Priroda i društvo

Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?

Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.

Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.

Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.

Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.

Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.

Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.

Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.

Sledeće

Preminuo mladi fudbaler Zete

Ne propustite

Opština Zeta raspisala konkurs za sufinansiranje sportskih organizacija u 2026. godini

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Cvjetne trake – prirodni saveznik u zaštiti usjeva

Poljoprivrednici mijenjaju tradicionalni način uzgoja tako što svoja polja posmatraju kao optimizovane ekosisteme.

Strateškom sadnjom cvjetnih traka direktno unutar usjeva – metodom poznatom kao „farmscaping” – koriste prirodne procese kako bi značajno smanjili upotrebu skupih hemijskih pesticida.

Ovakav pametan i održiv pristup stvara važno stanište za korisne insekte, smanjuje troškove proizvodnje, a istovremeno omogućava visoke prinose i štiti životnu sredinu.

Cvjetne trake funkcionišu kao izuzetno efikasan prirodni sistem za biološku kontrolu štetočina u poljoprivredi.

One obezbjeđuju stalan izvor nektara i polena za korisne grabljive insekte, poput bubamara, cvjetnih muva (osolikih muva) i parazitskih osa.

Kada se pojave štetočine koje ugrožavaju usjeve, ova prirodna odbrana već je prisutna i spremna da zaštiti ljetinu.

Posebno su efikasne larve bubamara, koje mogu da pojedu i do deset puta više lisnih vaši od odraslih jedinki, zbog čega imaju ključnu ulogu u prirodnom suzbijanju štetočina.

Kako bi se ostvario najveći efekat ove prirodne strategije, stručnjaci preporučuju sadnju raznovrsnog autohtonog cvijeća.

Biljke poput primorskog češljika snažno privlače bubamare, dok kopar, komorač i korijander obezbjeđuju hranu mnogim korisnim insektima.

Dodavanjem ivančica, hajdučke trave (stolisnika) i kadifica stvara se uravnotežen i stabilan ekosistem.

Primjenom ovakvog pristupa, zasnovanog na prirodnim procesima i održivom upravljanju, poljoprivrednici mogu očuvati zdravije zemljište, smanjiti zavisnost od hemijskih sredstava za zaštitu bilja i izgraditi dugoročno sigurniju i profitabilniju poljoprivrednu proizvodnju.

Priroda i društvo

Rast interesovanja za upis na UCG nastavljen i u drugom roku: Stomatologija, Arhitektura i Menadžment među najtraženijim programima

Rast interesovanja budućih studenata za upis na Univerzitet Crne Gore nastavljeno je i u drugom upisnom roku.

Nakon što je u prvom roku zabilježen značajan rast broja prijava u odnosu na isti period prethodne godine, sa 221 prijavom više, a upisne kvote popunjene na 16 studijskih programa, trend povećanog interesovanja nastavljen je i u drugom roku, u kojem se za studijsku 2026/27. godinu na UCG prijavilo 370 kandidata.

Najveće interesovanje budućih studenata bilo je za studijske programe na kojima je broj prijavljenih kandidata i premašio raspoloživa mjesta. Posebno veliko interesovanje zabilježeno je za Stomatologiju i Menadžment – primijenjene osnovne studije u Bijelom Polju, gdje je broj prijavljenih kandidata bio više nego trostruko veći od broja dostupnih mjesta. Na Glumi je broj prijavljenih kandidata bio više nego dvostruko veći od predviđenog broja mjesta, dok je veći broj prijavljenih u odnosu na raspisane kvote zabilježen i na Arhitekturi, Sociologiji, kao i na novom studijskom programu Tehnološkog fakulteta – Životna sredina i održivi razvoj.

U skladu sa tekstom konkursa, testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nisu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit, polažu se 8. jula 2026. godine. Raspored termina polaganja predmeta biće istaknut na internet stranicama organizacionih jedinica.

Prijemni ispiti za fakultete i akademije koji ih organizuju, a koji su dodatni uslovi za upis, polažu se prema rasporedu koji će biti istaknuti na internet stranicama organizacionih jedinica, 9. i 10. jula 2026. godine.

Da podsjetimo, prijemni ispiti se polažu za studijske programe Stomatologija, Arhitektura, Fizička kultura i zdravi stilovi života, kao i za stručno-umjetničke studijske programe.

Upis kandidata i izdavanje uvjerenja izvršiće se zaključno sa 16. julom 2026. godine, prema rasporedu organizacionih jedinica.

Priroda i društvo

MSS: Novinari ne mogu biti predmet političkog reciprociteta

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog odluke vlasti Republike Srbije da zabrane ulazak novinaru i autoru emisije „Načisto“ Petru Komneniću, ocjenjujući da je neprihvatljivo da profesionalni novinari budu predmet političkog reciprociteta.

U saopštenju navode da je zabrana predstavljena kao recipročna mjera nakon što je Crna Gora zabranila ulazak glavnom i odgovornom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću.

„Ovakav potez nije iznenađenje nakon najava koje je prethodnih dana iznosio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Međutim, zabrinjava pokušaj da se profesionalni rad jednog novinara dovede u istu ravan sa uređivačkom politikom medija koji je u Crnoj Gori sankcionisan zbog kontinuiranog širenja govora mržnje, vrijeđanja dostojanstva građana i negiranja crnogorskog nacionalnog identiteta“, navodi se u saopštenju.

Iz Medijskog savjeta podsjećaju da je Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge privremeno zabranio reemitovanje programa Informer TV zbog sadržaja kojima se, kako navode, podstiču mržnja i diskriminacija, te vrijeđaju građani i institucije Crne Gore, dok je zabrana ulaska Draganu J. Vučićeviću uslijedila nakon niza javnih istupa u kojima je koristio uvredljiv i zapaljiv govor prema Crnoj Gori i njenim građanima.

Za razliku od toga, ističu da Petar Komnenić svoju profesionalnu karijeru gradi kroz autorsku emisiju u kojoj postavlja pitanja nosiocima vlasti i drugim društvenim akterima.

„Njegov novinarski stil može biti predmet javne polemike ili kritike, ali ono što se ne može osporiti jeste da njegov rad nije obilježen govorom mržnje, diskriminacijom niti vrijeđanjem bilo kojeg naroda. Upravo zato njegovo poistovjećivanje sa Draganom J. Vučićevićem predstavlja opasan presedan i šalje poruku da profesionalni novinari mogu postati kolateralna šteta političkih obračuna“, poručili su iz Medijskog savjeta.

U saopštenju ukazuju i da odluka dolazi u trenutku kada je u Crnoj Gori otvorena javna rasprava o mogućim promjenama vlasničke strukture kompanije Vijesti, uz brojne spekulacije o interesovanju kompanija bliskih vlastima u Srbiji za ulazak u vlasništvo tog medija.

„Medijski savjet za samoregulaciju ne želi da prejudicira motive niti povezuje ove događaje, ali smatra da ovakav razvoj okolnosti dodatno pojačava zabrinutost za očuvanje medijskog pluralizma, uređivačke nezavisnosti i slobode profesionalnog novinarstva u Crnoj Gori“, navodi se u saopštenju.

Dodaju da profesionalni mediji u regionu godinama rade pod snažnim političkim i ekonomskim pritiscima, te da se novinari suočavaju sa kampanjama diskreditacije, prijetnjama i pokušajima političkog uticaja na uređivačku politiku.

„U takvom ambijentu zabrane ulaska novinarima u druge države predstavljaju dodatni pritisak koji nije u skladu sa demokratskim vrijednostima, slobodom izražavanja i pravom javnosti da bude informisana“, ističe se u saopštenju.

Iz Medijskog savjeta poručuju da politički sporovi između država ne smiju biti prelamani preko leđa profesionalnih novinara.

„Novinari nijesu diplomate, niti predstavnici vlasti, već ljudi čiji je posao da postavljaju pitanja, istražuju i informišu javnost. Zbog toga ne mogu biti predmet političkog reciprociteta, već se državnici i funkcioneri moraju uzdržavati od mjera koje mogu ugroziti slobodu medija i slobodno obavljanje novinarskog posla, jer su nezavisno novinarstvo i sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva“, zaključuje se u saopštenju.

Na kraju su ocijenili da bi izjednačavanje profesionalnog novinara sa propagandnim tabloidom predstavljalo ozbiljan udar na profesiju.

„Ako se profesionalni novinar može proglasiti ‘recipročnom mjerom’ zbog rada propagandnog tabloida koji je sankcionisan zbog govora mržnje, onda se ne kažnjava novinarstvo – nego profesionalizam“, poručili su iz Medijskog savjeta za samoregulacij