Ekonomija
Naredne godine očekuje se suficit električne energije od 2,57 odsto
Od ukupnih potreba za energijom Crnoj Gori nedostaje značajan dio koji je u prošloj godini iznosio je oko 49,6 odsto, u ovoj godini se procjenjuje nedostatak od 41,73 odsto, a u narednoj godini se planira na 41,32 odsto, saopšteno je u Energetskom bilansu Crne Gore za narednu godinu, koji je Vlada usvojila na telefonskoj sjednici Vlade.
“U 2027. godini potrebe za ugljem se pokrivaju iz sopstvenih resursa. Planiran je suficit biomase od oko 38 odsto, a suficit električne energije je planiran na oko 2,57 odsto. Najveći uticaj na ukupni deficit energije imaju naftni derivati i prirodni gas, koji čine oko 49 odsto ukupnih potreba za energijom, a za potrebe domaćeg tržišta se u potpunosti uvoze”, navodi se u Energetskom bilansu.
U narednoj godini planirana je proizvodnja električne energije u iznosu od 3.813 GWh, što je za nepunih jedan odsto više od planirane, odnosno 5,5 odsto više od projektovanog ostvarenja u ovoj godini.
“Planirana bruto potrošnja je 3.717 GWh, što je za 9,4 odsto više od plana, odnosno za 3,3 odsto više od projektovanog ostvarenja, za 2026. godinu. Očekivana proizvodnja u 2026. godini će biti veća od ostvarene u 2025. godini za oko 52 odsto, što je rezultat ostvarenja planirane proizvodnje Termolektrane (TE) Pljevlja nakon ekološke rekonstrukcije iz prošle godine. Projektovane potrebe za električnom energijom tokom ove godine će biti za oko 5,6 odsto veće u odnosu na ostvarene potrebe iz prošle godine”, piše u bilansu.
Planirani suficit, razlika između proizvodnje i potrošnje, za 2027. godinu iznosi 96 GWh.
“U 2025. godini ostvaren je deficit električne energije od oko 1.038 GWh. U ovoj godini se očekuje suficit od oko svega 13 GWh, najviše kao posljedica loše hidrološke situacije u drugom i trećem kvartalu 2026. godine”, piše u Vladinom dokumentu.
Navedeno je da instalisana snaga svih elektrana u Crnoj Gori na kraju ove godine iznosi oko 1.218 MW, i to TE Pljevlja 225 MW, hidroelektrane (HE) Piva 342 MW, HE Perućica 307 MW, vjetroelektrana (VE) 172 MW, malih hidroelektrana (mHE) oko 56 MW i solarnih elektrana (SE) oko 116 MW.
“U 2027. godini planirano je puštanje u rad VE Gvozd 2 snage 21 MW. Takođe EPCG je planirala sukcesivno stavljanje u pogon komercijalnih solarnih elektrana čiji ukupni kapacitet na kraju godine bi iznosio oko 31 MW”, precizira se u dokumentu.
U Energetskom bilansu nastaviće se i realizacija projekta Solari 5000+ ,,što će obezbijediti novu snagu, koja će uz već realizovane projekte Solari 3000+/500+ i drugih projekata kupaca-proizvođača na kraju 2027. godine obezbijediti snagu od oko 124 MW“.
“Pored navedenog, u probnom radu i izgradnji nalazi se više komercijalnih solarnih elektrana privatnih investitora čija ukupna snaga, sa već postojećim elektranama, do kraja 2027. godine bi iznosila oko 65 MW. Ukoliko se realizuju planirani projekti, značajno bi se povećala instalisana snaga solarnih elektrana koja bi na kraju naredne godine trebalo da iznosi oko 220 MW. Realizacijom planiranih elektrana ukupna raspoloživa snaga svih elektrana u Crnoj Gori na kraju 2027. godine trebalo bi da iznosi 1.344 MW”, kaže se u dokumentu.
U ukupnoj instalisanoj snazi koja će prema planu biti raspoloživa na kraju 2027. godine, hidroelektrane učestvuju sa 53 odsto, Termoelektrana sa 17 odsto, vjetroelektrane sa 14 odsto i solarne elektrane sa 16 odsto. Instalisana snaga elektrana koje učestvuju u regulaciji sistema, odnosno pružanju pomoćnih usluga i usluga balansiranja, iznosi 874 MW, od čega snaga akumulacionih HE (HE Perućica i HE Piva) iznosi 649 MW, a TE 225 MW.
“Raspon raspoložive aktivne snage na pragu elektrana koje učestvuju u regulaciji sistema, zavisno od redovnih godišnjih remonta, u 2027. godini, kreće se od 421 MW (avgust) do oko 840 MW (početak januara, kraj novembra i mjesec decembar). Plan maksimalnih potrebnih snaga u 2027. godini za potrebe kupaca kreće se od 484 MW u maju do 724 MW u avgustu. Raspoložive upravljive snage manje su od maksimalnih potrebnih snaga dijelom u junu, avgustu i septembru, u ostalom dijelu godine raspoložive snage zadovoljavaju maksimalne potrebe”, piše u Vladinom dokumentu.
Ekonomija
Euro model mogao bi dodatno opteretiti domaće poljoprivrednike
Najavljeno povećanje minimalnih zarada kroz Euro model moglo bi dodatno opteretiti domaće poljoprivrednike i prehrambenu industriju, ukoliko reforma ne bude praćena konkretnim mjerama za jačanje domaće proizvodnje, organizovanje otkupa i obezbjeđivanje sigurnog plasmana proizvoda.
To je ocijenio sudski vještak poljoprivredne struke Dejan Zejak u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Akademskog foruma Crna Gora.
Zejak upozorava da povećanje plata ne znači automatski i rast životnog standarda, posebno ukoliko istovremeno dođe do poskupljenja hrane i drugih osnovnih proizvoda.
„Veće zarade mogu povećati kupovnu moć i tražnju za kvalitetnom domaćom hranom, ali rast troškova rada i drugih proizvodnih inputa istovremeno može dodatno opteretiti gazdinstva i prerađivače“, navodi Zejak.
Prema podacima MONSTAT-a koje je predstavio, Crna Gora je u prvih devet mjeseci 2026. godine uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 644,8 miliona eura, dok je izvoz iznosio svega 48,5 miliona eura.
On smatra da bi buduća agrarna politika trebalo da bude usmjerena na povećanje domaće proizvodnje hrane za potrebe stanovništva, ali i na bolje povezivanje poljoprivrednika sa turističkim sektorom.
„Veće plate ne mogu same povećati domaću proizvodnju. Za to su potrebni konkurentna gazdinstva, organizovan otkup, siguran plasman, dostupno finansiranje i ulaganja koja zaista povećavaju produktivnost“, ističe Zejak.
Posebno upozorava na položaj porodičnih gazdinstava, čiji prihodi, za razliku od zarada zaposlenih, ne rastu automatski sa povećanjem zakonskog minimuma.
Zejak zaključuje da ekonomska politika mora istovremeno voditi računa o kupovnoj moći građana i održivosti domaće proizvodnje.
„Građanin će reformu mjeriti onim što može da kupi. Poljoprivrednik će je mjeriti onim što mu ostane kada plati troškove. Ekonomska politika mora položiti oba ispita“, poručuje Zejak.
Ekonomija
Vuković: Euro model usmjeren na očuvanje radne snage
Najavljeni program povećanja minimalnih zarada Euro model mogao bi se posmatrati kao preventivna mjera, kojom se prije pristupanja EU nastoji sačuvati radna snaga na kojoj počiva budući rast, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković. On je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj se raspravljalo o rebalansu budžeta, kazao da u prilog Euro modelu ide i njegov mogući doprinos ublažavanju odliva radne snage nakon pristupanja Crne Gora EU.
“Takođe, ako Crna Gora izgubi značajan dio radno sposobnog stanovništva, posljedice uključuju manju raspoloživost radne snage, niži potencijalni rast, pritisak na javne finansije i slabije izglede za dugoročni rast. Euro model bi stoga trebalo posmatrati i kao preventivni odgovor na potencijalne ekonomske troškove odlaska stanovništva u inostranstvo povezane sa pristupanjem EU”, rekao je Vuković.
Zadržavanje radnika, prema njegovim riječima, nije samo socijalni ili demografski cilj, već ima i makroekonomsku dimenziju.
“Ukoliko značajan broj mladih i kvalifikovanih ljudi napusti Crnu Goru, preduzeća bi se mogla suočiti sa nedostatkom radnika, smanjenjem proizvodnih kapaciteta i samim ograničenjima za dalji rast. Istovremeno, država bi na taj način izgubila poreske obveznike”, upozorio je Vuković.
On je kazao i da Euro model ne smanjuje politike koje podižu produktivnost, već ih dopunjuje, jer stvara uslove da radna snaga ostane u zemlji dok se te politike i sprovode.
Vuković je objasnio da reforma ima dvije komponente.
“Smanjenje poreskog opterećenja rada koje povećava neto zarade bez rasta troškova poslodavca i povećanje minimalne zarade koje podiže troškove rada u poslovima sa niskim platama”, saopštio je Vuković.
On smatra da sve treba posmatrati odvojeno, kroz tri pitanja – odliv radne snage, odnos neto zarada i konkurentnosti i deficit tekućeg računa, odnosno ono što crnogorsku ekonomiju muči 30 godina.
Vuković je kazao da Ministarstvo pravi stabilne izvore finansiranja, jer se sve reforme – Evropa sad 1 i 2, a sada i Euro model, odnose na stabilizaciju prihoda.
On je dodao i da rast zarada koji nije praćen rastom produktivnosti može oslabiti konkurentnost ekonomije.
“Taj argument je opravdan kada rast zarada podiže ukupne troškove rada koje snose poslodavci. Ali rast neto zarada nije isto što i rast ukupnog troška rada. Za ocjenu konkurentnosti nije presudan rast neto zarada, već kretanje ukupnih troškova rada u odnosu na produktivnost. Zato je ključno da se prati ono što utiče na ukupni trošak rada, a ne samo na neto zaradu”, objasnio je Vuković.
Takođe, kada zaposleni imaju veće neto zarade, raste njihov raspoloživ dohodak, a time i potrošnja.
Vuković je, odgovarajući na pitanja poslanika, kazao da usvajanje i primjena Euro modela ne zavisi od Ministarstva finansija, nego od poslanika u parlamentu, te da vjeruje da su imali dovoljno vremena da se upoznaju sa svim što taj program predviđa.
„Sljedeći korak je ispostavljanje zakonskih rješenja ispred poslanika, i odluka je vaša da li ćete nastaviti da štitite interes i standard građana“, rekao je Vuković.
Kad je riječ o eventualnom zaduživanju za potrebe isplate svega što je najavljeno, on je kazao da do toga neće doći, jer se suficit tekuće potrošnje zadržava do kraja godine, odnodno sve tekuće obaveze se finansiraju iz tekućih prihoda.
Ekonomija
Vuković budžetom za narednu godinu brani Euro model
Ministarstvo finansija predstaviće zvaničan stav o “Euro modelu” i precizne pokazatelje njegovih fiskalnih efekata kroz Predlog zakona o budžetu za 2027. godinu, najavio je ministar Novica Vuković.
Odgovarajući na poslaničko pitanje Nikole Milovića, nije se izričito izjasnio da li bi podnio ostavku ukoliko model ugrozi javne finansije, penzioni sistem i radna mjesta, već je poručio da se odgovornost dokazuje odlukama i rezultatima.
Milović je pitao kada će Ministarstvo iznijeti zvaničan stav o euro modelu i da li će Vuković preuzeti političku i profesionalnu odgovornost, uključujući ostavku, ukoliko se pokaže da njegove posljedice ugrožavaju javne finansije, održivost penzionog sistema, konkurentnost, privredu i radna mjesta u Crnoj Gori.
“O ovom pitanju govorićemo kroz brojke, analize i mjere, a ne kroz političke konstrukcije”, naveo je Vuković u pisanom odgovoru dostavljenom Skupštini 28. oktobra.
Istakao je da Ministarstvo finansija svakodnevno nosi punu profesionalnu i institucionalnu odgovornost za upravljanje javnim finansijama.
“Odgovornost se ne mjeri političkim izjavama niti najavama ostavki, već je to obaveza koja se dokazuje kvalitetom odluka i ostvarenim rezultatima. Upravo zato”, na konkretne bojazni, odgovaramo činjenicama – poručio je ministar.
Prema njegovim riječima, stabilnost javnih finansija osigurana je novim fiskalnim okvirom, fiskalnim pravilima i nezavisnim Fiskalnim savjetom, rekordnom naplatom budžetskih prihoda i unapređenjem kreditnog rejtinga države. U tom kontekstu naveo je da je agencija „Mudis” podigla kreditni rejting Crne Gore na nivo Ba2, uz pozitivne izglede.
Vuković tvrdi da održivost penzionog sistema ostaje zaštićena redovnim usklađivanjem penzija i mjerama kojima se čuva realna vrijednost primanja penzionera.
Objasnio je da je jedna od svrha euro modela sprečavanje odliva radne snage nakon otvaranja evropskog tržišta rada.
“Pri tome je rast zarada uravnotežen rasterećenjem troškova rada i prilagođavanjem poreskih opterećenja kako bi se očuvala pozicija privrede”, naveo je Vuković.
Podsjetio je da su, kako je kazao, gotovo identični scenariji najavljivani prilikom uvođenja programa „Evropa sad 1 i 2”, kada se govorilo o bankrotu i takozvanom grčkom scenariju. Nasuprot tim prognozama, tvrdi ministar, javne finansije pokazale su se izrazito stabilnim, uz kontinuirani rast prihoda, suficit tekuće potrošnje i deficit manji od planiranog.
“Zato je legitimno postaviti i pitanje odgovornosti onih koji su samouvjereno najavljivali ekonomski slom. Ne sjećam se da je neko od zagovornika takvog narativa u prethodnom periodu preuzeo odgovornost, bilo političku ili profesionalnu, za dezinformisanje javnosti i to što su javnim tvrdnjama pokušavali da stvore pogrešnu ekonomsku sliku države”, naveo je Vuković.
Najavio je da će Ministarstvo kroz budžetski dokument i prateće analize detaljno obrazložiti model pred Skupštinom.
“Naš odgovor biće konkretne brojke, ostvareni i očekivani rezultati. Javnim finansijama se ne upravlja na osnovu političkih prognoza, već mjerljivim rezultatima”, zaključio je Vuković.
-
Kolumne3 дана ranijeVuk Bačanović: Njegoš, Dizdar i istorija koja se nikada nije dogodila
-
Region3 дана ranijeGrlić Radman: Hrvatska neće podržati zatvaranje poglavlja Crne Gore sa EU
-
Hronika1 дан ranijePodignuta optužnica protiv Stanišića zbog pokušaja ubistva Krstovića
-
Hronika4 дана ranijeČađenoviću plata na računu redovna i pored niz podignutih optužnica
-
Politika4 дана ranijeNikolić: Ministar Vuković ni nakon dva mjeseca ne smije da kaže šta misli o Euro modelu
-
Događaji4 дана ranije„Leteća kuća gospodina Prosperijusa“ sjutra pred najmlađom publikom u Zeti
-
Politika2 дана ranijeHrvatska insistira na suočavanju s prošlošću: Da li je Đukanović u fokusu?
-
Priroda i društvo3 дана ranijeKrcunović: Cilj peticije je jednak status srpskog jezika u Evropskoj uniji


You must be logged in to post a comment Login