Politika

MSS: Dokumentarac „Referendum – priča o izmišljenoj slobodi” primjer govora mržnje i medijski pakovane propagande

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje emitovanje takozvanog dokumentarnog filma „Referendum – priča o izmišljenoj slobodi”, proizvod novosadskog Centra za društvenu stabilnost, koji je 20. i 21. maja u dva nastavka prikazan na crnogorskim televizijama s nacionalnom frekvencijom – TV Prva i TV Adria, saopšteno je iz tog savjeta.

Kako su naveli, sadržaj koji je emitovan predstavlja jedno od najgrubljih kršenja Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore kojem smo svjedočili posljednjih godina. Kodeks, kao temeljni dokument profesionalne samoregulacije je u ovom slučaju odbačen u svojim osnovama, počev od prvog načela koje novinarku i novinara obavezuje da budu „u službi javnog interesa” i da se njihov kredibilitet zasniva na „profesionalnom poštenju, integritetu i znanju”.

“Ono što je gledaocima u Crnoj Gori i regionu prikazano pod žanrovskom etiketom „dokumentarca” nije dokument, nije novinarstvo i nije analiza. To je politički pamflet sa propagandnom funkcijom, čija retorika i ikonografija najdirektnije asociraju na fašističku propagandu vremena koja su davno za nama. Riječ je o sadržaju koji crnogorsku naciju proglašava izmišljenom, crnogorsku državu privremenom, a obnovu nezavisnosti – izdajom. U tom „dokumentarcu” najavljuje se „vraćanje po svoje” i zlokobno poručuje da je ’tek počelo’”, ocjenjuju iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Ističu da, sadržaj o kojem govore predstavlja istovremen napad na više osnovnih načela Kodeksa.

“Načelo 1, koje obavezuje na poštovanje istine i istrajnu potragu za njom, te na pravičnost i humanost. Sadržaj filma, naprotiv, počiva na sistematskom plasiranju neistina i pseudoistoriografskih konstrukcija predstavljenih kao činjenice, što je u direktnoj suprotnosti i sa Smjernicom 1.1. koja zabranjuje objavljivanje informacija za koje se zna da su lažne ili zlonamjerne, kao i neosnovanih optužbi koje za cilj imaju ugrožavanje reputacije”, ističu u saopštenju.

Načelo 2, dodaju, prema kojem su činjenice neprikosnovene, a obaveza je novinara da ih stavlja u pravilan kontekst i onemogući njihovu zloupotrebu. Smjernica 2.1. izričito propisuje da „komentar ne smije da bude prezentovan tako da stvara utisak da se radi o utvrđenoj činjenici” – upravo se to sistematski radi u predmetnom „dokumentarcu”.

“Načelo 4, koje propisuje da se rasa, vjera i nacionalnost pominju samo kad je to neophodno za potpunu informaciju u interesu javnosti. Najopasnije i najnedvosmislenije kršenje odnosi se na Smjernicu 4.1. (Govor mržnje), koja izričito zabranjuje objavljivanje „materijala namijenjenog širenju neprijateljstva ili mržnje prema osobama zbog njihove rase, etničkog porijekla, nacionalnosti, vjeroispovijesti… kao i političke pripadnosti”, i propisuje da to važi i kada postoji „velika vjerovatnoća da bi objavljivanje nekog materijala izazvalo prethodno navedeno neprijateljstvo i mržnju”. Ista smjernica obavezuje novinara da „ničim ne doprinese širenju mržnje” i da poštuje druge države i nacije. U ovom slučaju, naprotiv, mržnja je središnja organizaciona tema sadržaja”, pojašnjavaju.

Takođe, ističu, sadržaj ujedno krši i Smjernicu 4.3., koja jasno povlači granicu između novinarske slobode i bezrazložnog ličnog ili kolektivnog napada – „uvredljivim govorom podrazumijeva se bezrazložan lični napad na osobu i on ne može biti zaštićen pravom na slobodu izražavanja”.

“Načelo 10, koje obavezuje na uredničku nezavisnost i zabranjuje da se medij koristi za interese „oglašivača ili drugih lica koja imaju poslovni, politički ili zastupnički interes” (Smjernica 10.2.). Ovaj sadržaj nije proizvod uredničkog rada televizija koje su ga emitovale, već je proizvod političkog centra moći druge države, pakovan u uređivački prostor crnogorskih nacionalnih frekvencija”, navode iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Diskriminatorni govor i govor mržnje, pored Kodeksa, dodaju, izričito su zabranjeni i Krivičnim zakonikom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama…

“Tvrdnja da je „najveća demografska eksplozija na Cetinju nakon Drugog svjetskog rata” rezultat činjenice da su „porodice Cetinjana, dok su oni ginuli na ratištima, čuvali italijanski okupatori”, uz naratorovu kvalifikaciju „ljepota poroka” predstavlja jedan od najvulgarnijih i najgnusnijih napada na dostojanstvo jedne zajednice u novijoj medijskoj istoriji regiona. Mediji koji su ovaj sadržaj prikazali pristali su da budu kanal za dehumanizaciju građana jedne države, upakovanu u žanr”, kazali su u saopštenju.

Takođe, ocjenjuju da tvrdnja, da je obnova crnogorske nezavisnosti „priča o izdaji”, da građani „više nisu željeli da budu ono što jesu”, da su Crnogorci „nova nacija stvorena jednom odlukom drugova” nije istoriografska teza, već propagandna formula čiji je cilj osporavanje legitimiteta države, ustavnog uređenja i nacionalnog identiteta jednog naroda.

“Najava da je „sazrelo vrijeme za novo preispitivanje volje građana, ili pak za institucionalno udruživanje teritorija”, praćena završnom porukom „Vraćamo se po naše! Nastaviće se, jer tek smo počeli!” – nije slobodno mišljenje. To je javna prijetnja teritorijalnom integritetu suverene države, izrečena s nacionalne frekvencije”, ističu u saopštenju.

Sadržaj je, podsjećaju, gledaocima ponuđen u formi dokumentarnog filma, sa naratorom, „svjedocima”, inscenacijama i podacima iz „istraživanja” same organizacije koja film potpisuje. Time se kod prosječnog gledaoca konstruiše iluzija novinarske obrade i činjeničnosti, a target je ionako krhka medijska pismenost, na koju se ovoga puta i računalo.

“Emiteri TV Prva i TV Adria, kao nosioci nacionalnih dozvola, ne mogu se braniti tvrdnjom da su samo „prenijeli” tuđi sadržaj. Odgovornost za ono što se emituje na frekvencijama koje su javno dobro je njihova – i pred zakonom, i pred Kodeksom novinara i novinarki Crne Gore, koji uredničku odgovornost ne dijeli na proizvedeni i preuzeti sadržaj”, navode.

Iz Medijskog savjeta za samoregulaciju poručuju da, mediji koji žele da budu dio evropskog medijskog prostora moraju jasno odbiti ulogu kanala za normalizaciju laži i nasilja.

Slične teme:Crna gora film referendum medijski savjet za samoregulaciju

Sledeće

Delegacija EU: Postrojenje u Botunu se gradi intenzivno i postaće ključni sistem zaštite zdravlja i životne sredine

Ne propustite

Borovinić Bojović podnijela ostavku

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Ćulafić: Vjerujem da smo kao država i društvo spremni da se odupremo hibridnim prijetnjama

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je u informativnoj emisiji VINK na Televiziji Nikšić da hibridne prijetnje, koje je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić, mogu uticati na privremeno zatvaranje Poglavlja 27, kao i na zatvaranje svih drugih poglavlja koja još nijesu zatvorena.

“Ti napadi, prema našim saznanjima, mogu da budu od onih najnižih i najprimitivnijih pa do onih veoma krupnih i ozbiljnih napada koji bi se mogli ticati, krupnih, političkih ili međudržavnih odnosa. Ali ja duboko vjerujem da je Crna Gora kao država dovoljno zrela, da je njeno društvo dovoljno zrelo da shvati da tako nešto nije u dobroj namjeri prema Crnoj Gori, od koga god ono dolazilo – dolazilo preko, da kažem, unutrašnjih nekih sluga tih stranih centara moći ili dolazilo, od nekih neostvarenih pojedinaca, ličnosti, involviranih elemenata, potpuno je svejedno”, kazao je Ćulafić.

On je istakao da hibridne prijetnje prije svega mogu biti usmjerene na pokušaj diskreditacije i kompromitacije ljudi koji rade na zatvaranju Poglavlja 27.

“U svakom slučaju, i kao čovjek i kao ministar ja sam spreman za tako nešto, da nosim teret, ali duboko vjerujem da smo kao država dovoljno sazreli i da je naš bezbjednosni sistem na jednom visokom nivou i lično mislim da smo kao Vlada dovoljno, da kažem, koherentni da ovaj posao još ovih dva ili tri mjeseca privedemo do kraja sa istom dozom i stepenom uspješnosti sa kojom smo taj proces vodili do sada”, poručio je Ćulafić.

Govoreći o najavi izgradnje Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću, ministar Ćulafić je kazao da je riječ o jednom od najznačajnijih projekata koje država realizuje u ovoj oblasti.

On je kazao da je u Nikšiću to išlo mnogo brže i efikasnije nego u nekim drugim opštinama, poput opštine Bijelo Polje, u kojoj još uvijek postoje izazovi sa lokacijom na kojoj treba graditi jedan takav regionalni centar.

Ministar je podsjetio da nije u pitanju regionalna deponija, već Regionalni centar za upravljanje otpadom.

Prema njegovim riječima, u pitanju je izgradnja jedne fabrike u kojoj će se vršiti prepakivanje, sortiranje, kompostiranje, reciklaža i tome slično, dakle način na koji se ispravno upravlja otpadom, a ono što ostane od tog otpada voziće se na deponiju Livade u Podgorici.

“Mi smo ušli u jednu vrlo zrelu fazu tog projekta. Vrlo je značajno što je od strane Upravnog odbora Svjetske banke odobren povoljan kredit za Crnu Goru u iznosu od 16,5 miliona eura za izgradnju ovog regionalnog centra ovdje u Nikšiću. Lokacija je definitivno određena, to je jedna od napuštenih hala nekadašnje Željezare”, naveo je Ćulafić.

On je dodao da je prvobitna odluka Elektroprivrede bila da se hala ustupi državi Crnoj Gori na 20 godina, ali da je, uzimajući u obzir aranžman sa Svjetskom bankom i potrebu dugoročnog korišćenja hale, Upravni odbor Elektroprivrede odobrio da se ona državi ustupi na 30 godina.

“Možemo i ekskluzivno saopštiti da je Upravni odbor Elektroprivrede odobrio ustupanje te hale na 30 godina državi Crnoj Gori i vjerujem da smo na taj način riješili ključno pitanje, a to je pitanje lokacije”, istakao je ministar.

Prema njegovim riječima, ona je potpuno izolovana lokacija, investicija će biti potpuno realna i ona treba da otvori između 40 i 50 radnih mjesta.

“Mislim da i u tom dijelu imamo jedan finansijski impuls i ekonomski impuls upravo u opštini Nikšić, a s druge strane dobićemo priliku da razvijamo takozvanu cirkularnu ekonomiju”, zaključio je Ćulafić.

Politika

Pejović: Opozicija želi da pričom o Ratku Mladiću vrati Đukanovića

Potpredsjednik Skupštine i poslanik Pokreta Evropa sad Boris Pejović smatra da se inicijativa opozicije za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića koristi kako bi se politička debata usmjerila na preminulog generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, umjesto na samu funkciju predsjednika Skupštine.

Pejović je, tokom gostovanja na Aplus televiziji, rekao da se iza inicijative ne krije principijelnost, već politički interes, te poručio da PES neće dozvoliti da mu opozicija nameće kontekst glasanja.

“Kada se sagledaju izjave aktera ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije, dolazi se do zaključka da Demokratska partija socijalista (DPS) preko priče o Ratku Mladiću zapravo želi da vrati Mila Đukanovića”, ukazao je Pejović.

Pejović uvjerava da u PES nema dileme kada je riječ o odnosu prema ratnim zločinima i presudama međunarodnih sudova.

“Mi smo se više puta, lično i kolektivno, oglasili i naglasili šta mislimo o svim akterima tog rata. Apsolutno poštujemo sve presude Međunarodnog suda i imamo pijetet prema svim žrtvama na prostoru bivše Jugoslavije, bez ikakve selekcije”, kazao je Pejović.

Istovremeno, ocijenio je da postoji „hipokrizija“ u načinu na koji se danas tretiraju politički potezi različitih aktera.

Podsjetio je da je Milo Đukanović nakon smrti Slobodana Miloševića izjavio saučešće, navodeći da su tada postojala obrazloženja da je riječ o „civilizacijskom činu“.

“Slično je sada uradio i Andrija Mandić. Imali smo, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu, taj običaj da se izjavljuje saučešće kada premine neko od ljudi koji su čak i pravosnažno osuđeni za ratne zločine”, rekao je Pejović.

Prema njegovim riječima, PES se sada pokušava predstaviti kao „sumnjiv politički profil“ koji bi navodno trebalo da amnestira bilo koga.

“Nama se svakog dana agresivno nameće kontekst da se glasa zapravo o Ratku Mladiću, a ne o inicijativi za smjenu predsjednika Skupštine”, poručio je Pejović.

„Da je princip, DPS i Evropski savez bi smjenjivali funkcionere u Budvi“

Pejović je posebno problematizovao odnos DPS-a i Evropskog saveza prema događajima u Budvi, navodeći da su te dvije političke grupacije sada dio vlasti u toj opštini.

Kako je kazao, dok se na državnom nivou insistira na principima kada je riječ o odnosu prema ratnim zločinima, na lokalnom nivou, prema njegovim riječima, izostaje isti standard.

“Sada su svi oni, i DPS i Evropski savez, u jednoj koaliciji, u jednoj opštini na Primorju, dakle u Budvi, gdje im apsolutno ne smeta što ovih dana vidimo da brojni lokalni funkcioneri, koji su vlast, ne samo što izjavljuju saučešće ili glorifikuju Ratka Mladića, već idu na sahranu”, rekao je Pejović.

On je ocijenio da bi inicijativa za smjenu Mandića imala veću šansu za prolaz kada bi iza nje postojao principijelan odnos.

“Da se radi o principu, ne bismo imali ovu kompoziciju vlasti u Budvi”, kazao je Pejović.

Dodao je da mu, kako je rekao, Budva „ne boli ništa“, ali da mu „vrijeđa zdrav razum“ kada se različiti standardi primjenjuju na državnom i lokalnom nivou.

Pejović je podsjetio i na usvajanje rezolucije o Srebrenici, navodeći da, prema njegovoj ocjeni, kod tadašnjih političkih aktera nije postojala ista vrsta reakcije kada su se slične situacije događale na državnom nivou.

“Poslanici PES su slobodni ljudi”

Govoreći o mogućnosti da pojedini poslanici PES-a podrže inicijativu za smjenu Mandića, Pejović nije želio da govori u ime svakog poslanika pojedinačno, ali je naglasio da je PES demokratska partija i da su njeni poslanici slobodni u odlučivanju.

Mi smo prije svega slobodni ljudi i demokratska stranka – rekao je Pejović.

Na pitanje o mogućnosti da, osim poslanika Seida Hadžića, još neko iz PES-a glasa za smjenu predsjednika Skupštine, Pejović je kazao da u njegovoj partiji ne funkcioniše princip pritiska na poslanike.

“Možda neke druge partije tako funkcionišu i vrše pritisak na svoje poslanike, na svoje članove, pa shodno tome misle da je takav pristup najbolji i da će na taj način imati neki rezultat. Ponavljam, mi smo slobodni ljudi”, kazao je on.

Ocijenio je da poslanici PES-a razumiju politički kontekst i poručio da „nije korektno na ovaj način voditi kampanju“.

Kritikovao je, kako je naveo, objavljivanje imena i prezimena, fotografija i „crtanje meta“ političkim protivnicima.

” To je ad hominem”, kazao je Pejović.

„Nećemo dozvoliti da nam opozicija nameće kontekst“

Pejović je naglasio da se većina ljudi koji danas čine predsjedništvo i članstvo PES-a u vrijeme ratova devedesetih nalazila u dječjem uzrastu.

“Većina nas i u predsjedništvu i u političkoj partiji su ljudi koji su tada bili bukvalno djeca. Tada su nas u rat vodili neko drugi, tada su bila neka druga savezništva”, kazao je.

Poručio je da PES svoj stav neće formirati na osnovu konteksta koji, prema njegovim riječima, nameće opozicija, već na osnovu političkih postulata te partije.

“Mi smo partija koja je okrenuta budućnosti. Poštujemo apsolutno sve međunarodne presude, ne amnestiramo nikoga ko je izvršio zločin, ali jednostavno nećemo dozvoliti da bilo ko nameće kontekst i da podlegnemo tim motivima da bilo koga vratimo na vlast”, rekao je Pejović.

Posebno je istakao da se Crna Gora nalazi u završnici pregovora sa Evropskom unijom i upozorio da bi politička destabilizacija mogla ugroziti ostvareno.

“Svaka sada destabilizacija u velikoj mjeri bi mogla da ugrozi sve ono što smo do sada postigli”, kazao je Pejović.

“Do kraja godine zatvorićemo sva poglavlja”

Govoreći o evropskim integracijama, Pejović je kazao da je PES prilikom formiranja Vlade jasno definisao prioritete – evropske integracije, vladavinu prava i unapređenje životnog standarda.

Podsjetio je da je ranije bilo tvrdnji da Vlada nema kapacitet da zatvori nijedno pregovaračko poglavlje, dok je danas, kako je naveo, „manje-više izvjesno, gotovo izvjesno“ da će do kraja godine biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.

Prema njegovim riječima, upravo bi taj napredak mogao predstavljati problem određenim političkim strukturama u regionu.

“Znate zašto je važno i zbog čega je nekom interes da zaustavi našu zemlju na putu punopravnog članstva u EU”, kazao je Pejović.

On smatra da bi uspjeh Crne Gore u evropskim integracijama mogao izazvati probleme političkim strukturama u regionu koje bi, kako je naveo, morale da objašnjavaju kako je Crna Gora za relativno kratko vrijeme sprovela veliki broj reformi i unaprijedila vladavinu prava i životni standard.

Politika

Da li Mandić ostaje predsjednik Skupštine Crne Gore?

Ne bih prejudicirao kakav će biti ishod glasanja o smjeni šefa parlamenta Andrije Mandića, poručio je juče novinarima u Skupštini Crne Gore poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.

Sedam dana pošto su predočili kako će zahtijevati Mandićevo razrješenje, iz te partije juče su i predstavili ‘nacrt’ inicijative koju će poslati svim poslaničkim klubovima. Dokument je nešto obimniji, a u njemu nema iznenađujućih momenata.

Podsjetimo, DPS je najavio inicijativu nakon što je Mandić uputio saučešće povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića.

„Ovo nije samo političko, već i pitanje morala”, rekao je juče Nikolić.

Trenutni odnos 36-41?

Kako nakon sedam dana ‘stoji’ sama podrška inicijativi?

Promjena u odnosu na kraj prošle sedmice ima. Najprije, sigurno je kako bi Mandićevo razrješenje podržalo 16 poslanika DPS-a, šest iz redova Bošnjačke stranke, tri iz Evropskog saveza, te po jedan iz Hrvatske građanske inicijative, Force i Evrope sad. Najvjerovatnije bi takvog stava bili i u Građanskom pokretu URA, koji ima četvoro poslanika, a zasad i dvojice nezavisnih – Nikole Janovića i Miodraga Lakovića.

Iz Albanskog foruma prošle su večeri saopštili kako će šef njihovog poslaničkog kluba potpisati inicijativu, a da će je njihovi poslanici podržati.

Otud, u ovom momentu može se govoriti o 36 dignutih ruku u korist inicijative.

No, zasad je potrebno ograditi se u slučaju Albanskog foruma. Podsjetimo, njihovi poslanici su Nikola Camaj i Artan Čobi. Camaj je ranije poručivao da će glasati protiv Mandićeve smjene, uz napomenu da je to njegov lični stav. Naredni dani pokazaće da li ga je korigovao.

Na drugoj strani, sasvim je jasno kako iz Nove srpske demokratije (9), Demokrata (7), Demokratske narodne partije (3), Socijalističke narodne partije (2) i Ujedinjene Crne Gore (1) neće podržati inicijativu. Neće je podržati ni nezavisni poslanik Dragan Bojović. Uz to, mimo Seida Hadžića, identičan stav najvjerovatnije će imati 18 poslanika Evrope sad.

Ne bude li iznenađenja, odnosno ‘korekcije stavova’, onda je na toj strani u ovom momentu 41 poslanik, što je ujedno i većina glasova u ‘punom sazivu’.

Za sada se povodom inicijative nije decidno izjasnilo petoro poslanika – dvoje iz posebnog kluba, jedno iz CIVIS-a, te dvojica iz stranaka manje brojnih naroda.

Dva detalja

U obzir treba uzeti i još dva detalja.

Prilikom glasanja o inicijativi ‘računa’ se većina u odnosu na broj prisutnih, odnosno onih koji su se izjasnili.

Dakle, hipotetički, u slučaju da pojedini poslanici ne dođu, za većinu će biti potrebno manje od 41 glasa.

Drugi detalj upravo se odnosi na brojku 41. Naime, toliko poslanika potrebno je kako bi u plenarnoj sali postojao kvorum za rad.

Ništa nije ‘sporno’ osim – većine

O samoj inicijativi kao formalnom aktu, ipak, ne može se ni govoriti dok ne ‘uđe’ u skupštinsku proceduru.

Kako bi se to dogodilo, potrebni su potpisi najmanje 10 poslanika. Koji nijesu sporni.

Čini se da nije sporno ni 27 potpisa koji su neophodni kako bi bila zahtijevana vanredna sjednica, na kojoj bi bilo riječi o nepovjerenju šefu parlamenta.

Ali – i dalje je sporno pitanje većine koja bi stala iza inicijative.

Mandić ćutao pa podsjetio na telegrame stare 20 godina

Pošto je izjavio saučešće, Mandić je danima ćutao, a potom se oglasio u petak – pola sata prije ponoći.

„U mom telegramu saučešća nije bilo ničega suvišnog. Uradio sam sve u skladu sa vjerom kojoj pripadam, ali vidim da je to izazvalo mnogo polemike u redovima DPS-a. Neka se strpe. Ako ova tačka eventualno dođe na dnevni red, imaće priliku da govore o svemu tome”, poručio je on.

Nije Mandić propustio priliku ni da podsjeti DPS na telegram star 20 godina. Saučešće je, kazao je, običaj i “kod naših rođaka Crnogoraca, što se moglo vidjeti i na primjeru smrti nekadašnjeg predsjednika Savezne Republike Jugoslavije”.

Onima sa nešto dužim pamćenjem nije potrebno pojašnjavati na šta je mislio.

U martu 2006, pošto je stigla vijest o smrti Slobodana Miloševića u zatvoru u Hagu, iz Podgorice je ka Beogradu upućeno više telegrama. Potpisivali su ih sa različitih političkih polova – od ondašnjeg lidera Socijalističke narodne partije Predraga Bulatovića do tadašnjih prvaka Demokratske partije socijalista, ujedno i čelnika republike, Mila Đukanovića i Filipa Vujanovića.

Izvor: Portal Analitika