Ekonomija
Anketa: Zbog Euro modela zaposleni između očekivanja većih plata i straha od otkaza
Najavljeno povećanje zarada kroz Euro model izazvalo je podijeljene reakcije među zaposlenima i privrednicima u Crnoj Gori. Dok dio radnika očekuje veća primanja i bolji životni standard, poslodavci upozoravaju na rast troškova poslovanja, moguća otpuštanja i poskupljenja proizvoda i usluga, pokazuje istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Prema rezultatima ankete CIN-CG-a, od 425 privrednika koji su odgovorili na pitanje kako bi reagovali na značajan rast troškova zaposlenih, njih 163, odnosno 38,4 odsto, povećalo bi cijene, dok bi 119 (28 odsto) smanjilo broj zaposlenih. Čak 52 ispitanika (12,2 odsto) razmatraju zatvaranje firme, a dio privrednika najavljuje smanjenje investicija ili gašenje pojedinih djelatnosti.
Vlasnik ugostiteljskih objekata Miroslav Šukić upozorava da bi povećanje minimalnih zarada moglo pokrenuti lančani rast plata i dodatno opteretiti poslovanje.
„Ako damo prodavačici 1 250, a majstor da radi za 1 700 eura, istog časa će i taj majstor da traži platu od 2 200 ili 2 300 eura“, kazao je Šukić za CIN-CG.
On procjenjuje da bi troškovi pojedinih zaposlenih mogli porasti između 60 i 70 odsto, zbog čega predlaže postepeno povećanje zarada.
„Smatram da je sve ovo na silu, predizborna kampanja“, ocjenjuje Šukić.
Slične rezerve ima i arhitekta i univerzitetski profesor Dragan Komatina, koji tvrdi da je zbog neizvjesnosti izazvane najavljenom reformom već otpustio dvoje zaposlenih.
„Ovaj model obezvređuje i obrazovanje. Doktor sam nauka, 30 godina sam učio školu, a razlika između nekoga ko se godinama školovao i srednjoškolca je 150 eura. Razlika u platama između onih sa osnovnom i srednjom školom je veća, nego između onih sa srednjom i fakultetom. Poruka je dakle da ne treba učiti“, kaže Komatina, nazivajući to „udarom na obrazovanje“.
Međutim, među zaposlenima postoje i drugačija mišljenja. Dio radnika smatra da su sadašnje zarade nedovoljne za pristojan život i da povećanje plata ne bi smjelo biti predstavljeno isključivo kao opterećenje za privredu.
„Nijeste pitali kako ocjenjujem trenutne plate u Crnoj Gori. Svo vrijeme se bavite finansijskom računicom za državu i privredu, a niko ne pita ljude koji rade za 750 eura kako im je“, poručio je jedan od učesnika ankete.
Drugi zaposleni smatraju da pojedine kompanije ostvaruju dovoljno visoke profite da mogu povećati primanja radnika.
„‘Euro model’ je sjajna stvar“, navodi jedan od anketiranih, kritikujući protivljenje dijela poslodavaca povećanju zarada.
Ipak, pojedini zaposleni već ukazuju na moguće negativne posljedice reforme. Prema odgovorima iz ankete, neki poslodavci razmatraju smanjenje broja radnika ili skraćivanje radnog vremena, dok se u pojedinim kompanijama najavljuje smanjenje bonusa uz povećanje osnovne zarade.
Na potencijalne rizike upozorila je i Evropska komisija, koja je u Izvještaju o Crnoj Gori za 2026. godinu ukazala da najavljene reforme mogu ugroziti održivost javnih finansija i spoljnu ravnotežu.
Međunarodni monetarni fond (MMF) najavio je detaljnu procjenu makroekonomskih i fiskalnih efekata, dok je Centralna banka Crne Gore najavila predstavljanje nalaza 24. novembra.
Dodatnu neizvjesnost pokazuje i podatak da od 426 anketiranih privrednika njih 196 smatra da nema dovoljno informacija o troškovima reforme, dok 103 navode da su samo djelimično informisani.
Ekonomija
Rast primanja kroz Euro model mogao bi dovesti do većeg broja bankarskih kredita
Komercijalne banke u Crnoj Gori, prema tvrdnjama Centralne banke (CBCG) i Udruženja banaka, nijesu ograničile odobravanje gotovinskih kredita uoči najavljenog povećanja zarada kroz “Euro model”, a zvanični podaci pokazuju da zaduživanje građana nastavlja da raste.
Veće plate mogle bi omogućiti građanima da podižu i veće kredite, ali će banke prilikom njihovog odobravanja morati da poštuju nova ograničenja koja počinju da se primjenjuju od 1. januara 2027. godine.
Prema tim pravilima koje je utvrdio Savjet CBCG, mjesečne kreditne obaveze neće moći da prelaze 45 odsto prihoda klijenata kod potrošačkih kredita koji nijesu stambeni, odnosno 50 odsto kod stambenih, dok će maksimalni rok otplate biti deset godina za potrošačke, a 30 godina za stambene kredite. Iznos stambenog kredita biće ograničen na najviše 90 odsto vrijednosti nekretnine koja služi kao obezbjeđenje.
Građani su na kraju septembra, prema zvaničnim podacima CBCG, po osnovu gotovinskih kredita dugovali 1,2 milijarde eura, što je 13,47 odsto više nego godinu ranije. Podatak UBCG je da im je samo tokom septembra odobreno 56,8 miliona eura novih gotovinskih kredita, odnosno 10,2 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Direktor sektora za kontrolu banaka u CBCG Nikola Bašanović navodi da CBCG ne raspolaže zvaničnom dokumentacijom o najavljenom paketu mjera fiskalne politike, odnosno “Euro modelu”, zbog čega nijesu u mogućnosti da komentarišu njegov sadržaj niti da procjenjuju moguće efekte tih mjera na bankarsko tržište. Naglasio je da se njihove ocjene odnose isključivo na trenutno stanje bankarskog sektora, raspoložive statističke podatke i važeći regulatorni okvir, te da se ne mogu dovoditi u vezu sa najavljenim fiskalnim mjerama.
Bašanović je kazao da banke samostalno donose odluke o kreditiranju, ali da one moraju biti zasnovane na procjeni rizika i usklađene sa važećim regulatornim okvirom.
“U tom smislu, banke mogu prilagođavati svoju kreditnu politiku, uključujući i kriterijume za odobravanje gotovinskih kredita, uz obavezu poštovanja važećeg regulatornog okvira i principa odgovornog kreditiranja. Banke mogu pooštriti kriterijume odobravanja kredita ukoliko takvu odluku zasnivaju na procjeni rizika i poslovnoj politici, pod uslovom da postupaju u skladu sa važećim propisima”, naveo je sagovornik “Vijesti”.
Bašanović je ukazao da su banke tokom prvih devet mjeseci ove godine odobrile ukupno 1,8 milijardi eura novih kredita privredi i stanovništvu, što je 153 miliona eura ili devet odsto više nego u istom periodu prošle godine. Vrijednost novih kredita fizičkim licima povećana je za oko pet odsto, dok su krediti za refinansiranje postojećih obaveza građana zabilježili rast od gotovo 50 odsto.
“Podaci CBCG pokazuju da je ukupan dug građana po osnovu gotovinskih nenamjenskih kredita na kraju septembra iznosio 1,2 milijarde eura. To je povećanje od 13,47 odsto, odnosno oko 140 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, što pokazuje da se zaduživanje stanovništva u ovom segmentu nastavlja i prije najavljenog povećanja zarada”, rekao je Bašanović.
Prema njegovim riječima kamatne stope na ukupne novoodobrene kredite građanima značajno su smanjene u odnosu na mart 2024. godine.
“Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa pala je sa 8,79 na 6,86 odsto u septembru ove godine. U istom periodu prosječna nominalna stopa smanjena je sa 7,89 na 6,28 odsto, odnosno za 1,61 procentni poen. Riječ je o prosječnim kamatnim stopama na sve vrste novoodobrenih kredita fizičkim licima, a ne samo na gotovinske, čija je prosječna efektivna kamata u septembru bila 7,91 odsto”, kazao je Bašanović.
Direktorka Udruženja banaka Crne Gore Marija Šuković je kazala da se kreditiranje građana nastavlja prema postojećim poslovnim politikama. S druge strane, eventualno uvođenje “Euro modela” od 1. januara naredne godine vidi kao prostor za dodatno zaduživanje.
“Jer su veća redovna primanja jedan od ključnih elemenata u procjeni kreditne sposobnosti. Iznos kredita koji klijent može dobiti ipak ne zavisi samo od visine zarade. Banke će i dalje odgovorno procjenjivati kreditnu sposobnost i uzimati u obzir ukupna primanja, postojeće obaveze i regulatorne zahtjeve, kako bi klijenti mogli uredno izmirivati obaveze tokom cijelog perioda otplate. I CBCG kao regulator, ima na raspolaganju instrumente kojima može pravovremeno uticati na dinamiku kreditiranja i spriječiti pretjeranu kreditnu ekspanziju, ukoliko ocijeni da je to potrebno”, navela je Šuković.
Izvor: Vijesti
Ekonomija
DPS će podržati Euro model, ako Vlada podrži njihove mjere
Demokratska partija socijalista (DPS) podržaće primjenu Euro modela ukoliko Vlada prihvati njihove predloge za zaštitu penzionera, mladih i građana od rasta cijena, poručio je poslanik te partije Mihailo Anđušić, predstavljajući set mjera koje DPS predlaže kao odgovor na ekonomsku politiku Vlade Milojka Spajića.
Podsjećamo, DPS je danas na konferenciji za medije predstavio paket ekonomskih i socijalnih mjera pod nazivom “Plan za sve”, koji obuhvata povećanje svih penzija za 30 odsto od 1. januara 2027. godine, uvođenje zakonom zaštićenih cijena za 100 osnovnih proizvoda, kao i smanjenje poreza na dobit i PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu.
Odgovarajući na pitanja novinara, poslanik DPS-a Mihailo Anđušić kazao je da u parlamentu gotovo dva mjesec čekaju ministra finansija Novicu Vukovića da im obrazloži Euro model i da svoje mišljenje.
“Ono što smo mi danas predstavili upravo predstavlja dopunu za sve ono što mislimo da nije definisano dobro Euro modelom, a puno je toga. Zbog toga je naš stav jasan i mi ćemo podržati program Euro model, ukoliko Vlada podrži set naših zakonskih rješenja koji će zaštititi strane investitore, privredu, penzionere, mlade”, istakao je Anđušić.
On očekuje da budžet bude usvojen.
“Ukoliko se to ne desi, nema ništa ni od plata, ni od penzija, ni od Euro modera. Iz tog razloga znamo koji je osnovni motiv bio premijera da pokuša spasiti svoju partiju i sve ono što je aktuelni rejting njegove partije, i iz tog razloga je predloženo jedno ovakvo zakonsko rješenje, bez obzira na posljedice, bez obzira na uticaj na budžet. Iz političkih motiva očekujem da će budžet biti usvojen, ali biće interesantno vidjeti odnos ministra finansija prema Euro modelu, sa kakvim će budžetom doći, da li će možda doći sa nekim drugim budžetom bez Euromodela, da li će možda predložiti dva budžeta, da li uopšte neće biti njega u ovom parlamentu, da li će u krajnjem podnijeti ostavku. To su otvorena pitanja na koja vam u ovom trenutku slabo ko može dati odgovor“, kazao je Anđušić.
Pretpostavlja da se ostavlja prostor da se u posljednjem trenutku usvoje i budžet i Euro model.
“Pretpostavljam da se ostavlja prostor za posljednji dan kako bi se tog posljednjeg dana, kroz neki ‘blic-krig’ pristup, usvojio budžet i usvojio, hajde da kažem, taj populistički program koji ne bi imao bilo kakvu analizu u odnosu na ono što mogu biti njegove posljedice“, zaključio je Anđušić.
Euro model je novi ekonomski program Vlade Milojka Spajića, čija je primjena planirana od januara 2027. godine. Predviđa povećanje minimalnih neto zarada na 1.000 eura za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem (sa sadašnjih 600 eura); 1.250 eura za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem (sa sadašnjih 600 eura); 1.400 eura za radna mjesta sa visokim obrazovanjem (sa sadašnjih 800 eura).
Model obuhvata i smanjenje poreskog opterećenja na zarade iznad minimalnih, kako bi se povećala primanja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.
Kada je riječ o penzijama, predviđeno je usklađivanje četiri puta godišnje, uz najavu da će prosječna penzija u aprilu 2027. preći 600 eura, a minimalna 500 eura.
Takođe, svim penzionerima najavljena je jednokratna isplata od 100 eura u decembru 2026. godine.
Ekonomija
Savjet stranih investitora: Euro model će izazvati rast cijena i smanjenje konkurentnosti
Savjet stranih investitora (SSICG) poslao je Vladi svoju analizu Euro modela i pozvao je da uradi detaljnu analizu uticaja na privredu i javne finansije, kao i da razmisli o faznoj primjeni projekta.
U analizi u koju su Vijesti imale uvid navodi se da će za 38 kompanija članica SSICG, koje zapošljavaju 5,25 hiljada stalnih radnika i oko hiljadu sezonaca, primjena Euro modela povećati troškove poslovanja za 27,6 miliona do 30 miliona eura na godišnjem nivou, odnosno oko 4,8 hiljada eura po radniku godišnje.
U zavisnosti od djelatnosti i visine dosadašnjih zarada, povećanje troškova rada može da iznosi i do 78 odsto.
“To će izazvati rast cijena, smanjenje konkurentnosti naročito za izvoznike i turističku privredu”, navodi se u analizi.
Iz Savjeta su ukazali i da će zbog ukidanja doprinosa za PIO doći do značajnog smanjenja državnih prihoda, a kao mogućnost da se to nadoknadi strahuju od povećanja stopa poreza na dobit i PDV-a.
“Predložen je rast poreza na dobit preduzeća sa 12 odsto na 15 odsto, a povećanje stope PDV sa 21 odsto na 23 odsto nije predstavljeno kao potvrđene mjere, već se spekuliše kao moguća mjera. Potrebno procijeniti inflatorni i distributivni efekat”, navedeno je u dokumentu.
Analiza je obuhvatila povećavanje rasta minimalnih zarada na hiljadu, 1,25 hiljada i na 1,4 hiljade eura prema kvalifikaciji radnog mjesta, kao i ukidanje dijela doprinosa i promjene u oporezivanju zarada i dobiti.
Savjet u svojim preporukama navodi da se prije primjene ovog modela, koji je najavljen za 1. januar, moraju uraditi detaljne analize uticaja na sve segmente privrede, ali i uticaja na državni i opštinske budžete i održivost Fonda PIO.
Oni upozoravaju da će kod kompanija s većim brojem radnih mjesta, za koje je sadašnja vrijednost zarade ispod novih pragova minimalnih zarada, doći do znatno većeg rasta troška rada i da zbog toga može doći do neodrživosti njihovog poslovanja.
Od ostalih rizika se navodi mogućnost za veći rast inflacije, jer će kompanije povećati cijene da bi nadoknadile troškove, ali i da bi povećanje cijena moglo ugroziti konkurentnost privreda, gdje će biti najugroženiji turizam.
Ukazuju da je prije početka primjene potrebno je analizirati radno intenzivne djelatnosti, izvoznike, sezonske poslodavce i mala preduzeća.
“Gdje podaci pokažu izraziti rast troškova koji nije moguće brzo prilagoditi, razmotriti vremenski ograničenu faznost ili ciljanu podršku. Kriterijumi moraju biti javni i mjerljivi, bez trajnih opštih subvencija. Dinamiku primjene valja najaviti dovoljno unaprijed kako bi kompanije mogle pravovremeno prilagoditi budžete, ugovore, planove zapošljavanja i cjenovnike”, piše u analizi.
Navedeno je i da za kompanije kod kojih bi dodatni troškovi zarada premašili sadašnju operativnu dobit, takvo povećanje troškova rada ne bi bilo dugoročno održivo bez prilagođavanja poslovanja.
Poseban rizik je kod turističke privrede, jer njen dio već ima ugovorene cijene aranžmana za narednu sezonu, a sada im se znatno povećavaju troškovi rada.
“Zbog izražene sezonalnosti i koncentracije prihoda u kratkom dijelu godine, ovaj sektor zahtijeva posebnu procjenu efekata reforme. Prostor za prilagođavanje dodatno je ograničen kod kompanija koje su već ugovorile aranžmane i utvrdile cjenovnike za predstojeću sezonu. U zavisnosti od strukture zarada, nagli rast troškova rada mogao bi dovesti do smanjenja broja angažovanih radnika, obima usluga i perioda rada objekata”, navedeno je u dokumentu.
-
Priroda i društvo2 дана ranijeNa Skadarskom jezeru uklonjeno 19 nelegalnih ribarskih mreža, izrečena kazna od 500 eura
-
Sport4 дана ranijeZećani donijeli pobjedu Crnoj Gori: Krstović i Maraš strijelci protiv Letonije
-
Politika4 дана ranijeMandić: Njegoševo nasleđe se čuva kroz djela, kojima se gradi pravednija Crna Gora
-
Ekonomija3 дана ranijeRast primanja kroz Euro model mogao bi dovesti do većeg broja bankarskih kredita
-
Politika4 дана ranijePejović: Po logici opozicije inflacije neće biti jedino kada oni predlože uvećanje
-
Priroda i društvo2 дана ranijeGutić o slučaju djece na Cetinju: Procedure ispoštovane, o moralnoj odgovornosti ni riječi
-
Sport3 дана ranijeOd Meridianbet 1. CFL do Lige šampiona…
-
Politika3 сата ranijePejović: Za DPS i URA povećanje plata je izvodljivo samo kada ga oni predlažu


You must be logged in to post a comment Login