Priroda i društvo

Kazne za nelegalnu eksploataciju šljunka

Operativni međuresorni tim je formiran 01. novembra, a na čelo tima je imenovan Stevan Gajević, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Uprava za inspekcijski nadzor je sa ostalim inspekcijama od konstituisanja radnog tima izvršila 25 kontrola nad subjektima koji se dovode u vezu sa neleglnom eksploatacijom šljunka, pri čemu su izrekli kazne za razne nepravilnosti u visini 31.880 eura. Istovremeno su podnijeli 9 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sa minimalnom kaznom 20.000 eura, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede .

Vlada je na sjednici od 03. avgusta donijela odluku da se u što kraćem vremenu zaštiti vodoizvorište Bolje sestre u smislu nelegalne eksploatacije nanosa šljunka u koritu Rijeke Morače te da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede formira međuresorni tim koji bi se bavio ovim pitanjem.

Organizacija međuresornog tima je povjerena Ministarstvu Poljoprivrede, a stalni članovi tima su predstavnici Uprave policije, Uprave za inspekcijske poslove, Uprave prihoda i carina, Uprave za imovinu, ZIPI-a, Uprave za vode, Urbanističko građevinske inspekcije, Agencije za zaštitu životne sredine, Regionalnog vodovoda, Ministarstva ekologije i dr.

Operativni međuresorni tim je formiran 01. novembra, a na čelo tima je imenovan Stevan Gajević, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Tim je do sada održao dva radna sastanka, a smisao rada je u stalnom permanentnom pritisku na prije svega one koji eksploatišu nelegalno šljunak, ali i one privredne subjekte i fizička lica koji koriste i valorizuju takav input u cilju obavljanja privredne djelatnosti.

U prvih mjesec dana postojanja tima zaštitnik Imovinsko pravnih interesa je raskinuo ugovor o zakupu zemljišta sa Montenegropetrolom odnosno sa Transpetrolom .

“Navedene firme su pokušale privremene objekte koje su upisale na svoje ime da legalizuju predajući zahtjeve. Uprava za imovinu je pregledala hronologiju upisa pri čemu je zaključeno da nije ispoštovana procedura prilikom upisa – odnsno da su revizijom upisa donijeta rješenja o brisanju privremenih i izgrađenih objekata iz katastarske evidencije. ZIPI je pokrenuo postupak podnošenja prijave zbog gradnje objekata”, navodi se u saopštenju.

Uprava za Imovinu je izvršila mjerenje LIDAROM pri čemu je utvrđeno da je u zadnje 3 godine na navednom terenu iskopano preko 300.000 kvadratnih metara.

“Policija permanentno izlazi na teren pri čemu je zaustavljeno i parkirano 5 kamiona sa šljunkom
Urbanističko građevinska inspekcija:

1.Asfaltna baza „Bemax“ donesena su 3 rješenja o rušenju bespravno podignutih objekata. Nadležni sekretarijat Glavnog grada donio je Rješenje o prekidu postupka legalizacije
2.Asfaltna Baza Putevi i Tehnoput, donijeta rješenja o zabrani upotrebe predmetnih objekata jer nijesu upisani u katastar.
3.Za 6 objekata „Montenegropetrol“ donesena Rješenja o rušenju jer su isti objekti izgrađeni bez dozvole. Nadležni sekretarijat Glavnog grada donio je Rješenje o prekidu postupka legalizacije
4.Drobilišno postrojenje firme „Čelebić“ u Kokotima – donešeno je rješenje o zabrani rada objekta jer nije upisano ukatastar
5.Objekti i skladišta „Cijevna Komerc“ na lokaciji KO cijevna – donešeno je rješenje o zabrani rada objekta jer nije upisano u katastar
6.Fizičko lica M.M. za koje je donešeno rejšenje o zabrani u Kokotima – dobrovoljno je uklonio objekat
7.Donešene mjere zabrane drobilišnih postrojenja u Grbavcima”, saopštili su iz Ministarstva.

Regionalni Vodovod raspolaže službom zaštite koja je veoma aktivna protekle tri sedmice.

“Kontrole terena a naročito u zoni Grbavaca izvode se svakodnevno pri čemu se podnose prijave najčešće komunalnoj policiji zbog smeća ali i drugim državnim organima po potrebi. Regionalni vodovod je planiro aktivnosti uređenja korita rijeke Morače čim padne vodostaj na način što se planira izgranja prirodnih ustava koje će usporiti tok i podići vodostaj”, naveli su iz MPVŠ.
Kao i u predhodnom periodu i sada je neizostavno potrebno da tužilaštvo kao organ koji vodi krivični postupak bude upoznat sa aktivnostima koje se sprovode po ovom gorućem pitanju.

“Iz Tužilaštva su izrazili spremnost za imenovanje kontakt tužioca koji će biti upoznat sa ovim problemom i koji će biti član tima. U tom pravcu uskoro očekujemo nekog iz ODT Podgorica ko će podržati ove aktivnosti”, kazali su iz tog resora.

Ističu da saradnja sa Glavnim Gradom zasada nažalost tapka u mjestu, ali ohrabruje da postoji spremnost za saradnju i u ovom pravcu.

“Tim je dostavio dokument kojim se od Glavnog grada traži da se poštuju aktivnosti i obustavi postupak legalizacije objekata u betonskim i asfaltnim bazama što je prema informacijama Glavni Grad i uradio. Svakako očekujemo da će nakon promjena u Glavnom gradu i izborom novog gradonačelnika Glavni grad postati aktivan partner u ovoj aktivnosti”, navodi se u saopštenju-

Posebno se očekuje pojačana aktivnost Uprave Prihoda i carina u smislu poreskih i drugih kontrola iz njihove nadležnosti.

“Ostajemo odlučni i posvećeni u borbi za prirodne resursa svih građana Crne Gore. Svi koji misle da mogu nekontrolisano da devastiraju prirodna dobra suočiće se sa odgovornošću. Država ima kapacitete i odlučna je da zaštiti prirodna blaga i stane na kraj nelegalnom korišćenju prirodnih resursa”, zaključeno je u saopštenju.

Sledeće

Kaluđerović: Da na svakom mjestu dignemo glas protiv nasilja nad ženama

Ne propustite

Đurović: Dajem punu podršku borbi protiv nasilja nad ženama

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Netačne tvrdnje Ministarstva finansija – dok se legalni operateri guše preregulacijom, nelegalni nesmetano posluju!

Novi zakon ima ozbiljne negativne posljedice i udaljava tržište od evropskog puta

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom aktuelne kampanje Ministarstva finansija, koja se, pod izgovorom „zaštite maloljetnika“, koristi za nastavak sistematskog urušavanja tržišta legalnih priređivača igara na sreću. Tvrdnje da je preregulacija nužna zbog brige o mladima su neosnovane, manipulativne i krajnje licemjerne – jer nelegalni operateri i dalje nesmetano posluju i primaju uplate iz Crne Gore, bez ikakve kontrole.

Legalni operateri u Crnoj Gori već sada posluju u najrestriktivnijem regulatornom okviru u regionu, koji podrazumijeva:

potpunu zabranu oglašavanja;
zabranu uplata putem gotovo svih savremenih elektronskih metoda, uključujući kriptovalute;
strogu verifikaciju identiteta i uplatu od minimum 20 eura;
poštovanje svih AML/KYC standarda.

U isto vrijeme, više od 500 nelegalnih online platformi aktivno je dostupno iz Crne Gore – bez ikakve registracije, nadzora ili zaštitnih mehanizama. Dovoljna je email adresa i lozinka za otvaranje naloga, bez provjere identiteta, godina starosti, poreza ili odgovornosti. Sve to – pred očima institucija.

Zabrinjavajuće je što, prema pouzdanim informacijama, nelegalne platforme iz regiona već planiraju ulazak na crnogorsko tržište. Njihovo poslovanje zasniva se na netransparentnim modelima, uključujući gotovinske uplate putem mobilnih telefona i sve češće korišćenje zelenaških mehanizama naplate dugova. Ironično, upravo su ovakve prakse ono što Ministarstvo finansija navodno pokušava da suzbije – dok predloženim zakonom u praksi ograničava i guši isključivo legalne i kontrolisane subjekte.

Pritom, dok cijeli svijet sprovodi razumnu i balansiranu regulaciju kripto tržišta, u Crnoj Gori se ide korak dalje – legalnim operaterima se onemogućava korišćenje bilo kakvih savremenih i kontrolisanih metoda plaćanja, čime se gubi ne samo tržišna konkurentnost, već i elementarna pravna sigurnost za investitore.

Ovakav pristup šalje veoma negativnu poruku međunarodnoj poslovnoj zajednici: u Crnoj Gori se kažnjava zakonitost, a toleriše nelegalnost. Ovo nije reforma, već direktan udar na vladavinu prava, slobodno tržište i temeljne evropske vrijednosti.

ZAHTIJEVAMO:

Ukidanje neprimjenjivog poreza na dohodak građana iz igara na sreću i odlaganje daljih restrikcija za legalne operatere dok se u potpunosti ne eliminiše crno tržište.
Reviziju Predloga zakona i ukidanje diskriminatornih odredbi koje pogađaju isključivo legalne subjekte.
Hitnu blokadu pristupa nelegalnim platformama, kroz tehnička i pravna rješenja.
Omogućavanje savremenih i nadziranih metoda plaćanja za legalne priređivače, uz punu superviziju države.

Ukoliko se nastavi sa donošenjem propisa koji favorizuju nelegalne tokove, Montenegrobet će iskoristiti sve pravne i diplomatske mehanizme zaštite – uključujući obraćanje ambasadama EU i SAD, međunarodnim privrednim komorama i pokretanje pravnih postupaka na međunarodnom nivou – radi zaštite prava na fer tržišnu utakmicu i zakonito poslovanje.

Priroda i društvo

MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.