Ekonomija

Proizvođače peleta kaznili sa 1.200 eura, a oni mjesečno zarade 620 hiljada

Ako se to uzme u obzir, može se reći da su proizvođači peleta jači od države, odnosno da im propisi države i kazne koje su minorne u odnosu na njihove zarade, ne mogu ništa.

Proizvođači peleta koji nisu poštovali odluke Vlade i prodavali su pelet iznad maksimalne dozvoljene cijene kažnjeni su sa po 1.200 eura, saopštili su “Danu” iz Ministarstva poljoprivrede (MP) i Ministarstva ekonomskog razvoja (MER). U pitanju su proizvođači koji po toni peleta imaju čistu zaradu od 240 eura, odnosno koji za dan mogu da zarade 21.600 eura, a za mjesec 630 hiljada eura. Za kaznu od 1.200 eura je malo reći da je blaga.

“Informisani smo od strane tržišne inspekcije da je nekoliko privrednih društava kažnjeno po 1.200 eura zbog nepoštovanja odluke o ograničenju cijena peleta. Kontrole od strane Tržišne inspekcije su učestale i brzo reaguju po pitanju prijava od strane građana na pojavu stavljanja u promet peleta po cijenama koje nisu u skladu sa odlukom Vlade. Ministarstvo poljoprivrede takođe veoma dobro sarađuje sa Tržišnom inspekcijom preko koje kontroliše i provjerava koliko koji proizvođač proizvodi peleta i ostavljaju li i plasiraju li dogovorene količine za domaće potrošače. Takođe je ustanovljeno da određeni privredni subjekti u Crnoj Gori imaju značajne količine peleta na zalihama koje ne stavljaju na tržište Crne Gore. Ovim putem pozivamo građane da sve nepravilnosti prijave tržišnoj inspekciji i ostalim nadležnim organima zaduženim za sprovođenje odluke o ograničenju cijena peleta”, kazali su “Danu” iz ova dva resora na čijem čelu su Vladimir Joković i Goran Đurović.

Javni servis je u utorak prenio da brojni proizvođači peleta ne poštuju odluku Vlade i da u veleprodaji prodaju tonu peleta za 269, a u maloprodaji za 320 eura. Time, osim što krše odluku Vlade od prije mjesec dana, nanose materijalnu štetu građanima kojima neće da prodaju tonu peleta po cijeni koju je Vlada odredila.

Vlasnici fabrika peleta proizvedu jednu tonu peleta za 80 eura

” Od te, do cijene od 320 eura, razlika je od 240 eura, što predstavlja čistu zaradu od samo jedne tone. Neke od fabrika dnevno proizvedu i do devedeset tona. Devedeset puta 240, što predstavlja čistu dobit, iznosi 21.600 eura, za samo jedan dan rada. Kada se to pomnoži sa trideset dana, dobija se čista zarada od 630 hiljada eura za jedan mjesec”, tvrde iz javnog servisa.

Iz resornih ministarstava su kazali da je odluku o ograničavanju cijena peleta Vlada donijela početkom avgusta zbog stanja na tržištu i značajnog porasta cijena ovog proizvoda u odnosu na prethodnu godinu. To je učinjeno u cilju zaštite životnog standarda građana, posebno u vrijeme pribavljanja neophodnih zaliha za predstojeću sezonu grijanja.

“Nakon primjene mjera, cijena peleta je najniža u regionu. Treba navesti da se u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, godišnje proizvede od 80 – 90 hiljada tona peleta, dok su domaće potrebe oko 20 hiljada tona. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su konstantno pratili situaciju na tržištu peleta u Crnoj Gori. Kako pojedini proizvođači nisu poštovali odluku o ograničenju cijena peleta na maksimalno 269 eura po toni u veleprodaji i 320 eura u trgovini na malo, kao ni postignuti dogovor o obezbjeđivanju 20 odsto proizvodnje za potrebe domaćeg tržišta, Vlada Crne Gore je 23.09.2022. godine donijela Odluku o izmjeni i dopuni odluke o privremenom ograničenju izvoza određenih drvnih sortimenata, pomenuta odluka je dopunjena u dijelu ograničenja izvoza peleta. Pravo na izvoz imaju samo proizvođači peleta koji na domaće tržište do krajnjih korisnika isporuče 20 odsto proizvodnje u ovoj godini “, naveli su iz ministarstava.

Prilikom donošenja odluke o ograničavanju cijena peleta, nekoliko ministara je zaprijetilo vlasnicima fabrika peleta da će im zabraniti izvoz ako ne budu poštovali odluke Vlade. Međutim, sada vidimo da je dovoljna i kazna od 1.200 eura, koju proizvođači zarade kada proizvedu i prodaju pet tona peleta. Podsjetimo, dnevno proizvode i do 90 tona peleta.

Ako se to uzme u obzir, može se reći da su proizvođači peleta jači od države, odnosno da im propisi države i kazne koje su minorne u odnosu na njihove zarade, ne mogu ništa.

Izvor: Dan

Sledeće

Dolar oštro pao, sad vrijedi manje od eura

Ne propustite

Najveća isplaćena plata u Crnoj Gori u 2022. godini

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Građani Srbije i Albanije zbog poskupljenja dizel sipaju u Crnoj Gori

Rast cijena goriva u pojedinim zemljama regiona doveo je do toga da građani iz pograničnih područja sve češće prelaze granicu kako bi natočili gorivo u Crnoj Gori, gdje je dizel trenutno povoljniji.

Cijena dizela u Albaniji na pojedinim pumpama dostigla je oko 2,05 eura po litru (oko 198 leka), što je izazvalo nezadovoljstvo među građanima. Gorivo je tako ponovo među najskupljima u regionu, iako su prosječna primanja u toj zemlji znatno niža od evropskog prosjeka.

Zbog visokih cijena, dio građana iz pograničnih oblasti sve češće odlazi u susjedne države kako bi tamo natočio gorivo. Stanovnici iz okoline Skadra često prelaze u Crnu Goru, gdje je dizel osjetno jeftiniji, dok se vozači sa juga Albanije češće upućuju prema Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj.

Slična situacija primijećena je i na granici sa Srbijom. Građani iz pojedinih pograničnih krajeva Srbije takođe prelaze u Crnu Goru kako bi natočili gorivo po nižim cijenama.

Građani upozoravaju da visoke cijene goriva posebno pogađaju vozače i male prevoznike, ali i utiču na druge troškove, jer poskupljuju prevoz i distribucija robe. Ekonomisti upozoravaju da bi dalji rast cijena goriva mogao dodatno povećati troškove života u regionu.

U poređenju sa drugim državama Zapadnog Balkana, Crna Gora ima više cijene goriva nego Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, ali su cijene i dalje niže nego u Albaniji, zbog čega je sve više vozača iz susjednih zemalja odlučuje da rezervoare napuni upravo na crnogorskim pumpama.

Ekonomija

U crvenom mulju “skrivene” milijarde eura

Država mora znati šta ima u bazenu crvenog mulja koji je u ovom trenutku i resurs i ekološki problem, poručio je u razgovoru za “Dan” Mileta Marko Ivanović, redovni profesor u penziji za oblast Fizička hemija na Metalurško-tehnološkom fakultetu u Podgorici.

On naglašava da je neophodno uraditi kvalitetnu, sveobuhvatnu analizu sadržaja bazena crvenog mulja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), iz kojeg se, kako cijeni, mogu izdvojiti aluminijum, željezo, galijum, titan i drugi elementi, a čija vrijednost bi se mogla mjeriti i sa nekoliko milijardi eura.

Dugogodišnji profesor Metalurško-tehnološkog fakulteta, koji je deceniju radnog vijeka proveo i u KAP-u, objašnjava da rješavanje problema crvenog mulja mora obuhvatiti četiri koraka – preduzimanje pravnih radnji, izradu sveobuhvatne analize sadržaja bazena, neutralizaciju natrijum-hidroksida (žive sode) i, na kraju, sanaciju bazena.

“Dostupni podaci pokazuju da je u bazenu deponovano između 7,5 i 8,5 miliona tona otpadnog materijala koji se zove crveni mulj. Od 600 tona boksita dobija se 300 tona glinice, a od 300 tona glinice dobija se 150 tona aluminijuma. Ta razlika između 150 i 600 tona odlaže se na odlagalište, odnosno u bazen crvenog mulja. Najveći problem što se tiče ekologije jeste natrijum-hidroksid, ili živa soda. Socijalistička vlast, a ni ova prethodna, nije vodila mnogo računa o ekološkom aspektu, pa je veoma teško ovo pitanje riješiti u nekom kratkom vremenskom periodu”, ocijenio je Ivanović.

On smatra da se prvo moraju riješiti pravna pitanja, odnosno da država preuzme bazen crvenog mulja u svoje vlasništvo. Drugi korak, kako objašnjava, podrazumijeva analizu, kako površine, tako i svih ostalih dijelova sadržaja bazena, kako bi se utvrdilo šta u njemu ima, te da se odredi tačna količina natrijum-hidroksida. On pojašnjava da se natrijum-hidroksid nalazi u cijeloj zapremini bazena, a da je većina u tečnoj fazi.

“Podaci govore da u dva bazena ima negdje oko 42 do 45 hektara površine. Ne zna se tačna količina natrijum-hidroksida, zbog čega mora da se uradi analiza kako bi se ispitalo koliko ga ima. On je izuzetno agresivna supstanca. Prvi korak u sanaciji bazena mora biti eliminacija natrijum-hidroksida”, naglašava Ivanović.

Iz tog materijala, kako dodaje, izvučen je samo jedan korisni elemenat – alunimijum, a ni on u cjelosti.

“Analize iz radova koje sam čitao govore da aluminijum-oksida ima između 15 i 25 odsto. To je negdje 10 odsto alunimijuma. Ako ima 10 odsto aluminijuma u osam miliona tona crvenog mulja, to znači da aluminijuma ima 800.000 tona. Kada se ta količina pomnoži sa 2,5 eura, koliko košta kilogram aluminijuma na tržištu, vi imate resurs u aluminijumu od oko dvije milijarde. Imate i željeznih oksida, i tu variraju analize, jer nije urađena kvalitetna analiza. Taj sastav željeznih oksida kreće se oko 40–45 odsto. Kad izvučete željezo, i tu dobijate milijardu. S druge strane, imate galijum, koji je izuzetno skup materijal, koji se koristi za poluprovodnike. Titan-dioksid je prisutan negdje između četiri i pet odsto, a on se koristi za materijale za fasade, kao bjelilo. Ko zna šta sve tamo ima”, ističe Ivanović.

On ukazuje da u crvenom mulju potencijalno može biti i rijetkih elemenata, zbog kojih se sada u svijetu vode ratovi, apostrofirajući situaciju u vezi sa Grenlandom, Ukrajinom i na Bliskom istoku. Po njegovim riječima, do sada je rađena samo analiza s vrha, gdje je nađen natrijum-hidroksid.

“Ali nije isti sastav na vrhu, tečnoj fazi, u čvrstoj fazi i na dnu bazena. KAP je nekad, godinu-dvije, koristio i gvinejski boksit. Treba da se uradi dobra, kvalitetna analiza, ne samo sa površine, nego i sredine, dubine – to je cijela nauka. Procenat natrijum-hidroksida u drugim bazenima kreće se između jedan i 10 odsto. Neka ga ima tri odsto u bazenu crvenog mulja – to je 240.000 tona natrijum-hidroksida. Država treba da zna šta ima unutra”, naglašava Ivanović.

On smatra da je najbezbolnije rješenje da se natrijum-hidroksid neutrališe ugljen-dioksidom, pri čemu se u prvom koraku dobija soda-bikarbona, a u konačnom natrijum-karbonat. Napominje da taj proces nije previše isplativ jer je ugljen-dioksid skup, ali ta tehnologija ne utiče na životnu sredinu, već je opravlja.

“Kada se izvrši neutralizacija natrijum-hidroksida, tečnost, odnosno rastvor u kojem je bio natrijum-hidroksid, ta voda koja nastaje kao proizvod reakcije ili ona koja je već u sistemu propušta se kroz filtere, a danas imamo moćne filtere koji propuštaju samo molekule vode. Ta i takva voda može da ide u Moraču”, objašnjava Ivanović.

Nakon neutralizacije žive sode slijedi sanacija bazena.

“Postoje procedure za sanaciju. Mislim da se stavlja nepropusni sloj nekih polimernih jedinjena ili guma, preko toga ide glina, zemlja i onda se na površinu mogu postaviti solarni paneli, a na hektar solarnih panela može se dobiti oko pola megavata struje”, ističe profesor.

Prilikom izrade analize sadržaja sastava bazena, kako naglašava profesor Ivanović, neophodno je da se uradi i analiza radioaktivnosti.

Izvor: Dan

Ekonomija

Dizel raste za 16 centi zbog krize na Bliskom istoku

Cijene eurodizela od utorka će biti veće za 15–16 centi, dok će benzin poskupjeti pet do šest centi, potvrdilo je više izvora iz naftne industrije, pozivajući se na podatke sa međunarodnih berzi naftnih derivata i odnosa kursa dolara i eura.

Eurodizel je sada 1,34 eura, što znači da će njegova cijena biti 1,50 eura, dok bi eurosuper 98 mogao da poraste na 1,48 eura, a eurosuper na oko 1,46 eura.

Maloprodajne cijene goriva će porasti zbog napada Izraela i SAD na Iran i reakcije Irana u vidu napada na zemlje Persijskog zaliva i blokade Ormuskog moreuza.

U Crnoj Gori se maloprodajne cijene goriva formiraju na svakih 14 dana, što je dovelo do toga da je gorivo u Crnoj Gori trenutno za oko 50 centi jeftinije nego u Albaniji. Dizel u Albaniji trenutno košta oko 1,90 eura, jer se tamo cijene mijenjaju na dnevnom nivou.

Jedini način da ne dođe do povećanja cijene goriva od utorka jeste da Vlada smanji akcize na gorivo i da tako neutrališe rast njegove cijene. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da prate situaciju, a hoće li predložiti smanjenje akciza i tako neutralisati rast goriva saznaćemo u ponedjeljak.

Prije početka rata, odnosno prošle subote, sirova nafta je koštala oko 71 dolar za barel, a u četvrtak je prešla 90 eura. Cijena nafte je konstantno rasla, dok je u srijedu došlo do blagog pada nakon najava država OPEK-a da će povećati proizvodnju i iz SAD da će garantovati deblokadu moreuza i povećati količine koje će iz svojih zaliha pustiti na tržište. Međutim, već u naredna dva dana došlo je do novog rasta cijena.

Na tržištu derivata došlo je do veće potražnje za dizel gorivom, što je značajno povećalo njegove cijene u odnosu na vrste benzina.

Ministarstvo energetike će u ponedjeljak izračunati i zvanično objaviti nove cijene goriva za narednih 15 dana.

Crna Gora još nema rezerve naftnih derivata, na čijem formiranju radi od prošle godine. Za tu svrhu je prikupljeno 12,5 miliona eura preko naknade od tri centa na maloprodajnu cijenu goriva.