To je za Newsmax Balkans televiziju saopštio potpredsednik Vlade Crne Gore zadužen za spoljne i evropske poslove Filip Ivanović.

Hrvatska već duže blokira Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 zbog više neriješenih pitanja. Lista očekivanja Zagreba je duga a nedavno je hrvatski premijer Andrej Plenković tokom boravka na Samitu EU- Zapadni Balkan podsjetio na te zahtjeve.

Zvanični Zagreb traži odštetu za zatočenike logora Morinj, koji je bio aktivan oko deset mjeseci u Boki Kotorskoj, procesuiranje ratnih zločina, kao i vraćanje broda Jadran i rješavanje granice na poluostrvu Prevlaka.

Ivanović navodi da pitanja koja je naveo premijer Hrvatske nijesu ništa novo.

“Ogromna većina njih je prisutna više od 20 ili 30 godina. Ali ono što se dešavalo jeste da su neke prethodne crnogorske Vlade pokušavale da se ne bave tim otvorenim pitanjima”,  kazao je Ivanović u emisiji Dijagnoza Newsmax Balkans televizije.

Dodao je da iako se govori o blokadi pregovora, Crna Gora ne bi zatvorila 16 poglavlja da Hrvatska blokira taj proces.

“Hrvatska je podržala zatvaranje svih poglavlja dosad kao i formiranje Radne grupe za izradu predpristupnog ugovora o članstvu Crne Gore. Na čekanje je stavljeno Poglavlje 31 koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku. U razgovorima sa Hrvatskom mislim da će se brzo iskristalisati određena rješenja. Odnosno mogu reći da je za veliki broj pitanja rješenje praktički na dohvat ruke, samo je potrebno da se usaglese neke finese kako bi obje strane bile zadovoljne”, naveo je Ivanović.

Upitan da li obje strane mogu biti zadovoljne ako samo po pitanju broda Jadran i Hrvatska i Crna Gora ne odustaju od stava da je brod u njihovom vlasništvu, Ivanović je naveo da se u sličnim razgovorima može doći do nekog bilateralnog rješenja.

“Naravno da svi žele da bude na obostrano zadovoljstvo, naravno nekad se to i ne desi. Ali, ako ne dođete do bilateralnog rješenja koje je obostrano prihvatljivo vi možete doći do toga da se obratite i nekom elementu međunarodnog posredovanja. Da li je to sud ili abritraža, ili tzv. dobre usluge, postoji više instrumenata. Ako se dvije strane dogovore da se obrate trećoj strani onda se i to smatra dogovorom”,  naveo je Ivanović.

Ne kaže, kako je dodao, da se riješiti sva pitanja u bilateralnim razgovorima “već je moguće da ćemo za neka, ukoliko ne dođe do obostrano prihvatljivih rješenja, ići na međunarodne instrumente”.

Smatra i da ne treba ni s jedne ni sa druge strane podizati tenzije ni uzbunjivati javnost.

“Razgovori dvije države koji idu u dobrom smjeru trebalo bi da se tako i nastave”,  naveo je Ivanović.

O logoru Lora treba govoriti

Jedno od pitanja koje opterećuje odnose dvije države jeste i splitski logor „Lora 3“ u kojem je nakon više dana brutalnog mučenja stradalo 14 rezervista nikšićko-šavničke grupe, dok je jedan preživjeli vojnik stradao nekoliko mjeseci nakon puštanja na slobodu od posljedica mučenja.

Iz Vlade Crne Gore je nedavno saopšteno da će se pitanje obeštećenja porodica žrtava logora uskoro riješiti.

Ivanović je naveo da pozdravlja što se u crnogorskoj javnosti dosta govorilo o logoru Lora, jer to često nije bio slučaj.

“Mislim da se o njemu (logoru Lora prim. aut) treba govoriti. Ono što su Vlada i parlamentarna većina odlučile jeste da postoji makar neka kompenzacija za žrtve i njihove porodice iako ne možemo reći da postoji neko zadovoljenje pravde. Ali, svakako sa naše strane treba postoji određeni vid kompenzacije, jer je ova država, bez obzira ko je tad bio na vlasti, poslala vojnike na ratište”, zaključio je Ivanović.