Politika

Milatović: Popis ne treba politizovati

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović večeras je u intervjuu za TVCG rekao da Crna Gora treba da bude prva naredna članica Evropske unije.

On je izrazio zadovoljstvo učešćem na samitu Evropske političke zajednice u Španiji.

Milatović je podsjetio da je od parlamentarnih izbora prošlo četiri mjeseca, i da se u međuvremenu dogodilo konstituisanje parlamenta, davanje mandata Milojku Spajiću da formira vladu i pregovori partija.

“Ta treća faza traje već dva ipo mjeseca. Kao predsjednik, što je bilo do mene, uradio sam u rekordnom roku. Dalje je odgovornost kod onih koji pregovaraju”, rekao je Milatović.

Milatović kaže da se o Vladi pregovara tako što se predstave dokumenti i principi, pa se vidi ko ih podržava.

“Potrebna nam je politička odgovornost. U ime građana, postavljam pitanje, gdje je politička odgovornost. Racionalno sam objasnio zašto je Crnoj Gori potrebna inkluzivna vlada”, kazao je Milatović.

On je rekao da ako je ono što je poslanica Jevrosima Pejović rekla sinoć na TVCG tačno o pritiscima, onda to brine.

“Jasno je da niko ne smije da se napada i da bude pritisaka zbog različitog mišljenja”, rekao je Milatović.

On je kazao da ako je cilj da se napravi vlada, je li isključenje Pejović iz Evrope sad korak naprijed ili nazad u pravljenju te vlade.

“U tim procesima nijesam učestvovao ali postavljam racionalno pitanje”, rekao je Milatović.

On je rekao da Spajiću nije lako.

“Ali mora da nauči iz svojih grešaka, a imao ih je ovih dva ipo mjeseca, jer da nije imali bi vladu, i da pokrene pregovore da dobijemo vladu”, naveo je Milatović.

Kaže da na njega ne može niko da prebacuje loptu zbog svoje nesposobnosti.

“A građani su glasali i oni su ti koji će opet glasati”, kaže Milatović.

On se pita zašto Vlade već nema.

“Valjda je nama najviše u interesu da imamo Vladu. Ja bih tu vratio loptu”, podvukao je Milatović.

On navodi da građani biraju poslanike, koji onda u parlamentu biraju vladu.

“Kako vlada bude radila, tako će ih građani kazniti ili nagraditi. Taj princip treba da primjenjujemo. Ponekad se stiče kao da vlada princip kvazikolonijalnog, a ja mislim da treba da vlada princip da građani biraju”, kazao je Milatović, ističući da je to evropska Crna Gora.

Od početka političke karijere, kaže, bio je jasan o prioritetima Crne Gore – ubrzanje našeg evropskog puta, kredibilnije NATO članstvo i jačanje odnosa sa sujedima.

“Ne ličim vam sigurno na čovjeka koji treba da ode negdje i da mu neko kaže šta da misli. Ja u potpunosti dijelim zapadne vrijednosti. I ja priželjkujem vladu koja će moći da uvede zemlju u EU”, naveo je Milatović.

Podsjetio je da dvotrećinska većina predstavlja uslov da dođe do reforme pravosuđa. Podsjetio je da Vlada treba da bude inkluzivna.

“Ko je dobrodošao u crnogorsku vladu, rekli su građani na izborima 11. juna. Čvrsto sam na fonu da Crna Gora treba da vodi spoljnu politiku ubrzanog evropskog puta, kredibilnijeg članstva u NATO i jačanja odnosa sa sujedima”, kazao je Milatović.

Najavio je da će u okviru razgovora o platformi “Za Crnu Goru u EU” razgovarati opet sa Spajićem.

Podsjetio je da se sreo sa šefom američke diplomatije Entoni Blinkenom, i da je to bio sjajan razgovor.

“Saglasili smo se da Crna Gora treba da postane najveći strateški partner SAD na ovom dijelu Balkana”, rekao je Milatović.

Naglasio je da se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da su razgovarali o jačanju odnosa dvije zemlje.

Popis, kaže Milatović, ne treba politizovati. Istakao je da će to možda biti i prvi slobodni popis u posljednjih 20-ak godina.

“Pozivam sve građane da se slobodno izjasne na ovom popisu”, kazao je Milatović.

Milatović je rekao da je tokom samita Evropske političke zajednice u Španiji imao priliku da sretne važne evropske lidere i prenese bitne poruke. Podsjetio je da je to već njegovo drugo učešće na ovom samitu, jer je prvi put učestvovao na samitu u Moldaviji.

“Proširenje EU je za nas priritet broj jedan. Prenosim poruku, dobru poruku da bi Crna Gora morala da postane naredna članica EU. Jedan od razloga je da je najlakše i primiti u EU, već koristi EU, uskladila se sa spoljnom i bezbjednosnom politikom, izvela je mirnu smjenu vlasti, radi na pobošljanju životnog standarda građana i nema krupna otvorena pitanja sa susjedima. Bio sam na samitu čovjek koji donosi dobre vijesti”, rekao je Milatović.

On je podvukao da je promjena vlasti nešto što se desilo prvi put demokratskim putem, i da je to samo koristilo našem evropskom putu. Saglasan je da bi pregovaralka struktura morala da bude bolja i efikasnija, a podsjetio je da nemamo glavnog pregovarača.

Milatović je rekao da je već treći put imao priliku da se susretne sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, koji je i inicijator Evropske političke zajednice. Naveo je da su to bili korisni razgovori.

“Ulazak Crne Gore kao 28. članice EU bila bi priča koja je važnija od same Crne Gore, i to bi bila sjajna poruka drugima u regionu, ali i Ukrajini i Moldaviji. Znamo da je posljednja članica koja je primljena Hrvatska prije deset godina. Bila je izgubljena politička dimenzija ovog procesa. Nakon ruske agresije, mislim da su u EU razumjeli da treba vratiti političku dimenziju”, rekao je Milatović.

On je naglasio da je važno naći konseznus u parlamentu i imenovati čelnike pravosuđa jer bi i decembru na Međuvladinoj konferenciji mogli već da počnemo da zatvaramo poglavlja. Naredne godine, naglašava, moguće je zatvarati i složenija poglavlja, poput onog o državnoj pomoći i konkurenciji.

Proces, ističe, zahtijeva sinergiju i Crna Gora bi mogla da za tri godine uradio svoj dio posla a da Evropski parlament u 2027. godini već ratifikuje naše pristupanje.

“Pa da bi Crna Gora 2028. godine mogla da bude članica EU a to bi se poklopilo i sa novim budžetom EU što bi nam svakako bilo veoma korisno”, istakao je Milatović.

On navodi da je njegova predložena platforma “Za Crnu Goru u EU” nešto oko čega bi trebalo da se okupe i vlast i opozicija. Izjavio je da bi to bila važna poruka Briselu i da bi to pokazalo konsenzus.

“Pozvaću sve predstavnike parlamentarnih subjekata da razgovaramo o platformi. Ona je tako napisana da bi oko nje trebalo da se skupi cjelokupan politički spektar”, rekao je Milatović.

On je podvukao da je u Deklaraciji iz Granade, gdje je bio održan i samit EU, proširenje u fokusu, što je vrlo važno.

Milatović smatra da bi opšta podrška Platformi bila važan signal, a napominje da je taj dokument podržan od najvažnijih zvaničnika EU i evropskih lidera, uključujući Makrona, njemačkog kancelara, predsjednice Evropske komisije…

Podsjetio je da je važan izazov borba protiv organizovanog kriminala. Šef crnogorske države kaže da su uhapšeni zbog saradnje sa kriminalcima upravo oni koji su bili zaduženi da se bore protiv kriminala.

Navodi da je intenzivirao i komunikaciju sa konkretnim državama članicama EU, kako bi ih uvjerio u važnost crnogorskog članstva. Po njegovom sudu, članstvo Ukrajine bi donijelo do toga da zemlje istočne Evrope, koje sada primaju novac, postanu zemlje koje daju novac.

“To je pitanje koje ćemo morati da detaljnije analiziramo”, istakao je Milatović.

Spoljna politika je, kaže, uvijek rezultat unutrašnje politike.

On je istakao da se razgovara o brojnim investicijama, ističući da je saglasan da investitori traže političku stabilnost.

Izvor: RTCG

Sledeće

Demokrate: Nije prihvatljivo da presudi Zenkin glas

Ne propustite

Pejović psihološkim tehnikama pokušala da opravda svoj otklon od PES-a

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić: Srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno sa strane, nego je ovdje raslo vjekovima

Povodom obilježavanja značajnog jubileja – 150 godina od Bitke na Fundini, u organizaciji Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore, uz pokroviteljstvo Skupštine Crne Gore održana je svečana manifestacija na Orljevu u Kučima.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da je na Fundini udaren temelj države, ističući da je tada pobijedila sabrana i okupljena Crna Gora. Naveo je da je sve ostalo po strani u odbrani slobode i dostojanstva.

„To je poruka koju je važno čuti. Njihovo srpstvo nije isključivalo njihovo crnogorstvo, niti je umanjivalo pripadnost srpstvu, srpskom jeziku i crkvi. Naš kulturni i istorijski identitet ne može se omeđiti usko-političkim granicama. Niko nema monopol na srpsko nasljeđe. Srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno sa strane, nego je ovdje raslo vjekovima“, kazao je Mandić.

On je rekao da niko nema pravo da nama u Crnoj Gori izdaje uvjerenje o nacionalnoj ispravnosti, koliko god bio moćan i snažan.

„Ljubav prema svome rodu mjeri se bratskim dogovorima. Odluke o Crnoj Gori donosiće se ovdje, kao što su se uvijek donosile“, kazao je Mandić.

On je podvukao da Crna Gora mora shvatiti da je politika svađe politika propasti.

„Ne može se srpskom narodu osporavati pravo koje se svima drugima priznaje. Ne možemo voditi politiku kakvu je vodio bivši režim“, kazao je Mandić.

On je rekao da za njega politika nije umijeće da se ljudi drže u rovovima, nego da se iz njih izađe.

„Ponekad je najveća snaga da u odgovoru na mržnju ne postanemo ono protiv čega se borimo. Posebnu zahvalnost u tom smislu dugujemo našoj svetoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi“, kazao je Mandić.

On je podsjetio na veliku ulogu pokojnog mitropolita Amfilohija, ističući njegov nemjerljiv doprinos očuvanju sabornosti i duhovnosti Crne Gore.

„Da li danas mi, potomci velikih ljudi koji su znali da se pomire i nakon zločina, možemo da nađemo snage da krenemo naprijed – moramo“, poručio je Mandić.

Naša današnja Fundina, kazao je, jeste borba za uspješno i srećno društvo.

„Neka je vječna slava junacima Fundine i neka Bog blagoslovi Crnu Goru“, kazao je Mandić.

Politika

Knežević: Koalicija sa Mandićem poremećena po izlasku DNP-a iz Vlade

Knežević je poručio kako će većina biti u prilici da se izjasni o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića. Ističe kako Ibrahimović “vrijeđa 33 odsto Srba u Crnoj Gori”, pri čemu je dodao i da šef diplomatije nije mogao donijeti odluku o slanju predstavnika naše države na obilježavanje godišnjice “Oluje” bez saglasnosti premijera Milojka Spajića.

“Imaćete interpelaciju DNP-a, pošto nećete da smijenite Ibrahimovića. Imate većinu i mogućnost da to uradite, a znam da ne smijete, ni od Johana Satlera, ni od Milojka Spajića, ni od drugih. Evo, DNP će pokrenuti interpelaciju o radu Ibrahimovića”, poručio je on gostujući na Adriji.

Kazao je kako će, u cilju podrške interpelaciji, “pokucati na vrata poslaničkih klubova svih doskorašnjih koalicionih partnera”.

“Ovo nije prvi put da mi trpimo nacionalna poniženja od strane Ministarstva vanjskih poslova, a da svi ćute, pri čemu nikad više Srba nije bilo u vlasti”, dodao je.

Kazao je kako su sa Novom srpskom demokratijom u “projektnoj koaliciji”, ali da je ona “osnovna” poremećena po izlasku DNP-a iz Vlade.

“Jasno je da Andrija Mandić i ja drugačije vidimo način zaštite interesa srpskog naroda i nije bilo potrebe za senzacionalnom obradom toga što vidi čitava Crna Gora. To nije nikakav dogovor Mandića i mene – jednostavno, drugačije vidimo to kako treba doći do cilja”, rekao je Knežević.

Na pitanje da li je NSD ostala dosljedna svemu za šta se zalagala, kazao je kako je to pitanje za njih.

Knežević ne isključuje mogućnost da po izborima 2027. godine bude formirana Vlada čiji će predsjednik biti on.

“U junu 2027, ako budemo, a hoćemo ako bog da, formirali Vladu bez ovih koji hoće da nas šalju kod Satlera, prva odluka koju ću donijeti kao premijer biće otpriznavanje Kosova. Kao premijer. Gdje bi im bio kraj da sam ja bio premijer i od 2023, ja znam da štitim nacionalne interese”, poručio je on.

Politika

Vučić preko mitropolita Metodija pravi podjele unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori?

Nekada su se najveće podjele među Srbima u Crnoj Gori pravile kroz političke partije. Danas se sve više stiče utisak da se one sele u Crkvu. Upravo zato posljednji sukob između mitropolita Joanikija i mitropolita Metodija nije samo pitanje različitih pogleda dvojice arhijereja, već mnogo ozbiljniji problem koji prijeti da naruši jedinstvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Dok je Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve, na čijem je čelu mitropolit Joanikije, oštro kritikovala predsjednika Srbije zbog, kako je navela, političkog miješanja u crkvena pitanja i „nejasnih optužbi“, Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve, kojom upravlja mitropolit Metodije, javno je stala u Vučićevu odbranu, ocjenjujući da njegove poruke doprinose očuvanju jedinstva Srpske pravoslavne crkve.

Polemika je uslijedila nakon Vučićevih izjava tokom posjete Republici Srpskoj, gdje je govorio o položaju Srba u regionu, litijama u Crnoj Gori i, kako je rekao, pokušajima da se oslabi jedinstvo SPC.

Sve više izgleda da se kroz crkvene autoritete vodi politički obračun u kojem je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postao nezaobilazan faktor.

Mitropolit Metodije posljednjih mjeseci sve češće izlazi iz okvira isključivo crkvenih tema. Njegovi govori i javni nastupi nerijetko zadiru duboko u politička pitanja, ostavljajući utisak da se ne obraća samo vjernicima, već i biračkom tijelu. Time se neminovno otvara pitanje gdje prestaje pastirska služba, a počinje politički angažman.

Ako je zadatak jednog mitropolita da čuva jedinstvo Crkve, onda svaka riječ koja produbljuje podjele među vjernicima predstavlja razlog za zabrinutost. Još više zabrinjava utisak da se crkveni autoritet koristi kao sredstvo u političkim sukobima koji nemaju mnogo veze sa Jevanđeljem.

Odluka Sabora SPC da Eparhiju budimljansko-nikšićku uzdigne u rang mitropolije promijenilaje odnose unutar same Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Da li je taj potez bio isključivo crkveni ili je imao i širu političku dimenziju vjerovatno će biti tema rasprava još dugo.

Najveći gubitnici u svemu ovome nijesu ni Vučić, ni Joanikije, ni Metodije. Gubitnici su vjernici koji od svojih duhovnih pastira očekuju mir, pomirenje i jedinstvo, a umjesto toga svakodnevno svjedoče novim podjelama.

Crkva je kroz istoriju opstajala onda kada je bila iznad dnevne politike. Onog trenutka kada politički interesi počnu da određuju crkvene odnose, prestaje da bude prostor okupljanja i postaje novo poprište sukoba.

Budućnost Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori zavisiće od toga da li ostaje duhovni oslonac svog naroda ili postaje još jedno polje političkog nadmetanja koje će Vučić iskoristiti za dobijanje političkog uticaja.