Connect with us

Ekonomija

Vuković budžetom za narednu godinu brani Euro model

Foto Vlada Crne Gore

Ministarstvo finansija predstaviće zvaničan stav o “Euro modelu” i precizne pokazatelje njegovih fiskalnih efekata kroz Predlog zakona o budžetu za 2027. godinu, najavio je ministar Novica Vuković.

Odgovarajući na poslaničko pitanje Nikole Milovića, nije se izričito izjasnio da li bi podnio ostavku ukoliko model ugrozi javne finansije, penzioni sistem i radna mjesta, već je poručio da se odgovornost dokazuje odlukama i rezultatima.

Milović je pitao kada će Ministarstvo iznijeti zvaničan stav o euro modelu i da li će Vuković preuzeti političku i profesionalnu odgovornost, uključujući ostavku, ukoliko se pokaže da njegove posljedice ugrožavaju javne finansije, održivost penzionog sistema, konkurentnost, privredu i radna mjesta u Crnoj Gori.

“O ovom pitanju govorićemo kroz brojke, analize i mjere, a ne kroz političke konstrukcije”, naveo je Vuković u pisanom odgovoru dostavljenom Skupštini 28. oktobra.

Istakao je da Ministarstvo finansija svakodnevno nosi punu profesionalnu i institucionalnu odgovornost za upravljanje javnim finansijama.

“Odgovornost se ne mjeri političkim izjavama niti najavama ostavki, već je to obaveza koja se dokazuje kvalitetom odluka i ostvarenim rezultatima. Upravo zato”,  na konkretne bojazni, odgovaramo činjenicama – poručio je ministar.

Prema njegovim riječima, stabilnost javnih finansija osigurana je novim fiskalnim okvirom, fiskalnim pravilima i nezavisnim Fiskalnim savjetom, rekordnom naplatom budžetskih prihoda i unapređenjem kreditnog rejtinga države. U tom kontekstu naveo je da je agencija „Mudis” podigla kreditni rejting Crne Gore na nivo Ba2, uz pozitivne izglede.

Vuković tvrdi da održivost penzionog sistema ostaje zaštićena redovnim usklađivanjem penzija i mjerama kojima se čuva realna vrijednost primanja penzionera.

Objasnio je da je jedna od svrha euro modela sprečavanje odliva radne snage nakon otvaranja evropskog tržišta rada.

“Pri tome je rast zarada uravnotežen rasterećenjem troškova rada i prilagođavanjem poreskih opterećenja kako bi se očuvala pozicija privrede”, naveo je Vuković.

Podsjetio je da su, kako je kazao, gotovo identični scenariji najavljivani prilikom uvođenja programa „Evropa sad 1 i 2”, kada se govorilo o bankrotu i takozvanom grčkom scenariju. Nasuprot tim prognozama, tvrdi ministar, javne finansije pokazale su se izrazito stabilnim, uz kontinuirani rast prihoda, suficit tekuće potrošnje i deficit manji od planiranog.

“Zato je legitimno postaviti i pitanje odgovornosti onih koji su samouvjereno najavljivali ekonomski slom. Ne sjećam se da je neko od zagovornika takvog narativa u prethodnom periodu preuzeo odgovornost, bilo političku ili profesionalnu, za dezinformisanje javnosti i to što su javnim tvrdnjama pokušavali da stvore pogrešnu ekonomsku sliku države”,  naveo je Vuković.

Najavio je da će Ministarstvo kroz budžetski dokument i prateće analize detaljno obrazložiti model pred Skupštinom.

“Naš odgovor biće konkretne brojke, ostvareni i očekivani rezultati. Javnim finansijama se ne upravlja na osnovu političkih prognoza, već mjerljivim rezultatima”,  zaključio je Vuković.

Ekonomija

Anketa: Zbog Euro modela zaposleni između očekivanja većih plata i straha od otkaza

ilustracija

Najavljeno povećanje zarada kroz Euro model izazvalo je podijeljene reakcije među zaposlenima i privrednicima u Crnoj Gori. Dok dio radnika očekuje veća primanja i bolji životni standard, poslodavci upozoravaju na rast troškova poslovanja, moguća otpuštanja i poskupljenja proizvoda i usluga, pokazuje istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Prema rezultatima ankete CIN-CG-a, od 425 privrednika koji su odgovorili na pitanje kako bi reagovali na značajan rast troškova zaposlenih, njih 163, odnosno 38,4 odsto, povećalo bi cijene, dok bi 119 (28 odsto) smanjilo broj zaposlenih. Čak 52 ispitanika (12,2 odsto) razmatraju zatvaranje firme, a dio privrednika najavljuje smanjenje investicija ili gašenje pojedinih djelatnosti.

Vlasnik ugostiteljskih objekata Miroslav Šukić upozorava da bi povećanje minimalnih zarada moglo pokrenuti lančani rast plata i dodatno opteretiti poslovanje.

„Ako damo prodavačici 1 250, a majstor da radi za 1 700 eura, istog časa će i taj majstor da traži platu od 2 200 ili 2 300 eura“, kazao je Šukić za CIN-CG.

On procjenjuje da bi troškovi pojedinih zaposlenih mogli porasti između 60 i 70 odsto, zbog čega predlaže postepeno povećanje zarada.

„Smatram da je sve ovo na silu, predizborna kampanja“, ocjenjuje Šukić.

Slične rezerve ima i arhitekta i univerzitetski profesor Dragan Komatina, koji tvrdi da je zbog neizvjesnosti izazvane najavljenom reformom već otpustio dvoje zaposlenih.

„Ovaj model obezvređuje i obrazovanje. Doktor sam nauka, 30 godina sam učio školu, a razlika između nekoga ko se godinama školovao i srednjoškolca je 150 eura. Razlika u platama između onih sa osnovnom i srednjom školom je veća, nego između onih sa srednjom i fakultetom. Poruka je dakle da ne treba učiti“, kaže Komatina, nazivajući to „udarom na obrazovanje“.

Međutim, među zaposlenima postoje i drugačija mišljenja. Dio radnika smatra da su sadašnje zarade nedovoljne za pristojan život i da povećanje plata ne bi smjelo biti predstavljeno isključivo kao opterećenje za privredu.

„Nijeste pitali kako ocjenjujem trenutne plate u Crnoj Gori. Svo vrijeme se bavite finansijskom računicom za državu i privredu, a niko ne pita ljude koji rade za 750 eura kako im je“, poručio je jedan od učesnika ankete.

Drugi zaposleni smatraju da pojedine kompanije ostvaruju dovoljno visoke profite da mogu povećati primanja radnika.

„‘Euro model’ je sjajna stvar“, navodi jedan od anketiranih, kritikujući protivljenje dijela poslodavaca povećanju zarada.

Ipak, pojedini zaposleni već ukazuju na moguće negativne posljedice reforme. Prema odgovorima iz ankete, neki poslodavci razmatraju smanjenje broja radnika ili skraćivanje radnog vremena, dok se u pojedinim kompanijama najavljuje smanjenje bonusa uz povećanje osnovne zarade.

Na potencijalne rizike upozorila je i Evropska komisija, koja je u Izvještaju o Crnoj Gori za 2026. godinu ukazala da najavljene reforme mogu ugroziti održivost javnih finansija i spoljnu ravnotežu.

Međunarodni monetarni fond (MMF) najavio je detaljnu procjenu makroekonomskih i fiskalnih efekata, dok je Centralna banka Crne Gore najavila predstavljanje nalaza 24. novembra.

Dodatnu neizvjesnost pokazuje i podatak da od 426 anketiranih privrednika njih 196 smatra da nema dovoljno informacija o troškovima reforme, dok 103 navode da su samo djelimično informisani.

Continue Reading

Ekonomija

Rast primanja kroz Euro model mogao bi dovesti do većeg broja bankarskih kredita

novac
ilustracija

Komercijalne banke u Crnoj Gori, prema tvrdnjama Centralne banke (CBCG) i Udruženja banaka, nijesu ograničile odobravanje gotovinskih kredita uoči najavljenog povećanja zarada kroz “Euro model”, a zvanični podaci pokazuju da zaduživanje građana nastavlja da raste.

Veće plate mogle bi omogućiti građanima da podižu i veće kredite, ali će banke prilikom njihovog odobravanja morati da poštuju nova ograničenja koja počinju da se primjenjuju od 1. januara 2027. godine.

Prema tim pravilima koje je utvrdio Savjet CBCG, mjesečne kreditne obaveze neće moći da prelaze 45 odsto prihoda klijenata kod potrošačkih kredita koji nijesu stambeni, odnosno 50 odsto kod stambenih, dok će maksimalni rok otplate biti deset godina za potrošačke, a 30 godina za stambene kredite. Iznos stambenog kredita biće ograničen na najviše 90 odsto vrijednosti nekretnine koja služi kao obezbjeđenje.

Građani su na kraju septembra, prema zvaničnim podacima CBCG, po osnovu gotovinskih kredita dugovali 1,2 milijarde eura, što je 13,47 odsto više nego godinu ranije. Podatak UBCG je da im je samo tokom septembra odobreno 56,8 miliona eura novih gotovinskih kredita, odnosno 10,2 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Direktor sektora za kontrolu banaka u CBCG Nikola Bašanović navodi da CBCG ne raspolaže zvaničnom dokumentacijom o najavljenom paketu mjera fiskalne politike, odnosno “Euro modelu”, zbog čega nijesu u mogućnosti da komentarišu njegov sadržaj niti da procjenjuju moguće efekte tih mjera na bankarsko tržište. Naglasio je da se njihove ocjene odnose isključivo na trenutno stanje bankarskog sektora, raspoložive statističke podatke i važeći regulatorni okvir, te da se ne mogu dovoditi u vezu sa najavljenim fiskalnim mjerama.

Bašanović je kazao da banke samostalno donose odluke o kreditiranju, ali da one moraju biti zasnovane na procjeni rizika i usklađene sa važećim regulatornim okvirom.

“U tom smislu, banke mogu prilagođavati svoju kreditnu politiku, uključujući i kriterijume za odobravanje gotovinskih kredita, uz obavezu poštovanja važećeg regulatornog okvira i principa odgovornog kreditiranja. Banke mogu pooštriti kriterijume odobravanja kredita ukoliko takvu odluku zasnivaju na procjeni rizika i poslovnoj politici, pod uslovom da postupaju u skladu sa važećim propisima”, naveo je sagovornik “Vijesti”.

Bašanović je ukazao da su banke tokom prvih devet mjeseci ove godine odobrile ukupno 1,8 milijardi eura novih kredita privredi i stanovništvu, što je 153 miliona eura ili devet odsto više nego u istom periodu prošle godine. Vrijednost novih kredita fizičkim licima povećana je za oko pet odsto, dok su krediti za refinansiranje postojećih obaveza građana zabilježili rast od gotovo 50 odsto.

“Podaci CBCG pokazuju da je ukupan dug građana po osnovu gotovinskih nenamjenskih kredita na kraju septembra iznosio 1,2 milijarde eura. To je povećanje od 13,47 odsto, odnosno oko 140 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, što pokazuje da se zaduživanje stanovništva u ovom segmentu nastavlja i prije najavljenog povećanja zarada”, rekao je Bašanović.

Prema njegovim riječima kamatne stope na ukupne novoodobrene kredite građanima značajno su smanjene u odnosu na mart 2024. godine.

“Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa pala je sa 8,79 na 6,86 odsto u septembru ove godine. U istom periodu prosječna nominalna stopa smanjena je sa 7,89 na 6,28 odsto, odnosno za 1,61 procentni poen. Riječ je o prosječnim kamatnim stopama na sve vrste novoodobrenih kredita fizičkim licima, a ne samo na gotovinske, čija je prosječna efektivna kamata u septembru bila 7,91 odsto”, kazao je Bašanović.

Direktorka Udruženja banaka Crne Gore Marija Šuković je kazala da se kreditiranje građana nastavlja prema postojećim poslovnim politikama. S druge strane, eventualno uvođenje “Euro modela” od 1. januara naredne godine vidi kao prostor za dodatno zaduživanje.

“Jer su veća redovna primanja jedan od ključnih elemenata u procjeni kreditne sposobnosti. Iznos kredita koji klijent može dobiti ipak ne zavisi samo od visine zarade. Banke će i dalje odgovorno procjenjivati kreditnu sposobnost i uzimati u obzir ukupna primanja, postojeće obaveze i regulatorne zahtjeve, kako bi klijenti mogli uredno izmirivati obaveze tokom cijelog perioda otplate. I CBCG kao regulator, ima na raspolaganju instrumente kojima može pravovremeno uticati na dinamiku kreditiranja i spriječiti pretjeranu kreditnu ekspanziju, ukoliko ocijeni da je to potrebno”, navela je Šuković.

 

Izvor: Vijesti

Continue Reading

Ekonomija

DPS će podržati Euro model, ako Vlada podrži njihove mjere

screenshot

Demokratska partija socijalista (DPS) podržaće primjenu Euro modela ukoliko Vlada prihvati njihove predloge za zaštitu penzionera, mladih i građana od rasta cijena, poručio je poslanik te partije Mihailo Anđušić, predstavljajući set mjera koje DPS predlaže kao odgovor na ekonomsku politiku Vlade Milojka Spajića.

Podsjećamo, DPS je danas na konferenciji za medije predstavio paket ekonomskih i socijalnih mjera pod nazivom “Plan za sve”, koji obuhvata povećanje svih penzija za 30 odsto od 1. januara 2027. godine, uvođenje zakonom zaštićenih cijena za 100 osnovnih proizvoda, kao i smanjenje poreza na dobit i PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu.

Odgovarajući na pitanja novinara, poslanik DPS-a Mihailo Anđušić kazao je da u parlamentu gotovo dva mjesec čekaju ministra finansija Novicu Vukovića da im obrazloži Euro model i da svoje mišljenje.

“Ono što smo mi danas predstavili upravo predstavlja dopunu za sve ono što mislimo da nije definisano dobro Euro modelom, a puno je toga. Zbog toga je naš stav jasan i mi ćemo podržati program Euro model, ukoliko Vlada podrži set naših zakonskih rješenja koji će zaštititi strane investitore, privredu, penzionere, mlade”, istakao je Anđušić.

On očekuje da budžet bude usvojen.

“Ukoliko se to ne desi, nema ništa ni od plata, ni od penzija, ni od Euro modera. Iz tog razloga znamo koji je osnovni motiv bio premijera da pokuša spasiti svoju partiju i sve ono što je aktuelni rejting njegove partije, i iz tog razloga je predloženo jedno ovakvo zakonsko rješenje, bez obzira na posljedice, bez obzira na uticaj na budžet. Iz političkih motiva očekujem da će budžet biti usvojen, ali biće interesantno vidjeti odnos ministra finansija prema Euro modelu, sa kakvim će budžetom doći, da li će možda doći sa nekim drugim budžetom bez Euromodela, da li će možda predložiti dva budžeta, da li uopšte neće biti njega u ovom parlamentu, da li će u krajnjem podnijeti ostavku. To su otvorena pitanja na koja vam u ovom trenutku slabo ko može dati odgovor“, kazao je Anđušić.

Pretpostavlja da se ostavlja prostor da se u posljednjem trenutku usvoje i budžet i Euro model.

“Pretpostavljam da se ostavlja prostor za posljednji dan kako bi se tog posljednjeg dana, kroz neki ‘blic-krig’ pristup, usvojio budžet i usvojio, hajde da kažem, taj populistički program koji ne bi imao bilo kakvu analizu u odnosu na ono što mogu biti njegove posljedice“, zaključio je Anđušić.

Euro model je novi ekonomski program Vlade Milojka Spajića, čija je primjena planirana od januara 2027. godine. Predviđa povećanje minimalnih neto zarada na 1.000 eura za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem (sa sadašnjih 600 eura); 1.250 eura za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem (sa sadašnjih 600 eura); 1.400 eura za radna mjesta sa visokim obrazovanjem (sa sadašnjih 800 eura).

Model obuhvata i smanjenje poreskog opterećenja na zarade iznad minimalnih, kako bi se povećala primanja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.

Kada je riječ o penzijama, predviđeno je usklađivanje četiri puta godišnje, uz najavu da će prosječna penzija u aprilu 2027. preći 600 eura, a minimalna 500 eura.

Takođe, svim penzionerima najavljena je jednokratna isplata od 100 eura u decembru 2026. godine.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto