Politika

Kako je v.d. direktora IJZ-a za dva mjeseca primio gotovo 3.000 eura za prekovremeni rad?

Agencija za spreječavanje korupcije (ASK) pokrenuće kontrolu postupanja vršioca dužnosti direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) dr Ivana Samardžića kako bi utvrdila da li je svojim djelovanjem ugrozio javni interes, nakon što im je Inspekcija rada proslijedila inicijativu u kojoj se taj rukovodilac optužuje za zloupotrebu položaja, kršenje propisa.

Istovremeno, rad IJZ-a biće predmet kontrole budžetske inspekcije Ministarstva finansija, kojoj je takođe dostavljena inicijativa zajedno sa dijelom revizorskog izvještaja.

U fokusu prijave nalaze se višemjesečne isplate prekovremenih sati direktoru IJZ-a, koje prema dokumentaciji dostižu iznose i obim rada koji, kako se navodi u prijavi, “objektivno nije moguće ostvariti fizičkim prisustvom na radu”.

Gotovo 3.000 eura za dva mjeseca

Dokumentacija pokazuje da su tokom januara i februara 2026. godine donijete posebne odluke o isplati naknada za prekovremeni rad dr Ivanu Samardžiću.

Prema odluci broj 012-1068 od 6. februara 2026. godine, Samardžiću je odobrena isplata za čak 115 sati prekovremenog rada tokom januara, u bruto iznosu od 1.810,18 eura.

Samo mjesec kasnije, odlukom broj 012-2234 od 5. marta 2026. godine, istom funkcioneru odobrena je još jedna isplata za 67 prekovremenih sati tokom februara, u bruto iznosu od 1.136,69 eura.

Dokumentacija korišćena u ovom tekstu pribavljena je putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

Ukupno, za samo dva mjeseca, v.d. direktor IJZ-a ostvario je najmanje 182 prekovremena sata i po tom osnovu primio skoro 3.000 eura bruto naknade.

Ministarstvo finansija vraćalo obračune

Navodi iz inicijative dostavljene inspekcijama dodatno problematizuju zakonitost ovih isplata.

U prijavi se vršilac dužnosti direktora optužuje za evidentirani visoki broj prekovremenih sati, u obimu koji je objektivno nemoguć za ostvarenje fizičkim prisustvom na radu, što je u jednom obračunskom periodu dovelo do toga da Ministarstvo finansija vrati dostavljene obračunske liste upravo zbog neutemeljenog i prekomjernog upisivanja.

U prijavi se dalje tvrdi da je sistem obračuna bio organizovan tako da se zakonski limit od 32 sata prekovremenog rada isplaćuje kroz redovne platne liste, dok su dodatni sati naplaćivani kroz posebne odluke koje je donosilo rukovodstvo ustanove.

Prekoračen zakonski maksimum

Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost predviđa da prekovremeni rad zaposlenog ne može trajati duže od 32 sata mjesečno, osim u izuzetnim situacijama propisanim zakonom.

Zato posebno upada u oči činjenica da je Samardžiću za januar priznato čak 115 prekovremenih sati — više od tri puta iznad limita predviđenog kolektivnim ugovorom.

Ni februarskih 67 sati nije u skladu sa propisanim maksimumom.

Dokumentacija pokazuje i da su v.d direktoru IJZ-a dodatni sati odobravani kontinuirano mjesecima unazad — tokom oktobra, novembra i decembra 2025. godine, uz više posebnih odluka za dodatne sate rada.

Evidencije otvaraju nova pitanja

Uvid u elektronsku evidenciju prisustva pokazuje određena neslaganja između registrovanog boravka na poslu i ukupnog broja sati koji su kasnije finansijski obračunati.

Za januar je evidentirano “prisustvo van redovnog radnog vremena” od 69 sati, dok je za februar navedeno 71 sat i 33 minuta, što se ne poklapa sa ukupno priznatih 115, odnosno 67 sati prekovremenog rada.

Dodatnu sumnju izazivaju navodi iz prijave da su pojedini sati evidentirani i u periodima kada je direktor bio na službenim putovanjima.

Slične teme:Crna gora dr ivan samardžić instituzt za javno zdravlje

Sledeće

Borovinić Bojović podnijela ostavku

Ne propustite

Satler sinoć okupio vlast i opoziciju

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Albijanić: SNS, DPS i Knežević će pokušati da utiču na prekrajanje izborne volje u Podgorici

Narodni poslanik u Skupštini Republike Srbije, Miloljub Albijanić rekao je danas da će se preko Demokratske partije socijalista (DPS), Srpske napredne stranke (SNS) i njene “crnogorske ispostave” Demokratske narodne partije Crne Gore uticati na izbor gradonačelnika Podgorice na sjutrašnjoj sjednici Skupštine glavnog grada Crne Gore.

Albijanić je za Naš portal rekao da “stara ljubav zaborava nema”, te je izrazio uvjerenje da će bivši poredsjednik Crne Gore i lider DPS Milo Đukanović, predsjednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić i Milan Knežević “sjesti za isti sto” u pokušaju da utiču na izbor gradonačelnika Podgorice.

Aleksandar Vučić ne bira način da se osveti Crnoj Gori zbog činjenice da je neuspješnom operacijom „Tivat” raskrinkan njegov pokušaj destabilizacije naše susjedne i bratske države. Pri tome, Aleksandar Vučić više i ne krije namjeru ne samo da destabilizuje Crnu Goru, već i da je zaustavi na evropskom putu, rekao je Albijanić.

Albijanić tvrdi da Vučić i Knežević, koji su, kako kaže, godinama ispoljavali gađenje prema Đukanoviću, pokazuju da “na fotelje i privilegije nisu gadljivi”.

Ponovo će na partijski kongres DPS doći i Nikola Selaković kao specijalni gost, samo ako ga do tada ne osude zbog afere „Generalštab”, kaže Albijanić.

On kaže da u Crnoj Gori više ništa ne zavisi od Milana Kneževića i Mila Đukanovića, te da uskoro i u Srbiji ništa više neće zavisiti od Aleksandra Vučića.

Albijanić poručuje da “studenti pobjeđuju”, kao i to da će oni graditi nove mostove prijateljstva i saradnje ka Crnoj Gori.

Izvor: Naš portal

Politika

Šaranović: U biračkom spisku preminuli, pogrešne adrese, hiljade građana bez lične karte…

Tačan, pouzdan i ažuran birački spisak osnov je demokratskih i slobodnih izbora, poručeno je na okruglom stolu „Birački spisak – izborni integritet Crne Gore“ koji je u Vili Gorica organizovalo Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Resorni ministar Danilo Šaranović, predstavljajući rezultate Radne grupe za kontrolu biračkog spiska, kao jedan od najvećih problema naveo je to što hiljade građana ličnu kartu nije zamijenilo duže od deceniju. Radna grupa, koju je Šaranović formirao u februaru prošle godine, pokazala je i neslaganje između biračkog spiska i broja punoljetnih državljana sa prebivalištem, odnosno onih koji stvarno žive u Crnoj Gori.

“Njih je više od 48 hiljada. Alarmantno visok procenat. Utrđeno je da postoji i nemali broj sugrađana koji su preminuli i nalaze se u biračkom spisku. Tako imamo državljane koji su rođeni 1914. godine. U registrima postoje hiljade lica koja decenijama nemaju ličnu kartu, već samo pasoš. Vršena je i analiza upisanih birača po adresama stanovanja i utvrđeno je da imamo neažuriran adresni registar i nekoliko stotina hiljada građana za koje država ne zna koja im je tačna adresa stanovanja. Ovo je više nego dovoljno problema koji zahtijevaju hitno rješavanje”, poručio je Šaranović.

Da su demokratski i slobodni izbori osnov svega, poručio je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu i unutrašnju politiku Aleksa Bečić. Kao jedan od najvećih izbornih izazova u Crnoj Gori naveo je Šavnik u kojem izbori na dva biračka mjesta traju od 2022. godine.

“Imali smo 371 birača koji se doselio u Šavnik nekoliko mjeseci pred održavanje izbora. To čini četvrtinu biračkog tijela u toj opštini. Od tih birača, 236 je nedugo nakon izbornog procesa vratilo prebivališta u matične opštine. Ovaj momenat mislim da će se riješiti iz dva pravca. Jedan je vrlo važna odluka Skupštine Crne Gore da izmijeni Zakon o izboru odbornika i poslanika na osnovu kojeg će izbori biti održani 13. juna 2027. godine”, naveo je Bečić.

Da sređivanju biračkog spiska ide u prilog činjenica što su lokalni izbori za iduću godinu zakazani u jednom danu, kaže i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.

“Nadam se da će i parlamentarni izbori biti u jednom danu. To otežava mogućnost da se birači presele u drugi grad i glasaju u roku od dva- tri mjeseca na nekoliko mjesta. Izbori u jednom danu su pomoć da se ovo pitanje riješi”, naveo je Camaj, dodajući da birački spisak treba srijediti i u dijelu dijaspore koja se vratila u Crnu Goru i sada ima problema sa papirima.

Politika

Knežević: DNP nikada neće glasati za smjenu Saše Mujovića sa DPS-om

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da ta partija neće glasati za smjenu Saše Mujovića sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).

“Šaljem snažnu poruku svima onima koji ovih dana vode bezbrizornu kasmpanju protiv DNP, a vode je iz prostog razloga što smu u prethodinh nekoliko mjeseci, svojom prinicipijelnom, časnom i odgovornom politikom zabilježili rast da se trenutno nalazimo na dvocifrenoj podršci i u Podgorici i u čitavoj Crnoj Gori. To je osnovni i ključni problem zbog čega se vodi, dominantno kampanja protiv mene, jer sva istraživanja javnog mnjenja koja je radila DNP govore, sviđalo se to nekom ili ne, da sam trenutno najpopularnija ličnost u Crnoj Gori”, kazao je Knežević.

On je kazao da je DNP jedina partija koja je napustila vlast zbog principa.

“Zbog srpskog jezika, zastave, dvojnog državljanstva, himne. Ko je to još uradio u Crnoj Gori? Napustili smo vlast, iako smo znali da naš izlazak iz vlasti ni na koji način ne može ugroziti vlast na državnom nivou”, kazao je Knežević.

Kazao je da su, kada su izašli iz vlasti, jasno saopštili da otkazuju podršku Saši Mujoviću, ali da neće glasati za njegovu smjenu.

“Ja moram da upitam, jesmo li mi, da smo htjeli da pravimo bilo kakve koalicione aranžmane sa DPS-om, odmah mogli napraviti koaliciju sa DPS-om u Podgorici, koji bi izglasao i gradonačelnika i predsjednika Skupštine. Jesmo li mogli napustiti kaoliciju u svim gradovima u Crne Gore gdje se PES nalazi na vlasti i tako izazove prijevremene lokalne izvore počev od Nikšića, Pljevalja i svuda u Crnoj Gori, da nam je to bio cilj, ali naravno da nam to nije bio cilj”, kazao je Knežević.

On je poručio da DNP nikada neće glasati za smjenu Saše Mujovića zajedno sa DPS-om i satelitima DPS-a.

“To smo mu rekli i 31. januara, evo to mu sada kažemo u junu mjesecu, jer mi nemamo namjeru da smjenjujemo Sašu Mujovića, mada da ima političkog obraza, on bi sam podnio ostavku i omogućio da se izabere predsjednik iz redova bivše parlamentarne većine, jer je glavni krivac za sve ono što se dešavalo u periodu od novembra do kraja januara”, kazao je.