 euro bruto.

Zaposleni iz oblasti kompjuterskog programiranja primio je drugu najveću bruto zaradu u Crnoj Gori od početka godine. Njemu je u martu isplaćeno 115.250 eura.

Da je programiranje u zamahu u našoj zemlji, potvrđuje to što je i četvrta najveća isplaćena mjesečna zarada pošla u ruke zaposlenom iz te oblasti koji je primio 98.704 eura bruto. Pretpostavlja se da nije riječ o mjesečnoj plati, već o naknadi za neki projekat.

Bankari dominantni

Bankari drže primat među najplaćenijim radnicima u Crnoj Gori, pa je tako pet od deset najvećih mjesečnih primanja isplaćeno u oblasti monetarnog posredovanja.

Zaposleni u jednoj od 11 banaka koje posluju na crnogorskom tržištu primio je treću najveću bruto zaradu od početka godine u iznosu od 99.400 eura.

Hiljadu eura manje primio je njegov kolega, čija je bruto zarada na petom mjestu i iznosi 98.321 euro.

Nešto manje isplaćen je bankar sa mjesečnim bruto primanjem od 88.878 eura, što je sedma najveća plata.

Na osmoj poziciji je zarada bankara od 73.317 eura, a na devetom mjestu bruto primanje bankara koje je iznosilo 69.690 eura.

Šestu poziciju zauzeo je zaposleni u oblasti vazdušnog prevoza putnika, odnosno radnik To Montenegra, Aerodroma, Agencije za civilno vazduhoplovstvo ili SMATSA-e. Njemu je u jednom mjesecu isplaćeno 93.256 eura. Pretpostavlja se da je riječ o otpremnini ili bonusu.

Desetu najveću bruto zaradu od januara do kraja septembra imao je radnik u oblasti konsultantskih aktivnosti u vezi poslovanja. Taj konsultant primio je 67.462 eura po osnovu naknade za rad i poreza i doprinosa.

Zarade u Crnoj Gori povećane su od početka godine u prosjeku 17 odsto kroz program „Evropa sad“. Njime su ukinuti doprinosi za zdravstvo koje su poslodavci plaćali državi, pa je taj iznos preusmjeren radnicima.

Prema podacima Monstata, najplaćeniji radnici u Crnoj Gori su u djelatnostima finansija i osiguranja.

Izvor. Pobjeda

Sledeće

Proizvođače peleta kaznili sa 1.200 eura, a oni mjesečno zarade 620 hiljada

Ne propustite

Keković: Dnevnice nedjeljom da budu veće 80 odsto, zamjenski dan tokom sedmice

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.

Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.

Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Ekonomija

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.