Politika
Ibrahimović: Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore
Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović je, komentarišući izjave hrvatskih zvaničnika koje su se čule posljednjih dana i insistiranje na pitanju razgraničenja na kopnu i moru, istakao da ova Vlada ni za kakve benefite neće odustati od teritorije Crne Gore. Uvjerava građane da neće popustiti pred zahtjevima Hrvatske kada je u pitanju razgraničenje, te da će insistirati da se otvorena pitanja riješe kroz dijalog.
“Poštujem zabrinutost građana, ali ne treba da brinu kakva će biti politika Crne Gore po ovom pitanju. Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore i nema tog benefita zbog kojeg ćemo dati i dio Crne Gore, makar dok se ja budem pitao, ali vjerujem da je to stav cijele Vlade. Juče smo imali jasnu poruku od njemačkog ministra – bilateralna pitanja treba rješavati bilateralno. Mi nastavljamo politiku njegovanja dobrosusjedskih odnosa i nije uspjeh riješiti pitanje brzo, nego ga riješiti na obostrano zadovoljstvo“, poručio je Ibrahimović.
Kako je naglasio, ova pitanja su aktuelna već 30 godina, te da je zadovoljan što je dat dodatni impuls da se ona riješe, i da će Crna Gora pokušati da kroz dijalog dođe do obostrano prihvatljivog rješenja i smatra da u tom poslu ne smije biti žurbe.
Stav je da se uz međusobno poštovanje, razgovor i uvažavanje dokumentacije dođe do prihvatljivog rješenja, a ukoliko se u tome ne uspije, neće bježati od međunarodnih instanci. Crna Gora će prihvatiti sve što međunarodne instance odrede.
„Hajde da jedni druge ne pritiskamo. Treba imati na umu i da je Hrvatska pomogla da se zatvori 25 poglavlja. Naši prijatelji iz Hrvatske dali su zeleno svjetlo“, istakao je Ibrahimović.
„Mi smo predložili da razgovaramo o granici na kopnu i moru i da, kada dođemo do zajedničkog rješenja, obradujemo građane. Poslali smo notu prijateljskoj državi Hrvatskoj, u kojoj tražimo nastavak saradnje kada je u pitanju granica. Nijesmo pominjali Boku i zato ona ne može biti ugrožena. Vjerujemo da ćemo brzo dobiti odgovor iz Hrvatske“, kazao je Ibrahimović.
Politika
Hrvatska insistira na suočavanju s prošlošću: Da li je Đukanović u fokusu?
Pitanje političke odgovornosti za ratne devedesete ponovo je aktuelizovano u odnosima Crne Gore i Hrvatske, i to u trenutku kada Podgorica pokušava da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom. Poruka ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića da se mora ispitati odgovornost svih nivoa vlasti, uključujući najviše državne i političke funkcionere, otvara i pitanje uloge tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića. Istovremeno, Zagreb pojačava pritisak: traži podatke o 14 nestalih, procesuiranje ratnih zločina po komandnoj odgovornosti i rješavanje niza bilateralnih sporova, uz poruku da bez napretka po tim pitanjima neće biti članstva.
Tri poruke koje su juče razmijenjene između Podgorice i Zagreba nijesu samo još jedna epizoda u odnosima dvije susjedne države. One pokazuju da se odnosi Crne Gore i Hrvatske i dalje nalaze u osjetljivoj fazi, u kojoj se pitanja nasljeđa devedesetih, političke odgovornosti i evropskih integracija sve otvorenije prepliću.
Najdalekosežnija je poruka crnogorskog ministra pravde Bojana Božovića. U pismu hrvatskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova, koje smo juče objavili, predložio je uspostavljanje zajedničkog mehanizma za razmjenu dokumentacije i saznanja o ratnim zbivanjima iz 1991. i 1992. godine, uključujući slučaj logora Morinj.
Međutim, posebnu političku težinu ima dio u kojem Božović navodi da ispitivanje mora obuhvatiti sve nivoe komandne i druge odgovornosti, “bez izuzetka“, uključujući eventualnu odgovornost najviših državnih i političkih funkcionera Crne Gore u tom periodu, ukoliko za to postoje činjenični i pravni osnovi.
Iako ministar ne navodi nijedno ime, takva formulacija neizbježno vraća u fokus Mila Đukanovića, koji je u jesen 1991. bio predsjednik crnogorske vlade i bio jedna od ključnih figura tadašnjeg političkog sistema Crne Gore. U vrijeme napada na Dubrovnik, u kojem su učestvovali pripadnici JNA i crnogorski rezervisti, Đukanović je bio na čelu izvršne vlasti. Godinama kasnije, 2000. godine, uputio je izvinjenje Hrvatskoj zbog stradanja i gubitaka koje su joj nanijeli crnogorski vojnici.
Zato je Božovićeva poruka politički značajna i bez direktnog pominjanja bivšeg predsjednika države.
Ona otvara prostor za pitanje koje je decenijama ostajalo izvan domašaja krivične odgovornosti: da li će se, pored neposrednih izvršilaca i komandnih struktura, institucionalno ispitivati i politički nivo odlučivanja iz vremena ratnih devedesetih?
Važno je, međutim, razlikovati političku odgovornost od krivične. Samo nadležni pravosudni organi mogu utvrđivati postojanje krivične odgovornosti, na osnovu dokaza i zakona. Božović upravo na tome insistira, navodeći da predloženi mehanizam ne bi preuzimao nadležnosti tužilaštava i sudova niti prejudicirao ishode postupaka.
Hrvatska, ipak, upućuje konkretne poruke.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je juče da Zagreb od Crne Gore očekuje podatke o 14 nestalih osoba, čija su imena i prezimena poznata. Još direktniji bio je šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman, koji je najavio da Hrvatska neće pristati na zatvaranje pregovaračkih poglavlja, niti na članstvo Crne Gore u EU, dok se ne riješe otvorena pitanja, posebno ona koja se odnose na nestale i procesuiranje ratnih zločina po komandnoj odgovornosti.
Zagreb ne govori samo o bilateralnim problemima koje dvije države treba da rješavaju kroz diplomatske kanale, već ih direktno povezuje sa završnicom crnogorskih evropskih pregovora.
Hrvatska je ranije definisala osam otvorenih pitanja. Među njima su pronalazak 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, obeštećenje bivših zatočenika Morinja, pitanje spomen-ploče u tom nekadašnjem logoru, imovinska prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori, povratak školskog broda „Jadran“ i razgraničenje na kopnu i moru. Dvije tačke, koje se odnose na spomen-ploču u Morinju i preimenovanje kotorskog bazena, u međuvremenu su pomjerene odlukama crnogorskih vlasti, ali Zagreb smatra da preostala pitanja i dalje zahtijevaju konkretne rezultate.
Upravo u tom kontekstu važna je i druga Božovićeva poruka, ona o granici.
Kao šef crnogorskog pregovaračkog tima, Božović je odbacio mogućnost da se napredak Crne Gore prema EU uslovljava prihvatanjem hrvatskog predloga kopnene granice. Poručio je da Podgorica ne prihvata jednostrano utvrđivanje granične linije, ali da je spremna da dostavi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru. Ukoliko dogovor izostane, predlaže da se spor iznese pred obostrano prihvatljivu međunarodnu instancu.
Božović se pozvao i na deklaraciju Hrvatskog sabora iz 2011. godine, kojom je zauzet stav da bilateralni sporovi ne bi trebalo da budu prepreka evropskom putu država kandidata.
Kao članica EU, Hrvatska učestvuje u donošenju odluka o zatvaranju poglavlja i može uskratiti saglasnost koja je za napredak pregovora neophodna. Zato pitanje granice, broda “Jadran“ ili ratnih zločina za Crnu Goru više nijesu samo bilateralna pitanja – ona su postala dio evropske pregovaračke računice.
A ta računica trenutno ima vrlo konkretan rok.
Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 23 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Evropska komisija smatra da je ispunila potrebne završne kriterijume i da bi pregovori mogli biti okončani do kraja decembra 2026. godine.
Generalni direktor Direktorata za proširenje Gert Jan Kopman poručio je da je takav scenario moguć, ali je upozorio da će biti potrebno donijeti i neke teške odluke. Među preprekama koje je posebno izdvojio jesu upravo bilateralna pitanja sa Hrvatskom.
Tako je Crna Gora stigla do završnice procesa u kojoj tehnička spremnost više nije jedini odlučujući faktor. Potrebna je i politička saglasnost svih država članica.
U takvoj situaciji, otvaranje pitanja političke odgovornosti za devedesete dobija dodatnu dimenziju. Ono može biti važan korak u suočavanju sa prošlošću, ali istovremeno dolazi u trenutku kada Hrvatska insistira da se upravo ta prošlost konkretno razriješi prije nego što Crna Gora napravi posljednji korak ka EU.
Izvor: RTCG
Politika
Ministarstvo pravde: Crna Gora i Hrvatska da utvrde formalnu odgovornost za ratne zločine devedesetih
Portal RTCG imao je uvid u pismo ministra pravde Bojana Božovića upućenog Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, a sa ciljem da se uspostavi mehanizam saradnje radi razmjene dokumentacije i podrške nadležnim pravosudnim organima u utvrđivanju odgovornosti za ratne zločine devedesetih.
Pismo prenosimo integralno:
Povodom pitanja koja se tiču događaja u logoru Morinj i drugih ratnih zbivanja iz perioda 1991–1992. godine, Ministarstvo pravde Crne Gore izražava spremnost za uspostavljanje zajedničkog mehanizma saradnje sa nadležnim institucijama Republike Hrvatske.
Svrha mehanizma bila bi da, u okviru zakonskih nadležnosti obje države, olakša razmjenu raspoložive dokumentacije i drugih saznanja te pruži podršku nadležnim tužilaštvima u postupanju po predmetima iz njihove isključive nadležnosti. Mehanizam ne bi preuzimao funkcije tužilaštva ni sudova, niti bi prejudicirao ishod bilo kojeg postupka.
Posebno ističemo da rad mehanizma treba da obuhvati ispitivanje svih nivoa komandne i druge odgovornosti, bez izuzetka, uključujući i eventualnu odgovornost najviših državnih i političkih funkcionera Republike Crne Gore u relevantnom periodu, ukoliko za to postoje činjenični i pravni osnovi.
Smatramo da je utvrđivanje činjenica i postupanje nadležnih organa u skladu sa zakonom, bez obzira na funkciju ili položaj lica na koje se postupak odnosi, važno za pravdu prema žrtvama i unapređenje povjerenja među našim državama.
Predlažemo da se u najkraćem roku održi sastanak radi dogovora o sastavu, mandatu i načinu rada ovog mehanizma, uz puno poštovanje nezavisnosti pravosuđa, vladavine prava i međunarodnih obaveza obje države.
Izvor: RTCG
Politika
Nikolić: Ministar Vuković ni nakon dva mjeseca ne smije da kaže šta misli o Euro modelu
Ministar finansija Novica Vuković ni nakon dva mjeseca ne smije da kaže šta misli o Euro modelu, kazao šef Kluba poslanika DPS-a u Skupštini Crne Gore Andrija Nikolić.
“Ljudi, imamo vijest! Poslije dva mjeseca ćutanja, ministar finansija Novica Vuković konačno se pojavio u Skupštini da progovori o Euro modelu! I znate šta smo saznali? I dalje ne znamo podržava li ga”, istakao je Nikolić i dodao:
“Zamislite, premijer bez znanja ministra finansija najavi da će potrošiti milijardu eura novca svih građana za svoju predizbornu kampanju, a ministar dva mjeseca ne smije da kaže šta o tome misli, i onda dođe u Skupštinu i za Euro model proglasi odgovornim poslanike”.
On je kazao da je Novica Vuković je tragični junak ovog programa.
“Ne samo zato što ga je Spajić politički ponizio, već zato što će snositi presudnu odgovornost za njegove posljedice — za penzionere koji će biti gurnuti na rub egzistencije, za ljude koji će dobijati otkaze, za firme koje će stavljati ključ u bravu, za mlade kojima će biti poslata poruka da se školovanje ne isplati i, posebno, za novo divljanje cijena, koje je već počelo”, zaključio je Nikolić.
-
Zeta3 дана ranijeBudžet Opštine Zeta za narednu godinu projektovan na 17,3 miliona eura, zarade po Euro modelu
-
Priroda i društvo4 дана ranijeSkupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim
-
Kolumne2 дана ranijeVuk Bačanović: Njegoš, Dizdar i istorija koja se nikada nije dogodila
-
Ekonomija4 дана ranijeVuković: Euro model usmjeren na očuvanje radne snage
-
Region2 дана ranijeGrlić Radman: Hrvatska neće podržati zatvaranje poglavlja Crne Gore sa EU
-
Region3 дана ranijeStudentska lista: Zalagaćemo se za rješavanje pitanja dvojnog državljanstva sa Crnom Gorom
-
Hronika3 дана ranijeČađenoviću plata na računu redovna i pored niz podignutih optužnica
-
Politika3 дана ranijeNikolić: Ministar Vuković ni nakon dva mjeseca ne smije da kaže šta misli o Euro modelu


You must be logged in to post a comment Login