fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Đurović: Dajem punu podršku borbi protiv nasilja nad ženama

Brojni primjeri nasilja nad ženama u Crnoj Gori, od kojih su neki, nažalost, okončani najtežim posljedicama po žrtve, ukazuju da još uvijek nismo uspjeli da uspostavimo efikasan lanac odgovornosti, koji bi ovakve slučajeve spriječio ili smanjio njihov broj.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, istakla je da se radi o pojavi koja, uprkos podizanju svijesti građana o ovom problemu i zalaganju nadležnih institucija, i dalje uveliko opterećuje Crnu Goru.

– Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama je dobra prilika da se preispitamo kao društvo i zauzmemo odlučniji i čvršći stav prema verbalnom, psihičkom i fizičkom nasilju koje žene u Crnoj Gori trpe i posljedicama koje ono ostavlja za sobom. Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja značajan problem sa dubokim socijalnim, zdravstvenim i ekonomskim posljedicama za pojedinca, porodicu i društvo u cjelini, navela je Đurović.

Kako je dodala, brojni primjeri nasilja nad ženama u Crnoj Gori, od kojih su neki, nažalost, okončani najtežim posljedicama po žrtve, ukazuju da još uvijek nismo uspjeli da uspostavimo efikasan lanac odgovornosti, koji bi ovakve slučajeve spriječio ili smanjio njihov broj.

U tom smislu, mora se uzeti u obzir činjenica da smo zakazali u brojnim fazama, od one koja se odnosi na preventivno djelovanje, pa do one koja se odnosi na djelovanje sudske i izvršne vlasti. Nesumnjivo je da zakonodavne, izvršne, pravosudne, socijalne i obrazovne institucije moraju posvetiti dužnu pažnju dosljednom poštovanju principa rodne ravnopravnosti, emancipaciji žena i njihovoj inkluziji na svim nivoima i u svim društvenim sferama. Vrijeme je da jasno i glasno poručimo da žene moraju biti zaštićene, jednakost među polovima mora biti ostvarena, ljudska prava žena i djevojaka moraju biti osigurana, a počinioci nasilja nad ženama u svakom pojedinačnom slučaju moraju biti najoštrije sankcionisani. Potrebno je da dokažemo da nismo društvo nedodirljivih i nekažnjivih i da smo u stanju da se izborimo za Crnu Goru bez nasilja, ističe Đurović.

Tome će, uvjerena je Đurović, pomoći dodatna edukacija, bolja socijalna zaštita, pravovremena i dosljedna primjena svih raspoloživih pravnih sredstava, a sve u cilju ozdravljenja našeg društva i pružanja adekvatne pomoći i sigurnosti svim ženama i djevojkama.

– Kao predsjednica Skupštine Crne Gore, dajem punu podršku zaštiti ljudskih prava i borbi protiv nasilja nad ženama i pozivam sve žene koje trpe nasilje u porodici da zatraže pomoć nadležnih institucija, jer će time sačuvati i sebe i svoju djecu, kojoj moramo pružiti bolju i ljepšu budućnost, ističe ona.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Rajnke sa mitropolitom Joanikijem: Crkve i vjerske zajednice važne za održavanje atmosfere mir i razumijevanja

U Crnoj Gori crkve i vjerske zajednice imaju značajnu društvenu ulogu, ne samo po pitanjima vjere, već i u stvaranju i održavanju atmosfere mira, razumijevanja i saradnje građana, ocijenili su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) su saopštili da se Joanikije sastao sa Rajzing Rajnke i njenim saradnicima u Cetinjskom manastiru.

“Sagovornici su se u razgovoru saglasili da u Crnoj Gori, kao multietničkoj i viševjerskoj državi, Crkve i vjerske zajednice imaju svoju značajnu društvenu ulogu, ne samo po pitanjima vjere, već i u stvaranju i održavanju atmosfere mira, razumijevanja i saradnje svih crnogorskih građana”,  kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Rajnke prenijela da su Sjedinjene Američke Države zainteresovane za pitanja vjerskih sloboda i sveukupne stabilnosti u regionu.

Ona je, kako se dodaje, naglasila potrebu poštovanja vjerskih i drugih ljudskih prava svih bez razlike, kako od države, tako i međusobno među građanima i vjerskim zajednicama.

Iz MCP su rekli da je Joanikije upoznao Rajzing Rajnke sa najvažnijim vjerskim, humanitarnim, prosvjetnim i kulturnim aktivnostima Mitropolije, iskazavši posvećenost bogoslužbenom životu, kao temelju svih drugih poduhvata i napora.

“Rajzing Rajnke i Joanikije su razmijenili stavove i o drugim aktuelnim pitanjima koja se tiču uloge Crkve i vjerskih zajednica u savremenom crnogorskom društvu, saglasivši se da je dijalog najbolje sredstvo za prevazilaženje svih izazova “, navodi se u saopštenju.

Continue Reading

Priroda i društvo

Konkurs u trećem roku početkom iduće sedmice

Konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore (UCG) u trećem upisnom roku, za studijsku 2024/25. godinu, biće raspisan početkom naredne sedmice.

Konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore (www.ucg.ac.me).

UCG organizuje elektronsko prijavljivanje na predmetni konkurs u skladu sa programom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

“Izuzetno, ukoliko prijavu nije moguće podnijeti elektronskim putem, kandidati podnose prijavu neposredno, preko studentske službe organizacione jedinice”, saopteno je iz UCG.

Podsjećaju kandidate koji su primljeni u prvom i drugom roku da je potpisivanje ugovora o studiranju posljednji korak upisa na Univerzitet Crne Gore.

“Pored mogućnosti potpisivanja putem elektronske lične karte, dostupne od prošle godine, ove godine je studentima na raspolaganju i dodatna opcija koju je omogućio Crnogorski Telekom besplatnim promo paketom eTrust “, navodi se u saopštenju.

Ugovor o studiranju budući studenti potpisuju elektronski, nakon završetka procedure upisa, u studentskoj službi fakulteta ili akademije na kojoj su aplicirali.  Nakon prijema studenta, na portalu e-Upis (upisi.edu.me) dostupna je elektronska verzija njihovog Ugovora o studiranju, koju studenti mogu elektronski potpisati i postaviti na e-Upis sajt.

Usluga elektronskog potpisivanja Ugovora o studiranju razvijena je prošle godine u okviru projekta “E-usluge kao odgovor na Covid-19”, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvom javne uprave. Cilj projekta je podsticanje mladih na korišćenje digitalnih servisa u interakciji sa institucijama, bez čekanja u redovima i prikupljanja dokumenata.

Continue Reading

Priroda i društvo

Lakušić: Odlaganje otpada u Zeti prijetnja za životnu sredinu i javnu bezbjednost

privatna arhiva

“U naselju Cijevna, u opštini Zeta, u neposrednoj blizini rijeke Cijevne, u krugu asfaltne baze podgoričkog preduzeća “Putevi”, deponovan je industrijski otpad za koji se nezvanično tvrdi da je grit – opasan materijal prepun toksičnih supstanci”, izjavio je Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda.

On upozorava na ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu i zdravlje lokalnog stanovništva.

“Prema tvrdnjama zaposlenih, ovaj otpad nije pravilno odložen,” naglasio je, dodajući da grit sadrži teške metale i druge opasne materije koje mogu kontaminirati tlo, podzemne vode i rijeke.

Lakušić je istakao opasnost zbog blizine otpada rijeci Cijevni.

“Posebno je ugroženo izvorište Bolje sestre, koje je ključni izvor pitke vode za veliki dio stanovništva Crne Gore. Ukoliko bi došlo do zagađenja ovih vodotoka, posljedice bi bile katastrofalne. Došlo bi do ozbiljnog ugrožavanja osnovnih uslova za život, uključujući zdravlje ljudi”, kazao je Lakušić.

Pored toga, Lakušić je ukazao na informacije koje dolaze od ekoloških aktivista, rekavši da postoje indicije da je jedno privatno preduzeće, takođe, odlagalo sličan opasni otpad u blizini rijeke Morače, u Drugoj sanitarnoj zoni zaštite.

“Ova zona je zakonski zaštićena zbog svoje važnosti za očuvanje čistoće vodnih resursa,” naglasio je, dodajući da svaki pokušaj nelegalnog odlaganja otpada u ovim zonama predstavlja grubo kršenje zakona i direktnu prijetnju ekosistemu.

Lakušić je istakao da se “otpad navodno odlagao u rupe koje su ostale nakon nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska,” što, prema njegovim riječima, čini ovaj ekološki zločin dvostruko ozbiljnijim.

“Ovakvi postupci ne samo da pokazuju krajnju neodgovornost preduzeća koja učestvuju u ovakvoj praksi, već i nedostatak adekvatnog nadzora i odlučne reakcije od strane nadležnih institucija,” rekao je Lakušić, naglašavajući potrebu za hitnom reakcijom države kako bi se sanirala ugrožena područja i spriječilo ponavljanje sličnih incidenata.

Na kraju, Lakušić naglašava da “ovo pitanje ne smije ostati neprimijećeno, niti smije biti potisnuto u drugi plan,” dodajući da zaštita prirodnih resursa, posebno vode, mora biti prioritet.

“Rijeke Cijevna i Morača, kao i izvorište Bolje sestre, ne smiju postati žrtve nebrige i neodgovornosti” , zaključujući da je reakcija neophodna kako bi se spriječilo dalje pogoršanje situacije i obezbijedilo dugoročno očuvanje ovih dragocjenih prirodnih resursa.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto