Priroda i društvo
Krcunović: Cilj peticije je jednak status srpskog jezika u Evropskoj uniji
Peticija kojom se traži izjednačavanje statusa srpskog sa crnogorskim jezikom, u unutrašnjem poretku i u procesu pristupanja Evropskoj uniji, otvorila je raspravu o jezičkim pravima i političkoj pozadini inicijative.
Dokument je 16. novembra podnijet Ustavnom odboru Skupštine, a njegov inicijator, profesor dr Dušan Krcunović objašnjava šta ce očekuje od parlamenta.
“Cilj peticije je da srpski jezik bude jedan od jezika EU. Tako bi se izbjegao presedan da postanemo jedina članica u kojoj jezik većinske jezičke zajednice nema status jednog od zvaničnih jezika EU”, kazao je Krcunović za “Dan”.
U obrazloženju objavljenom na skupštinskom portalu predlaže se da parlament preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi uredio status srpskog jezika. Potpisivanje je otvoreno do 15. januara 2027. godine, a najavljeno je i upoznavanje predsjednika države sa peticijom.
Govoreći o dosadašnjoj komunikaciji sa partijama, Krcunović je naveo da će politički akteri imati priliku da iskažu svoj stav.
“Nismo imali priliku da tim povodom razgovaramo sa predstavnicima parlamentarnih stranaka, niti smo je tražili. Politički činioci će imati priliku da se odrede prema našoj inicijativi u kojoj smo tražili mišljenje građana, bez obzira na to kako imenuju svoj maternji jezik. Ovo nije političko niti lingvističko, već demokratsko, civilizacijsko i pravno pitanje”, ističe Krcunović.
Podršku je javno iskazala poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić, koja je peticiju povezala sa građanskim i ljudskim pravima i pozvala da je podrže i građani kojima srpski nije maternji jezik. Predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić, nasuprot tome, ocijenio je da vlast otvaranjem pitanja jezika i zastave skreće pažnju sa problema životnog standarda i sprovođenja najavljenih ekonomskih mjera. Krcunović o prijemu inicijative u javnosti govori kroz podršku prikupljenu tokom prvog dana.
“Svaka dobronamjerna podrška inicijativi za ravnopravnost srpskog jezika u višejezičkoj zajednici EU je dobrodošla. Inicijativa skreće pažnju na jedan od gorućih problema u državi, problem pravne jednakosti, problem ljudskih prava i demokratičnosti, pa i etičnosti. Naravno, postoje različiti glasovi, ali, na osnovu uzorka od 17.000 potpisa podrške koje smo prikupili za nepunih 24 časa, utisak je da najveći broj građana Crne Gore, što je i prirodno, podržava inicijativu za jezičku ravnopravnost”, kazao je profesor Krcunović.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost pozvao je Skupštinu i Ustavni odbor da peticiju odbiju kao ustavno nedopuštenu. Njihova je ocjena da se inicijativom otvara identitetski spor u završnici pristupnih pregovora i vrši pritisak na evropski put države.
Odnos prema evropskim integracijama predstavlja i jednu od ključnih tačaka Krcunovićevog obrazloženja.
“U tom smislu, ponavljamo da je u pitanju demokratska i civilizacijska tekovina, pitanje građanskih prava i inicijativa koja osnažuje proces pristupnih pregovora. Naravno, naša peticija je u skladu i sa većinskim stavom građana iskazanim na Popisu stanovništva 2023. godine, ali i bazičnim evropskim praksama: ne postoji članica Evropske unije u kojoj jezik kojim govori najviše stanovnika nema status službenog”, zaključuje Krcunović.
O jezicima odlučuje Savjet EU
Evropska unija ima 24 službena i radna jezika, a pravila njihove upotrebe u institucijama utvrđuje Savjet EU jednoglasnim odlučivanjem. Sud pravde EU objašnjava da službeni jezici država članica i jezici Unije nijesu nužno isti: luksemburški je službeni u Luksemburgu, uz francuski i njemački, ali nema taj status u EU. Buduća članica prije pristupanja određuje jezik koji želi da koristi kao službeni u Uniji. Građani imaju pravo da se institucijama EU obrate na bilo kojem njenom službenom jeziku i dobiju odgovor na istom jeziku.
Izvor: Dan
Priroda i društvo
Borovinić Bojović: Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu
Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu, poručila je potpredsjednica Vlade Crne Gore za zdravstveni sistem i socijalno staranje Jelena Borovinić Bojović na konferenciji “One Health – Jedno zdravlje: Zdravlje kao zajednički cilj na evropskom putu Crne Gore“, održanoj u Vili Gorica.
Konferencija je organizovana na inicijativu Borovinić Bojović, s ciljem unapređenja međuinstitucionalne saradnje i uspostavljanja integrisanog pristupa zaštiti zdravlja ljudi, životinja i životne sredine.
“U središtu svih naših politika i djelovanja mora biti čovjek, njegovo zdravlje, dostojanstvo, sigurnost i kvalitet života. A da bismo zaštitili čovjeka, moramo razumjeti i zaštititi prirodne sisteme od kojih njegovo zdravlje zavisi. Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu“, poručila je Borovinić Bojović.
Kako je navedeno u saopštenju, konferenciju su otvorile Borovinić Bojović i rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso, ističući značaj zajedničkog institucionalnog djelovanja i međunarodne saradnje u zaštiti zdravlja ljudi i životne sredine.
Posebna pažnja posvećena je evropskom putu Crne Gore, uz ocjenu da primjena koncepta “Jedno zdravlje“ predstavlja važan dio usklađivanja javnih politika sa savremenim međunarodnim standardima i jačanja institucionalnih kapaciteta.
Na prvom panelu, “Jedno zdravlje: međunarodni standardi i zajednička odgovornost institucija“, učestvovale su državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, generalna direktorica Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje Olivera Blagojević i šefica Odsjeka za jonizujuća i nejonizujuća zračenja, radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbjednost Tamara Đurović.
Razgovarano je o međunarodnim iskustvima, usklađivanju javnih politika i jačanju institucionalne saradnje u primjeni koncepta „Jedno zdravlje“.
Drugi panel, „Od rizika do rješenja: prevencija i međusektorska saradnja u zaštiti zdravlja“, okupio je direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimira Đakovića, profesorku Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mirjanu Bojanić Rašović, izvršnu direktoricu Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovanu Janjušević i pomoćnicu direktora Agencije za zaštitu životne sredine Lidiju Šćepanović.
U fokusu su bili konkretni zdravstveni i ekološki rizici, značaj prevencije i potreba za snažnijim povezivanjem institucija, nauke i civilnog sektora.
Govoreći o narednim koracima, Borovinić Bojović istakla je da je neophodno unaprijediti razmjenu informacija i uskladiti prioritete kako bi se rizici prepoznavali na vrijeme, a nadležni organi djelovali preventivno i koordinisano.
“Upravo u tome prepoznajem jednu od važnih odgovornosti funkcije koju obavljam – da okupljam institucije oko zajedničkih ciljeva, podstičem međusektorsku saradnju i doprinosim rješenjima koja prevazilaze pojedinačne resorne nadležnosti”, kazala je Borovinić Bojović.
Ona očekuje da konferencija označi početak dugoročnog procesa institucionalne saradnje, tokom kojeg će, uz oslanjanje na međunarodna iskustva i preporuke, biti razmotrena mogućnost uspostavljanja stalnog međusektorskog koordinacionog mehanizma za koncept “Jedno zdravlje”.
“Želim da ova konferencija preraste u tradicionalni godišnji susret institucija, stručnjaka, međunarodnih partnera i civilnog sektora, na kojem ćemo razmjenjivati iskustva, pratiti ostvareni napredak i zajednički definisati naredne korake”, zaključila je Borovinić Bojović.
Priroda i društvo
Skupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim
Skupštini Crne Gore podnijeta je peticija kojom se traži da se srpski jezik, kao jezik kojim govori 43,18 odsto stanovnistva i najzastupljeniji jezik u zemlji, izjednači sa drugim po zastupljenosti jezikom – crnogorskim, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU), prenose Vijesti.
Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, a potpisivanje je otvoreno od danas do 15. januara ispunjavanje minimalnog propisanog praga potrebno prikupiti 6.000 potpisa.
Parlament odlučuje da li neka tema ispunjava uslove za podnošenje u formi peticije, a sve koje dobiju 6.000 potpisa, nadležni skupštinski odbor trebalo bi da pretoči u formalnu inicijativu i podnese Vladi na mišljenje.
U obrazloženju peticije se navodi da je prema članu 13 Ustava Crne Gore, srpski jezik označen kao jezik u službenoj upotrebi. Navodi se da će Ugovorom o pristupanju Evropskoj uniji, između ostalog, biti normirano i uređeno na kojim će jezicima građani Crne Gore biti uvaženi i zastupljeni u radu institucija EU. Podsjeća se da o načinu pristupanja Evropskoj uniji odlučuje Skupština Crne Gore, u skladu sa članom 15 Ustava.
“Peticija ne dovodi u pitanje ustavni status crnogorskog jezika, već vrednosno jača proces pristupanja. Njen cilj je uvažavanje srpskog jezika po ugledu na članice EU poput Belgije, Finske, Irske i Malte. Sposobnost Crne Gore da uvaži jezičku jednakost najvećeg dijela svojih građana potvrdila bi njenu demokratsku i institucionalnu zrelost, čineći je dostojnom članicom Evropske unije”, navodi se u dokumentu.
U peticiji se navodi da srpski jezik u Crnoj Gori ima najviše govornika i njime se, osim Srba koji čine 33 odsto ukupne populacije, služi veliki broj Crnogoraca (njih oko 60.000), ali i drugih nacionalnih zajednica, poput Bošnjaka, Hrvata i Roma.
Time , kako se navodi, srpski jezik, osim lingvističke, kulturne i društvene činjenice, predstavlja snažan kohezivni činilac i faktor inkluzije građanskog društva.
“Iako većinski zastupljen u čak sedamnaest od dvadeset pet opština, uključujući i Glavni grad, Podgoricu, shodno Ustavu Crne Gore, on, suprotno brojnim evropskim praksama i bazičnim demokratskim vrijednostima, u ovoj zemlji ne uživa status službenog jezika, zbog čega se veliki broj građana osjeća diskriminisanim”, piše u peticiji.
Navodi se da se politika Evropske unije bazira i na ideji multijezičnosti, a u skladu sa tim, od 2007. funkcioniše i organ evropskog komesara za multijezičnost.
“Broj službenih jezika EU trenutno je manji od broja država članica ovog saveza: određeni broj EU jezika se, zvanično, koristi u više zemalja. Pa je tako njemački, osim u Njemačkoj, službeni još i u Austriji, Belgiji i u Luksemburgu, engleski se, službeno, koristi u Irskoj i na Malti …Dok je u Finskoj, osim suomi, tj. finskog jezika, službeni i švedski, kojim govori tek oko pet odsto populacije”, navodi se u peticiji.
Ističe se da se politika jezičke ravnopravnosti sprovodi i na lokalnim nivoima zemalja članica, pa je tako, “u slovačkim opštinama u kojima procenat češkog stanovništva iznosi preko 20 odsto, službeni jezik, pored slovačkog, i češki”.
“Nažalost, Crna Gora u tom smislu predstavlja demokratsko i lingvističko odstupanje od praksi Evropske unije. U njoj status službenog jezika ne uživa jezik kojim govori najveći procenat stanovnika, što u pojedinim crnogorskim opštinama iznosi čak i preko 80 odsto govornika”, ističe se u peticiji.
U peticiji se navodi da srpski jezik, osim što je danas najzastupljeniji među građanima Crne Gore, ima i duboke istorijske korijene na njenom prostoru. Kao potvrda dugogodišnjeg kontinuiteta srpske jezičke i ćiriličke baštine ističu se Miroslavljevo jevanđelje iz 12. vijeka i cetinjski Oktoih iz 1494., kao i činjenica da su tokom postojanja Knjaževine i Kraljevine Crne Gore državne ustanove, škole i institucije koristile srpski jezik.
U peticiji se kao istorijski dokazi navode Srpski bukvar iz 1836., Srpska čitanka za crnogorsku mladež iz 1838., Zakon o narodnijem školama u Kraljevini Crnoj Gori iz 1911., Zemljopis Knjaževine Crne Gore iz 1899., kao i brojne školske diplome, pravna akta i arhivska dokumenta.
O podnijetoj peticiji, kako se navodi, biće upoznat i predsjednik države Jakov Milatović.
Priroda i društvo
Protest vatrogasaca-spasilaca: Heroji smo samo dok gore crnogorske planine i šume
Dok smo mi uvijek na prvoj liniji odbrane države, naš status i uslovi u kojima radimo godinama ostaju na margini Vladinih prioriteta, poručili su sa današnjeg protesta ispred zgrade Skupštine Crne Gore crnogorski vatrogasci-spasioci.
Oni su danas protestom ukazali na težak socioekonomski položaj u kojem rade godinama.
“Stojimo ovdje ispred najvišeg zakonodavnog doma naše države. Ne iz hira, već iz krajnje nužde. Mi smo ljudi koji ne pitaju za radno vrijeme, za vremenske neprilike i sopstvenu sigurnost kada se oglasi alarm”, kazao je tokom protesta Darko Pepđonović iz Službe zaštite i spasavanja Opštine Bar.
Dok svi drugi bježe od vatre, dime, poplava, saobraćajnih udesa i ruševina, podsjetio je Pepđonović, zakletva i posao vatrogasaca-spasilaca je da idu upravo tamo.
“Svojim životima i zdravljem svakodnevno štitimo građane Crne Gore, njene gradove, imovinu i šume. Gospodo iz Vlade, dok smo mi uvijek na prvoj liniji odbrane naše države, naš status i uslovi u kojima radimo godinama ostaju na margini vaših prioriteta. Ljeti nas nazivate herojima, ponosom države, tapšete nas po ramenu, dok gore crnogorske planine i šume, a čim se ugasi i posljednji plamen, na nas i naše probleme se zaboravlja”, poručio je Pepđonović.
Naglasio je da vatrogasci ne zahtijevaju privilegije, već se bore za pravdu i dostojanstven život svojih porodica.
“Tražimo konkretne odluke, hitan dijalog i uvažavanje naših opravdanih zahtjeva. Tražimo vrednovanje naše profesije, kao vatrogasti i spasioci, sa koeficijentom 9.5 i sa dodacima od 30 odsto za otežene uslove koje smo svojim radom i trudom zaslužili”, kazao je Pepđonović.
Vukašin Đuranović iz Službe zaštite i spasavanja Danilovrad naglasio je da posao vatrogasaca mora biti prepoznat kroz platni status.
“Pojavljuju se razne spekulacije kojima se pokušava unijeti podjela među nama, vatrogascima. Jedna od njih je da se naši zahtjevi ne odnose na komandni kadar. Međutim, to nije tačno. Naši zahtjevi odnose se na vrednovanje profesije vatrogasa-spasioca”, kazao je Đuranović.
Precizirao je da ako se kroz sistemsko rješenje poveća koeficijent osnovnog zvanja, onda se po automatizmu povećava i koeficijent za komandno mjesto.
“Nije cilj da bilo koga isključujemo, niti da pravimo podjele. Naš je cilj da uredimo profesiju, obezbijedimo pravedan sistem za koji se nosi odgovornost, službe zaštite i spasavanje”, precizirao je on.
Darko Žižić iz Službe zaštite i spasavanja Nikšića kazao je da su vatrogasci, kroz inicijalnu grupu, imali razgovore sa predstavnicima partija.
“Imamo veliku podršku. Ali želimo da ta podrška bude u Skupštini, sa podignutom rukom”, poručio je Žižić.
Naglasio je da vatrogasci-spasioci ne žele da “favorizuju nijednu političku partiju”.
“Mi nećemo odustati od ovoga. Moraju da sjednu i da nađu rješenje. Ne možemo u Evropu sa nesređenim sistemom, ako se poglavlje 27 tiče i nas”, zaključio je Žižić.
Izvor: Vijesti
-
Politika3 дана ranijePejović: Za DPS i URA povećanje plata je izvodljivo samo kada ga oni predlažu
-
Zeta2 дана ranijeBudžet Opštine Zeta za narednu godinu projektovan na 17,3 miliona eura, zarade po Euro modelu
-
Ekonomija3 дана ranijeAnketa: Zbog Euro modela zaposleni između očekivanja većih plata i straha od otkaza
-
Priroda i društvo2 дана ranijeSkupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim
-
Region3 дана ranijeKrivična prijava protiv Vučića zbog gašenja institucija Srbije na Kosovu
-
Ekonomija2 дана ranijeVuković budžetom za narednu godinu brani Euro model
-
Region2 дана ranije(VIDEO) Srpska pjesma “Oj, Kosovo, Kosovo” odjeknula u Briselu na otvaranju Foruma o proširenju EU
-
Ekonomija2 дана ranijeVuković: Euro model usmjeren na očuvanje radne snage


You must be logged in to post a comment Login