Zeta
Ministarstvo prosvjete ćuti o donaciji za renoviranje OŠ “Milan Vukotić”
Zgrada OŠ „Milan Vukotić“ stara je 64 godine, a da su to ozbiljne godine za jedan objekat najbolje se vidi po dotrajalim drvenim prozorima. U upravi škole kažu da su posebno obazirvi kada su vjetroviti dani da se neko od učenika ne povrijedi.
“Tada od učenika izričito tražimo da prozore u učionicama ne otvaraju i da se za vrijeme velikog odmora i poslije nastave ne kreću trotoarom, jer postoji velika vjerovatnoća da se neko staklo odvali i padne. U veoma lošem stanju je i krov na starom dijelu škole koji je davno prispio za zamjenu. Kišni dani za nas predstavljaju veliki problem. Tada učinice opremamo dodatnim inventarom, kantama i lavorima u koje kaplje voda sa plafona, a na prozorima stavljamo ćebad koja kupe vodu”, rekla je Sonja Bjelobrković, direktorica škole.
Ona ističe da je škola prije pet godine dobila donaciju od 220.000 eura koja nije iskorišćena.
“Tada je planirano da se novac usmjeri na zamjenu svih prozora i kompletnog krova na starom dijelu škole. Dokumentacija koja je značila otpočinjanje radova je završena u dogovoru sa Ministarstvom prosvjete, sektorom za investicije i 1. avgusta 2021. godine je trebalo da počnu radovi. Iz nekog, za nas u školi misterioznog razloga, radovi ne samo da nijesu tada počeli, već ni do dana današnjeg. Na sva naša insistiranja da saznamo što se desilo i zašto radova nema, odgovor nijesmo dobili. Ono što znamo jeste da su prije pet godina šest škola dobile ovu vrstu donacije i da su dvije škole uspjele da je realizuju. Pitamo zašto i naša škola nije ostvarila ovu pomoć. U ministarstvu kažu da ne mogu da utiču na početak i dinamiku radova, ali nas uvjeravaju da donaciju ne možemo da izgubimo. Pravo pitanje je koliko tadašnjih 220.000 danas vrijedi i da li planirani poslovi mogu ovim novcem da se završe. Odgovor je jasan svima. Za taj novac danas ne možemo da završimo ni polovinu predviđenog posla”, kaže Bjelobrković.
Ona navodi da postoji interesovanje čelnika Opštine Zeta i građana da saniraju prozore i krov, ali da su paralisani donacijom koja je dobijena, ali nije ostvarena.
“Situacija je i nezavidna i nezgodna. Donacija dobijena, ali se ne ostvaruje. Infrastrukura škole je na ivici održivosti. Naša pozicija je ni na nebu ni na zemlji. Biblioteka je najviše oštećena zbog prokišnjavanja krova. U međuvremenu smo zakrpili krov iznad biblioteke, spustili plafon, stavili pločice i opremili novim namještajem “, navodi Bjelobrković.
izvor: Dan
Zeta
ZetaCast: Zarija Kračković o fudbalu, novinarstvu i ljudima koji su stvarali sportsku Zetu
Portal Zeta donosi novo izdanje podcasta čiji je gost sportski novinar iz Zete – Zarija Kračković. Kroz razgovor, Kračković govori o prvim susretima sa fudbalom, višedecenijskoj novinarskoj karijeri, razvoju sportskog novinarstva, ali i o bogatoj sportskoj istoriji Zete.
Kračković se prisjeća najznačajnijih trenutaka iz svoje bogate profesionalne karijere, govori o promjenama koje su obilježile sportsko novinarstvo kroz decenije, ali i iznosi svoje viđenje današnjeg stanja sporta u Zeti.
Poseban dio razgovora posvećen je FK Zeta, Zetskim sportskim igrama i knjizi „Fudbal u Zeti“, u kojoj je sabrao gotovo cijeli vijek fudbalske tradicije ovog kraja.
Zeta
Vatrogasni dom u Zeti bliže Zelenici nego Golubovcima
Temelji Vatrogasnog doma Opštine Zeta su izliveni, a lokacija izabrana za ovaj izuzetno važan objekat je naselje Cijevna, u neposrednoj blizini preduzeća Kips. Razgraničenje između Podgorice i Zete još nije završeno i nije isključeno da i ovaj dio nije pod sporom odnosno „čije je ovo naše Ćemovsko polje“.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, kako je kazao za „Dan“, nema te dileme. Ova lokacija je za tu namjenu predviđena Prostorno-urbanističkim planom Podgorice. A upravo prema PUP-u od 2014. godine granica Glavnog grada sa Zetom, prema mapama iz ovog dokumenta, ide rijekom Cijevnom do mosta i tu se penje ka Botunu tako da su bazeni crvenog mulja, i kompletan kompleks KAP-a i dio Ćemovskog polja gdje se planira stanica u sastavu Podgorice. Ovo je sadržano u karti o administartivnoj podjeli i označeno kao opštinska granica između Podgorice i Zete.
“Lokacija nije odabrana slučajno. Ona je već bila predviđena važećom planskom dokumentacijom, odnosno Prostorno-urbanističkim planom, što nam je omogućilo da bez odlaganja pristupimo realizaciji ovog značajnog projekta. Smatrali smo da nije bilo razloga da čekamo završetak procesa razgraničenja kada su planski i zakonski uslovi za izgradnju već bili obezbijeđeni”, rekao je Asanović.
Asanović je kazao da su u fazi planiranja analizirane različite mogućnosti.
“U fazi planiranja analizirane su različite mogućnosti, međutim upravo je ova lokacija bila definisana planskom dokumentacijom kao odgovarajuća za ovu namjenu”, kaže Asanović.
Lokacija na kojoj se gradi Vatrogasni dom je početna tačka teritorije opštine, te recimo u slučaju intervencija u priobalju jezera mora se proći čitava Zeta. Vatrogascima će recimo, biti bliže Zelenika nego Golubovci. Asanović ne smatra da će to predstavljati problem u radu vatrogasaca.
“Ne smatramo da će lokacija predstavljati prepreku za efikasno djelovanje Službe zaštite i spašavanja. Prilikom planiranja vodilo se računa o saobraćajnoj povezanosti i mogućnosti brzog izlaska vozila na glavne putne pravce. Cilj nije da objekat bude u administrativnom centru, već na lokaciji sa koje će se moći efikasno pokrivati cijela teritorija opštine i omogućiti brz odgovor u svim dijelovima Zete”, kazao je Asanović.
Izvor: DAN
Zeta
Dragan Popović: Uvoz i prekomjerna proizvodnja najveći su problemi zetskih proizvođača lubenice
Iako se proizvodnjom lubenice u Zeti bavi već više od 25 godina, Dragan Popović iz Mojanovića kaže da su uslovi rada danas neuporedivo bolji nego u vrijeme kada je počinjao. Napredak tehnologije, sistemi za navodnjavanje olakšali su proizvodnju, ali su se pojavili novi izazovi, prije svega oni koji se odnose na plasman proizvoda.
„Na samom početku mog bavljenja poljoprivredom, pa dugo godina kasnije, otežano je bilo baviti se poljoprivredom. Konkretno, nijeste imali uslove kao danas. Nedostatak sistema za navodnjavanje, folije koja štiti od korova zasad. Navodnjavanje se, u odnosu na danas, vršilo putem kanala, što je znalo da iziskuje velike dodatne napore i trošak vremena koje je bilo potrebno za praćenje i nadgledanje. Takođe, danas imate i hibridne vrste usjeva koji daju poprilično veći rod od onih običnih. Uz to, dostupan je ogroman izbor hibridnog smjena lubenice. Koliko je teže bilo saditi u nekom periodu kada sam ja počinjao da se bavim ovim poslom, govori podatak da je rijetko ko u Zeti sadio lubenicu na više od jednog hekara površine, dok danas ima veliki broj proizvođača koji lubenicu sada na mnogo većoj površini zbog raznih povlastica i poboljšanih uslova“, kazao je Popović za Portal Zeta.
Osim lubenice, godinama je uzgajao i papriku i paradajz, ali je od tih kultura odustao zbog sve manje isplativosti.
„Dugo godina sam uporedo s lubenicama uzgajao paprike i paradajz. To nije slučaj posljednjih 6 ili 7 godina. Kada je počela plastenička proizvodnja paprika više nije mogla da joj po cijeni parira ona s otvorenog, kakvu saam ja sadio, pa je i samim tim zarada u odnosu na trud i rad bila minimalna. Paradajz je veoma zahtjevna kultura, koja traži i ozbiljnu radnu snagu, zalaganje, preparate, što nijesam mogao da ispratim posljednjih godina njegovog uzgajanja, posebno zbog nedostatka radne snage. Sada dominantno sadim lubenice“, istakao je on.
Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Popović kaže da je zadovoljan i kvalitetom i prinosima.
„Izuzetno sam zadovoljan prionosom i kvalitetom ove godine. Mogu to da kažem i za godine prije ove, ali ovogodišnji vremenski uslovi su bili izuzetni. Prije svega mislim na prijatnije temperature u ovom dijelu godine nego što je to bio slučaj prošlih godina. Takođe, nije bilo dužih kišnih intervala, što je takođe velika prednost. Lubenice sam ove godine sadio u tri vremenske etape. Najraniji rod je pristigao 17. juna, a sav poizvod je distribuiran na domaćem tržištu. Godinama u nazad sarađujem sa domaćim preprodavcima, s kojima imam izuzetan odnos. Tu se radi o brojci od oko nekih 70 tona lubenica“, rekao je Popović.
Ipak, smatra da najveći izazov predstavlja neuređeno tržište, zbog čega proizvođači često ostaju bez adekvatne zarade.
„To je strateški problem u čije rješavanje mora aktivno da se uključi država, odnosno resorno ministarstvo. Smatram da bi trebalo regulisati koliko se lubenice sadi u odnosu na potrebe tržišta i njegovu otkupnu moć. Neosporno je da veliki uvoz guši domaće proizvođače i tom pitanju treba ozbiljno pristupiti zajedno sa poljoprivrednicima. Poljoprivreda je oduvijek bila osnov egzistencije u Zeti i zato zaslužuje mnogo veću pažnju“, naglasio je on.
Kada je riječ o trgovačkim lancima i konkurenciji iz uvoza, Popović kaže da lično nema problema sa plasmanom svoje robe, ali upozorava da situacija nije ista kod svih proizvođača.
„Kvalitet moje lubenice je godinama prepoznat i zahvaljujući dobroj saradnji sa domaćim preprodavcima nemam problema sa prodajom. Međutim, ono što čujem od drugih proizvođača jeste da veliki uvoz, ali i ogromna količina zasađene lubenice u kratkom vremenu preplavi tržište. Kada nema dovoljno potražnje, cijena drastično pada, a prodaja staje. Žao mi je zbog toga jer znam koliko truda i rada svaki proizvođač uloži da bi svoj proizvod iznio na tržište“, kazao je Popović.
Uprkos rastu troškova proizvodnje, smatra da se poljoprivreda i dalje može isplatiti, ali uz mnogo rada i rizika.
„Poslije toliko godina iskustva mogu da kažem da je proizvodnja lubenice isplativa. Veoma je teška i zahtjevna, ali se na kraju isplati. Značajno pomažu subvencije Ministarstva poljoprivrede koje ublažavaju dio troškova. Naravno da prostora za veću podršku ima, posebno zbog rasta cijena goriva, đubriva i zaštitnih sredstava. Ovo je posao u kojem jedna vremenska nepogoda može da uništi sav trud, ali vjerujem da se rad na kraju ipak isplati“, rekao je on.
Za kraj poručuje da proizvođači očekuju konkretnije mjere koje bi im omogućile sigurniji plasman proizvoda.
„Sigurno da bi trebala da se koriguje količina uvoza, ali i da se reguliše količina zasađene lubenice kako bi tržište fleksibilno. Subvencije su glavna pomoć koju očekuju poljoprivrednici, kao i njihovo povećanje u odnosu na povećanje cijena preparata i ostalih potreba za proizvodnju“, zaključio je Popović.
-
Hronika3 дана ranijeMrvaljeviću pucano u potiljak
-
Politika2 дана ranijeVučić ugostio Dodika, Kneževića i Zogovića u porodičnoj kući u Čipuljićima
-
Politika3 дана ranijeMarko Milačić kandidat za državnog sekretara u ministarstvu Radoša Zečevića
-
Kolumne1 дан ranijeVuk Bačanović: Sultan i knjaz na kredit
-
Politika1 дан ranijeMandić: Četvrti avgust za svakog Srbina predstavlja datum bolne tišine
-
Region1 дан ranijeItalijanska premijerka Đorđa Meloni predlaže Crnu Goru za prihvat migranata
-
Region22 сата ranijeVučić: Srbi u Crnoj Gori da gledaju ko radi u njihovom interesu
-
Priroda i društvo2 дана ranijeManastir Ostrog godišnje posjeti milion vjernika i turista


You must be logged in to post a comment Login