Connect with us

Ekonomija

Proizvođače peleta kaznili sa 1.200 eura, a oni mjesečno zarade 620 hiljada

Ako se to uzme u obzir, može se reći da su proizvođači peleta jači od države, odnosno da im propisi države i kazne koje su minorne u odnosu na njihove zarade, ne mogu ništa.

joković, snp

Proizvođači peleta koji nisu poštovali odluke Vlade i prodavali su pelet iznad maksimalne dozvoljene cijene kažnjeni su sa po 1.200 eura, saopštili su “Danu” iz Ministarstva poljoprivrede (MP) i Ministarstva ekonomskog razvoja (MER). U pitanju su proizvođači koji po toni peleta imaju čistu zaradu od 240 eura, odnosno koji za dan mogu da zarade 21.600 eura, a za mjesec 630 hiljada eura. Za kaznu od 1.200 eura je malo reći da je blaga.

“Informisani smo od strane tržišne inspekcije da je nekoliko privrednih društava kažnjeno po 1.200 eura zbog nepoštovanja odluke o ograničenju cijena peleta. Kontrole od strane Tržišne inspekcije su učestale i brzo reaguju po pitanju prijava od strane građana na pojavu stavljanja u promet peleta po cijenama koje nisu u skladu sa odlukom Vlade. Ministarstvo poljoprivrede takođe veoma dobro sarađuje sa Tržišnom inspekcijom preko koje kontroliše i provjerava koliko koji proizvođač proizvodi peleta i ostavljaju li i plasiraju li dogovorene količine za domaće potrošače. Takođe je ustanovljeno da određeni privredni subjekti u Crnoj Gori imaju značajne količine peleta na zalihama koje ne stavljaju na tržište Crne Gore. Ovim putem pozivamo građane da sve nepravilnosti prijave tržišnoj inspekciji i ostalim nadležnim organima zaduženim za sprovođenje odluke o ograničenju cijena peleta”, kazali su “Danu” iz ova dva resora na čijem čelu su Vladimir Joković i Goran Đurović.

Javni servis je u utorak prenio da brojni proizvođači peleta ne poštuju odluku Vlade i da u veleprodaji prodaju tonu peleta za 269, a u maloprodaji za 320 eura. Time, osim što krše odluku Vlade od prije mjesec dana, nanose materijalnu štetu građanima kojima neće da prodaju tonu peleta po cijeni koju je Vlada odredila.

 Vlasnici fabrika peleta proizvedu jednu tonu peleta za 80 eura

” Od te, do cijene od 320 eura, razlika je od 240 eura, što predstavlja čistu zaradu od samo jedne tone. Neke od fabrika dnevno proizvedu i do devedeset tona. Devedeset puta 240, što predstavlja čistu dobit, iznosi 21.600 eura, za samo jedan dan rada. Kada se to pomnoži sa trideset dana, dobija se čista zarada od 630 hiljada eura za jedan mjesec”, tvrde iz javnog servisa.

Iz resornih ministarstava su kazali da je odluku o ograničavanju cijena peleta Vlada donijela početkom avgusta zbog stanja na tržištu i značajnog porasta cijena ovog proizvoda u odnosu na prethodnu godinu. To je učinjeno u cilju zaštite životnog standarda građana, posebno u vrijeme pribavljanja neophodnih zaliha za predstojeću sezonu grijanja.

“Nakon primjene mjera, cijena peleta je najniža u regionu. Treba navesti da se u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, godišnje proizvede od 80 – 90 hiljada tona peleta, dok su domaće potrebe oko 20 hiljada tona. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su konstantno pratili situaciju na tržištu peleta u Crnoj Gori. Kako pojedini proizvođači nisu poštovali odluku o ograničenju cijena peleta na maksimalno 269 eura po toni u veleprodaji i 320 eura u trgovini na malo, kao ni postignuti dogovor o obezbjeđivanju 20 odsto proizvodnje za potrebe domaćeg tržišta, Vlada Crne Gore je 23.09.2022. godine donijela Odluku o izmjeni i dopuni odluke o privremenom ograničenju izvoza određenih drvnih sortimenata, pomenuta odluka je dopunjena u dijelu ograničenja izvoza peleta. Pravo na izvoz imaju samo proizvođači peleta koji na domaće tržište do krajnjih korisnika isporuče 20 odsto proizvodnje u ovoj godini “, naveli su iz ministarstava.

Prilikom donošenja odluke o ograničavanju cijena peleta, nekoliko ministara je zaprijetilo vlasnicima fabrika peleta da će im zabraniti izvoz ako ne budu poštovali odluke Vlade. Međutim, sada vidimo da je dovoljna i kazna od 1.200 eura, koju proizvođači zarade kada proizvedu i prodaju pet tona peleta. Podsjetimo, dnevno proizvode i do 90 tona peleta.

Ako se to uzme u obzir, može se reći da su proizvođači peleta jači od države, odnosno da im propisi države i kazne koje su minorne u odnosu na njihove zarade, ne mogu ništa.

 

Izvor: Dan

Ekonomija

Euro model mogao bi dodatno opteretiti domaće poljoprivrednike

ilustracija

Najavljeno povećanje minimalnih zarada kroz Euro model moglo bi dodatno opteretiti domaće poljoprivrednike i prehrambenu industriju, ukoliko reforma ne bude praćena konkretnim mjerama za jačanje domaće proizvodnje, organizovanje otkupa i obezbjeđivanje sigurnog plasmana proizvoda.

To je ocijenio sudski vještak poljoprivredne struke Dejan Zejak u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Akademskog foruma Crna Gora.

Zejak upozorava da povećanje plata ne znači automatski i rast životnog standarda, posebno ukoliko istovremeno dođe do poskupljenja hrane i drugih osnovnih proizvoda.

„Veće zarade mogu povećati kupovnu moć i tražnju za kvalitetnom domaćom hranom, ali rast troškova rada i drugih proizvodnih inputa istovremeno može dodatno opteretiti gazdinstva i prerađivače“, navodi Zejak.

Prema podacima MONSTAT-a koje je predstavio, Crna Gora je u prvih devet mjeseci 2026. godine uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 644,8 miliona eura, dok je izvoz iznosio svega 48,5 miliona eura.

On smatra da bi buduća agrarna politika trebalo da bude usmjerena na povećanje domaće proizvodnje hrane za potrebe stanovništva, ali i na bolje povezivanje poljoprivrednika sa turističkim sektorom.

„Veće plate ne mogu same povećati domaću proizvodnju. Za to su potrebni konkurentna gazdinstva, organizovan otkup, siguran plasman, dostupno finansiranje i ulaganja koja zaista povećavaju produktivnost“, ističe Zejak.

Posebno upozorava na položaj porodičnih gazdinstava, čiji prihodi, za razliku od zarada zaposlenih, ne rastu automatski sa povećanjem zakonskog minimuma.

Zejak zaključuje da ekonomska politika mora istovremeno voditi računa o kupovnoj moći građana i održivosti domaće proizvodnje.

„Građanin će reformu mjeriti onim što može da kupi. Poljoprivrednik će je mjeriti onim što mu ostane kada plati troškove. Ekonomska politika mora položiti oba ispita“, poručuje Zejak.

 

Continue Reading

Ekonomija

Vuković: Euro model usmjeren na očuvanje radne snage

Foto Skupština Crne Gore

Najavljeni program povećanja minimalnih zarada Euro model mogao bi se posmatrati kao preventivna mjera, kojom se prije pristupanja EU nastoji sačuvati radna snaga na kojoj počiva budući rast, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković. On je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj se raspravljalo o rebalansu budžeta, kazao da u prilog Euro modelu ide i njegov mogući doprinos ublažavanju odliva radne snage nakon pristupanja Crne Gora EU.

“Takođe, ako Crna Gora izgubi značajan dio radno sposobnog stanovništva, posljedice uključuju manju raspoloživost radne snage, niži potencijalni rast, pritisak na javne finansije i slabije izglede za dugoročni rast. Euro model bi stoga trebalo posmatrati i kao preventivni odgovor na potencijalne ekonomske troškove odlaska stanovništva u inostranstvo povezane sa pristupanjem EU”, rekao je Vuković.

Zadržavanje radnika, prema njegovim riječima, nije samo socijalni ili demografski cilj, već ima i makroekonomsku dimenziju.

“Ukoliko značajan broj mladih i kvalifikovanih ljudi napusti Crnu Goru, preduzeća bi se mogla suočiti sa nedostatkom radnika, smanjenjem proizvodnih kapaciteta i samim ograničenjima za dalji rast. Istovremeno, država bi na taj način izgubila poreske obveznike”, upozorio je Vuković.

On je kazao i da Euro model ne smanjuje politike koje podižu produktivnost, već ih dopunjuje, jer stvara uslove da radna snaga ostane u zemlji dok se te politike i sprovode.

Vuković je objasnio da reforma ima dvije komponente.

“Smanjenje poreskog opterećenja rada koje povećava neto zarade bez rasta troškova poslodavca i povećanje minimalne zarade koje podiže troškove rada u poslovima sa niskim platama”, saopštio je Vuković.

On smatra da sve treba posmatrati odvojeno, kroz tri pitanja – odliv radne snage, odnos neto zarada i konkurentnosti i deficit tekućeg računa, odnosno ono što crnogorsku ekonomiju muči 30 godina.

Vuković je kazao da Ministarstvo pravi stabilne izvore finansiranja, jer se sve reforme – Evropa sad 1 i 2, a sada i Euro model, odnose na stabilizaciju prihoda.

On je dodao i da rast zarada koji nije praćen rastom produktivnosti može oslabiti konkurentnost ekonomije.

“Taj argument je opravdan kada rast zarada podiže ukupne troškove rada koje snose poslodavci. Ali rast neto zarada nije isto što i rast ukupnog troška rada. Za ocjenu konkurentnosti nije presudan rast neto zarada, već kretanje ukupnih troškova rada u odnosu na produktivnost. Zato je ključno da se prati ono što utiče na ukupni trošak rada, a ne samo na neto zaradu”, objasnio je Vuković.

Takođe, kada zaposleni imaju veće neto zarade, raste njihov raspoloživ dohodak, a time i potrošnja.

Vuković je, odgovarajući na pitanja poslanika, kazao da usvajanje i primjena Euro modela ne zavisi od Ministarstva finansija, nego od poslanika u parlamentu, te da vjeruje da su imali dovoljno vremena da se upoznaju sa svim što taj program predviđa.

„Sljedeći korak je ispostavljanje zakonskih rješenja ispred poslanika, i odluka je vaša da li ćete nastaviti da štitite interes i standard građana“, rekao je Vuković.

Kad je riječ o eventualnom zaduživanju za potrebe isplate svega što je najavljeno, on je kazao da do toga neće doći, jer se suficit tekuće potrošnje zadržava do kraja godine, odnodno sve tekuće obaveze se finansiraju iz tekućih prihoda.

Continue Reading

Ekonomija

Vuković budžetom za narednu godinu brani Euro model

Foto Vlada Crne Gore

Ministarstvo finansija predstaviće zvaničan stav o “Euro modelu” i precizne pokazatelje njegovih fiskalnih efekata kroz Predlog zakona o budžetu za 2027. godinu, najavio je ministar Novica Vuković.

Odgovarajući na poslaničko pitanje Nikole Milovića, nije se izričito izjasnio da li bi podnio ostavku ukoliko model ugrozi javne finansije, penzioni sistem i radna mjesta, već je poručio da se odgovornost dokazuje odlukama i rezultatima.

Milović je pitao kada će Ministarstvo iznijeti zvaničan stav o euro modelu i da li će Vuković preuzeti političku i profesionalnu odgovornost, uključujući ostavku, ukoliko se pokaže da njegove posljedice ugrožavaju javne finansije, održivost penzionog sistema, konkurentnost, privredu i radna mjesta u Crnoj Gori.

“O ovom pitanju govorićemo kroz brojke, analize i mjere, a ne kroz političke konstrukcije”, naveo je Vuković u pisanom odgovoru dostavljenom Skupštini 28. oktobra.

Istakao je da Ministarstvo finansija svakodnevno nosi punu profesionalnu i institucionalnu odgovornost za upravljanje javnim finansijama.

“Odgovornost se ne mjeri političkim izjavama niti najavama ostavki, već je to obaveza koja se dokazuje kvalitetom odluka i ostvarenim rezultatima. Upravo zato”,  na konkretne bojazni, odgovaramo činjenicama – poručio je ministar.

Prema njegovim riječima, stabilnost javnih finansija osigurana je novim fiskalnim okvirom, fiskalnim pravilima i nezavisnim Fiskalnim savjetom, rekordnom naplatom budžetskih prihoda i unapređenjem kreditnog rejtinga države. U tom kontekstu naveo je da je agencija „Mudis” podigla kreditni rejting Crne Gore na nivo Ba2, uz pozitivne izglede.

Vuković tvrdi da održivost penzionog sistema ostaje zaštićena redovnim usklađivanjem penzija i mjerama kojima se čuva realna vrijednost primanja penzionera.

Objasnio je da je jedna od svrha euro modela sprečavanje odliva radne snage nakon otvaranja evropskog tržišta rada.

“Pri tome je rast zarada uravnotežen rasterećenjem troškova rada i prilagođavanjem poreskih opterećenja kako bi se očuvala pozicija privrede”, naveo je Vuković.

Podsjetio je da su, kako je kazao, gotovo identični scenariji najavljivani prilikom uvođenja programa „Evropa sad 1 i 2”, kada se govorilo o bankrotu i takozvanom grčkom scenariju. Nasuprot tim prognozama, tvrdi ministar, javne finansije pokazale su se izrazito stabilnim, uz kontinuirani rast prihoda, suficit tekuće potrošnje i deficit manji od planiranog.

“Zato je legitimno postaviti i pitanje odgovornosti onih koji su samouvjereno najavljivali ekonomski slom. Ne sjećam se da je neko od zagovornika takvog narativa u prethodnom periodu preuzeo odgovornost, bilo političku ili profesionalnu, za dezinformisanje javnosti i to što su javnim tvrdnjama pokušavali da stvore pogrešnu ekonomsku sliku države”,  naveo je Vuković.

Najavio je da će Ministarstvo kroz budžetski dokument i prateće analize detaljno obrazložiti model pred Skupštinom.

“Naš odgovor biće konkretne brojke, ostvareni i očekivani rezultati. Javnim finansijama se ne upravlja na osnovu političkih prognoza, već mjerljivim rezultatima”,  zaključio je Vuković.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto