Politika

Mugoša: Rezultati izbora neće biti proglašeni u zakonskom roku do 26. juna

Dok pojedine političke partije čekaju konačne rezultate izbora održanih početkom mjeseca, kako bi krenuli u pregovore o formiranju Vlade, iz Državne izborne komisije poručuju da neće biti proglašeni u zakonskom roku, 26. juna. Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kaže da je glavni razlog to što su pojedini učesnici izbora čekali posljednje rokove da predaju sve prigovore i to uglavnom poštom.

Ako je 26. jun bio zakonski rok da Državna izborna komisija proglasi konačne rezultate izbora održanih početkom mjeseca, to se tada, ipak, neće desiti.

“Imajući u vidu dinamiku podnošenja prigovora na rad opštinskih izbornih komisija i DIK-a sad sa sigurnošću možemo zaključiti da 26. nećemo imati još uvijek utvrđene konačne rezultate izbora”, kazao je za RTCG Nikola Mugoša, predsjednik DIK-a.

Zato što će se još čekati na konačne rezultate nije krivica izborne administracije, tvrdi Mugoša.

“Pojedini politički subjekti odlučili su se da čekaju posljednji rok za predaju svojih prigovora izbornim komisijama. I ovo opredjeljenje da podnosioci koriste pravo da dostavljaju poštom što uveliko utiče na dinamiku podnošenja prigovora opredjeljuje u velikoj mjeri izbornu administarciju da ne može da ostvari sve rokove koji su definisani kalendarom”, objašnjava Mugoša.

I tu nije kraj rokovima i procedurama. Učesnici izbora imaju pravo da se na odluke DIK-a žale Ustavnom sudu. Iako je bilo najava do sada je na adresu ovog suda stigla samo žalba jednog birača o kojoj će se sudije, kako nam je saopšteno, izjasniti sjutra.

Od toga kada će i koliko žalbi stići Ustavnom sudu zavisiće i datum proglašenja konačnih rezultata ovih izbora, kaže Mugoša, ali je sigurno da na to nećemo čekati mjesecima, kao što je bio slučaj sa izborima u Glavnom gradu.

“Sa samim datumom ne bi licitirao, jer zavisi od više faktora, tako da se ne može procijeniti tačan datum. Samo za razliku od te situacije mi imamo funkcionalan Ustavni sud i sud koji ima kvorom za rad i odlučivanje”, naglašava Mugoša.

Tek kada se Ustavni sud izjasni na sve žalbe na izborni proces, DIK će moći da proglasi konačne rezultate. A onda teku novi rokovi i to 15 dana za konstituisanje Skupštine. Od tog momenta šef države ima mjesec da obavi konsultacije sa parlamentarnim partijama, nakon čega predlaže mandatara koji u roku od 90 dana treba da sastavi kabinet i program rada buduće izvršne vlasti.

Imajući u vidu da su prethodne dvije vlade sastavljene u posljednjim rokovima definisanim Ustavom, ali i startnim pregovaračkim pozicijama budućih konstituenata vlasti sve su prilike i da ćemo na novu 44. Vladu pričekati.

Sledeće

Predsjednik Crne Gore civilnim letom do Brisela

Ne propustite

PES: Kvonov iskaz dokaz da su Abazović i Adžić kreatori afere pred izbore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

MUP: Nijedna kazna u 2025. zbog blokade puteva i protesta

Dok javnost bruji o drastičnim novim kaznama koje donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, paradoksalna je činjenica da se postojeći zakon gotovo uopšte nije primjenjivao – iako već predviđa sankcije za zloupotrebu prava na okupljanje, uključujući i blokadu saobraćajnica.

“U periodu od 01.01.2025. godine do 01.06.2025. godine nije bilo slučajeva kažnjavanja po osnovu čl. 33 i 34 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama”, stoji u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova.

Odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, dobijen je putem aplikacije za slobodan pristup informacijama (SPI) koju razvija MANS, i potvrđuje da tokom 2025. godine nije bilo nijednog slučaja kažnjavanja po osnovu člana 33 i člana 34 aktuelnog Zakona. Ova dva člana propisuju kazne za organizatore i učesnike okupljanja koji ne poštuju prijavljene rute, remete javni red ili ometaju saobraćaj.

Upravo su takva okupljanja – naročito ona koja su uključivala blokade puteva i raskrsnica – bila česta tokom proteklih mjeseci, kako iz sindikalnih, ekoloških, tako i političkih motiva. Međutim, ni u jednom slučaju nije pokrenut prekršajni ili krivični postupak, što otvara ozbiljno pitanje: zašto se zakon koji već postoji ne primjenjuje, dok se paralelno uvodi drastično stroži režim?

Najavljene izmjene predviđaju kazne od 5 000 do 10 000 eura za organizatore okupljanja koje blokira saobraćaj. Poređenja radi, postojeći zakon već sada propisuje kazne do 5 000 eura (za pravna lica), no očigledno se dosadašnja zakonska osnova nije smatrala „dovoljnom“ – iako je ostala potpuno neiskorišćena.

Zato novi zakon djeluje manje kao pokušaj unapređenja postojećeg pravnog okvira, a više kao politička poruka i sredstvo pritiska, posebno u kontekstu sve učestalijih protesta i rastuće društvene polarizacije.

Politika

Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Photo by Portal Zeta

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.

“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.

SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.

“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.

Politika

Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.

Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.

Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.

“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.

Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.

“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.

Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.

“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.