Politika
Hrvatska insistira na suočavanju s prošlošću: Da li je Đukanović u fokusu?
Pitanje političke odgovornosti za ratne devedesete ponovo je aktuelizovano u odnosima Crne Gore i Hrvatske, i to u trenutku kada Podgorica pokušava da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom. Poruka ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića da se mora ispitati odgovornost svih nivoa vlasti, uključujući najviše državne i političke funkcionere, otvara i pitanje uloge tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića. Istovremeno, Zagreb pojačava pritisak: traži podatke o 14 nestalih, procesuiranje ratnih zločina po komandnoj odgovornosti i rješavanje niza bilateralnih sporova, uz poruku da bez napretka po tim pitanjima neće biti članstva.
Tri poruke koje su juče razmijenjene između Podgorice i Zagreba nijesu samo još jedna epizoda u odnosima dvije susjedne države. One pokazuju da se odnosi Crne Gore i Hrvatske i dalje nalaze u osjetljivoj fazi, u kojoj se pitanja nasljeđa devedesetih, političke odgovornosti i evropskih integracija sve otvorenije prepliću.
Najdalekosežnija je poruka crnogorskog ministra pravde Bojana Božovića. U pismu hrvatskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova, koje smo juče objavili, predložio je uspostavljanje zajedničkog mehanizma za razmjenu dokumentacije i saznanja o ratnim zbivanjima iz 1991. i 1992. godine, uključujući slučaj logora Morinj.
Međutim, posebnu političku težinu ima dio u kojem Božović navodi da ispitivanje mora obuhvatiti sve nivoe komandne i druge odgovornosti, “bez izuzetka“, uključujući eventualnu odgovornost najviših državnih i političkih funkcionera Crne Gore u tom periodu, ukoliko za to postoje činjenični i pravni osnovi.
Iako ministar ne navodi nijedno ime, takva formulacija neizbježno vraća u fokus Mila Đukanovića, koji je u jesen 1991. bio predsjednik crnogorske vlade i bio jedna od ključnih figura tadašnjeg političkog sistema Crne Gore. U vrijeme napada na Dubrovnik, u kojem su učestvovali pripadnici JNA i crnogorski rezervisti, Đukanović je bio na čelu izvršne vlasti. Godinama kasnije, 2000. godine, uputio je izvinjenje Hrvatskoj zbog stradanja i gubitaka koje su joj nanijeli crnogorski vojnici.
Zato je Božovićeva poruka politički značajna i bez direktnog pominjanja bivšeg predsjednika države.
Ona otvara prostor za pitanje koje je decenijama ostajalo izvan domašaja krivične odgovornosti: da li će se, pored neposrednih izvršilaca i komandnih struktura, institucionalno ispitivati i politički nivo odlučivanja iz vremena ratnih devedesetih?
Važno je, međutim, razlikovati političku odgovornost od krivične. Samo nadležni pravosudni organi mogu utvrđivati postojanje krivične odgovornosti, na osnovu dokaza i zakona. Božović upravo na tome insistira, navodeći da predloženi mehanizam ne bi preuzimao nadležnosti tužilaštava i sudova niti prejudicirao ishode postupaka.
Hrvatska, ipak, upućuje konkretne poruke.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je juče da Zagreb od Crne Gore očekuje podatke o 14 nestalih osoba, čija su imena i prezimena poznata. Još direktniji bio je šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman, koji je najavio da Hrvatska neće pristati na zatvaranje pregovaračkih poglavlja, niti na članstvo Crne Gore u EU, dok se ne riješe otvorena pitanja, posebno ona koja se odnose na nestale i procesuiranje ratnih zločina po komandnoj odgovornosti.
Zagreb ne govori samo o bilateralnim problemima koje dvije države treba da rješavaju kroz diplomatske kanale, već ih direktno povezuje sa završnicom crnogorskih evropskih pregovora.
Hrvatska je ranije definisala osam otvorenih pitanja. Među njima su pronalazak 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, obeštećenje bivših zatočenika Morinja, pitanje spomen-ploče u tom nekadašnjem logoru, imovinska prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori, povratak školskog broda „Jadran“ i razgraničenje na kopnu i moru. Dvije tačke, koje se odnose na spomen-ploču u Morinju i preimenovanje kotorskog bazena, u međuvremenu su pomjerene odlukama crnogorskih vlasti, ali Zagreb smatra da preostala pitanja i dalje zahtijevaju konkretne rezultate.
Upravo u tom kontekstu važna je i druga Božovićeva poruka, ona o granici.
Kao šef crnogorskog pregovaračkog tima, Božović je odbacio mogućnost da se napredak Crne Gore prema EU uslovljava prihvatanjem hrvatskog predloga kopnene granice. Poručio je da Podgorica ne prihvata jednostrano utvrđivanje granične linije, ali da je spremna da dostavi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru. Ukoliko dogovor izostane, predlaže da se spor iznese pred obostrano prihvatljivu međunarodnu instancu.
Božović se pozvao i na deklaraciju Hrvatskog sabora iz 2011. godine, kojom je zauzet stav da bilateralni sporovi ne bi trebalo da budu prepreka evropskom putu država kandidata.
Kao članica EU, Hrvatska učestvuje u donošenju odluka o zatvaranju poglavlja i može uskratiti saglasnost koja je za napredak pregovora neophodna. Zato pitanje granice, broda “Jadran“ ili ratnih zločina za Crnu Goru više nijesu samo bilateralna pitanja – ona su postala dio evropske pregovaračke računice.
A ta računica trenutno ima vrlo konkretan rok.
Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 23 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Evropska komisija smatra da je ispunila potrebne završne kriterijume i da bi pregovori mogli biti okončani do kraja decembra 2026. godine.
Generalni direktor Direktorata za proširenje Gert Jan Kopman poručio je da je takav scenario moguć, ali je upozorio da će biti potrebno donijeti i neke teške odluke. Među preprekama koje je posebno izdvojio jesu upravo bilateralna pitanja sa Hrvatskom.
Tako je Crna Gora stigla do završnice procesa u kojoj tehnička spremnost više nije jedini odlučujući faktor. Potrebna je i politička saglasnost svih država članica.
U takvoj situaciji, otvaranje pitanja političke odgovornosti za devedesete dobija dodatnu dimenziju. Ono može biti važan korak u suočavanju sa prošlošću, ali istovremeno dolazi u trenutku kada Hrvatska insistira da se upravo ta prošlost konkretno razriješi prije nego što Crna Gora napravi posljednji korak ka EU.
Izvor: RTCG
Politika
Ministarstvo pravde: Crna Gora i Hrvatska da utvrde formalnu odgovornost za ratne zločine devedesetih
Portal RTCG imao je uvid u pismo ministra pravde Bojana Božovića upućenog Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, a sa ciljem da se uspostavi mehanizam saradnje radi razmjene dokumentacije i podrške nadležnim pravosudnim organima u utvrđivanju odgovornosti za ratne zločine devedesetih.
Pismo prenosimo integralno:
Povodom pitanja koja se tiču događaja u logoru Morinj i drugih ratnih zbivanja iz perioda 1991–1992. godine, Ministarstvo pravde Crne Gore izražava spremnost za uspostavljanje zajedničkog mehanizma saradnje sa nadležnim institucijama Republike Hrvatske.
Svrha mehanizma bila bi da, u okviru zakonskih nadležnosti obje države, olakša razmjenu raspoložive dokumentacije i drugih saznanja te pruži podršku nadležnim tužilaštvima u postupanju po predmetima iz njihove isključive nadležnosti. Mehanizam ne bi preuzimao funkcije tužilaštva ni sudova, niti bi prejudicirao ishod bilo kojeg postupka.
Posebno ističemo da rad mehanizma treba da obuhvati ispitivanje svih nivoa komandne i druge odgovornosti, bez izuzetka, uključujući i eventualnu odgovornost najviših državnih i političkih funkcionera Republike Crne Gore u relevantnom periodu, ukoliko za to postoje činjenični i pravni osnovi.
Smatramo da je utvrđivanje činjenica i postupanje nadležnih organa u skladu sa zakonom, bez obzira na funkciju ili položaj lica na koje se postupak odnosi, važno za pravdu prema žrtvama i unapređenje povjerenja među našim državama.
Predlažemo da se u najkraćem roku održi sastanak radi dogovora o sastavu, mandatu i načinu rada ovog mehanizma, uz puno poštovanje nezavisnosti pravosuđa, vladavine prava i međunarodnih obaveza obje države.
Izvor: RTCG
Politika
Nikolić: Ministar Vuković ni nakon dva mjeseca ne smije da kaže šta misli o Euro modelu
Ministar finansija Novica Vuković ni nakon dva mjeseca ne smije da kaže šta misli o Euro modelu, kazao šef Kluba poslanika DPS-a u Skupštini Crne Gore Andrija Nikolić.
“Ljudi, imamo vijest! Poslije dva mjeseca ćutanja, ministar finansija Novica Vuković konačno se pojavio u Skupštini da progovori o Euro modelu! I znate šta smo saznali? I dalje ne znamo podržava li ga”, istakao je Nikolić i dodao:
“Zamislite, premijer bez znanja ministra finansija najavi da će potrošiti milijardu eura novca svih građana za svoju predizbornu kampanju, a ministar dva mjeseca ne smije da kaže šta o tome misli, i onda dođe u Skupštinu i za Euro model proglasi odgovornim poslanike”.
On je kazao da je Novica Vuković je tragični junak ovog programa.
“Ne samo zato što ga je Spajić politički ponizio, već zato što će snositi presudnu odgovornost za njegove posljedice — za penzionere koji će biti gurnuti na rub egzistencije, za ljude koji će dobijati otkaze, za firme koje će stavljati ključ u bravu, za mlade kojima će biti poslata poruka da se školovanje ne isplati i, posebno, za novo divljanje cijena, koje je već počelo”, zaključio je Nikolić.
Politika
Pejović: Za DPS i URA povećanje plata je izvodljivo samo kada ga oni predlažu
Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović optužio je Demokratsku partiju socijalista (DPS) i Građanski pokret URA za dvostruke aršine kada je riječ o povećanju plata i penzija, ocjenjujući da opozicija iste ekonomske mjere različito predstavlja u zavisnosti od toga ko ih predlaže.
On je, komentarišući kritike na račun Euro modela, naveo da dio javnosti podržava povećanje primanja kada takve inicijative dolaze od opozicionih partija, dok istovremeno upozorava na ekonomske posljedice kada ih predlaže parlamentarna većina.
„Kada DPS i URA predlože povećanje plata i penzija, onda je to dijelu javnosti izvodljivo – nema inflacije, nema bankrota, nema kolapsa javnih finasija, čak je moguće uticati i na geopolitičke krize u Ukrajini i na Bliskom istoku, kako bi se smanjile cijene hrane i goriva“, kazao je Pejović.
Pejović je kritikovao i ekonomske rezultate prethodne izvršne vlasti, povezujući inicijative opozicije sa periodom visokog rasta cijena.
„Ove inicijative potiču dominantno od onih koji su za vrijeme 43. Vlade ostvarili rekordnu inflaciju“, naveo je generalni sekretar PES-a.
On je istakao rezultate programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, kao i smanjenje javnog duga, tvrdeći da opozicija uprkos tome najavljuje negativne posljedice novih povećanja zarada.
„Sa druge strane, kada uvećanje zarada predloži parlamentarna većina i PES, nakon uspješno sprovedena dva programa (Evropa sad 1 i 2) i smanjenog javnog duga sa 105 odsto na oko 60 odsto BDP-a, onda DPS i URA tvrde da je to populizam i fiskalno neodgovorna politika koja će nas dovesti do bankrota, grčkog scenarija, ukidanja penzija, najveće inflacije na svijetu i desetine hiljada izgubljenih radnih mjesta”, zaključio je Pejović.
-
Zeta2 дана ranijeBudžet Opštine Zeta za narednu godinu projektovan na 17,3 miliona eura, zarade po Euro modelu
-
Politika3 дана ranijePejović: Za DPS i URA povećanje plata je izvodljivo samo kada ga oni predlažu
-
Ekonomija3 дана ranijeAnketa: Zbog Euro modela zaposleni između očekivanja većih plata i straha od otkaza
-
Priroda i društvo3 дана ranijeSkupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim
-
Region4 дана ranijeKrivična prijava protiv Vučića zbog gašenja institucija Srbije na Kosovu
-
Ekonomija3 дана ranijeVuković budžetom za narednu godinu brani Euro model
-
Region3 дана ranije(VIDEO) Srpska pjesma “Oj, Kosovo, Kosovo” odjeknula u Briselu na otvaranju Foruma o proširenju EU
-
Ekonomija3 дана ranijeVuković: Euro model usmjeren na očuvanje radne snage


You must be logged in to post a comment Login