Na imanju „Oaza“ na Plavnici 16. avgusta 2026. godine održan je Drugi skup bratstva Lukačević, koji je okupio oko 140 bratstvenika iz Berislavaca, Vranja, Podgorice i Albanije. Okupljanje je organizovano na inicijativu nekoliko entuzijasta iz bratstva, sa ciljem međusobnog upoznavanja i očuvanja veza među njegovim članovima.

„Cilj skupa je upoznavanje bratstvenika, čuvanje korijena, identiteta i održavanje odnosa koji su nam nasi preci ostavili na pokoljenja“, naveli su organizatori.

Poseban doprinos ovogodišnjem okupljanju dao je KUD „Slobodan Aligrudic“, koji je kroz svoj program predstavio tradicionalne igre i kola stare Crne Gore i Zete.

Gost skupa bio je i glumac Slaviša Čurović, koji je govorio o crnogorskoj kulturi, značaju prezimena i potrebi očuvanja identiteta.

„Na veliku radost svih nas ove godine nas je svojim dolaskom obradovao bard Crnogorske glumačke scene Slaviša Čurović koji je govorio o Crnogorskoj kulturi i znacaju naših prezimena i identiteta koji smo duzni da sačuvamo“, navodi se u saopštenju.

Iz bratstva Lukačević poručili su da žele da njihovo okupljanje posluži kao podsticaj drugim bratstvima iz Zete.

„Zeljeli bi smo da nasim primjerom damo podstrek i ostalim bratstvima iz Zete i šire da i oni slijede naš primjer i da na taj način baštinimo ono naše izvorno, bratsko i prepoznatljivo sto je kroz istoriju krasilo Crnu Goru, da doprinesemo da u ovim burnim vremenima ne zaboravimo ko smo i od koga potičemo“, poručili su organizatori.

Od 1. septembra na ulicama Zete saobraćaće novi autobus koji je Opština kupila za 199.000 eura.

Izvor: Dan

Profesionalni put Zećanina Igora Madžarovića pokazuje kako se kontinuiranim obrazovanjem i naučnoistraživačkim radom može doprinositi razvoju zdravstvene njege u Crnoj Gori.

Od medicinskog tehničara do doktora nauka i prvog sudskog vještaka za oblast zdravstvene njege u Crnoj Gori,  Igor Madžarović je svoj karijerni put gradio kroz neposredan rad sa pacijentima, akademsko usavršavanje i angažovanje na unapređenju struke.

Madžarović je profesionalni put u zdravstvenoj njezi započeo 2006. godine, nakon završene Srednje medicinske škole u Podgorici, kada je zasnovao radni odnos na Klinici za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore. Rad u neposrednoj kliničkoj praksi, kako ističe, od početka mu je omogućio da se upozna sa složenošću zdravstvene njege, značajem timskog rada, ali i odgovornošću koju zdravstveni radnik ima prema pacijentu.

Tokom karijere obavljao je različite poslove i napredovao kroz više nivoa profesionalnog angažovanja – od medicinskog tehničara, preko visokog tehničara, do glavnog tehničara. Radio je na Klinici za neurologiju, a potom i na Klinici za psihijatriju.

Upravo iskustvo stečeno u svakodnevnom radu sa pacijentima bilo je jedan od ključnih razloga zbog kojih je odlučio da nastavi obrazovanje.

„Smatrao sam da savremena zdravstvena njega zahtijeva od zdravstvenog radnika spremnost na cjeloživotno učenje i povezivanje praktičnog iskustva sa savremenim naučnim saznanjima“, kazao je Madžarović.

Nakon završetka studija na Visokoj medicinskoj školi u Beranama stekao je zvanje specijaliste zdravstvene njege, a potom je nastavio akademsko usavršavanje kroz magistarske studije na Farmaceutsko-zdravstvenom fakultetu Univerziteta u Travniku.

Za Madžarovića, formalno obrazovanje nije predstavljalo samo put do novih akademskih zvanja, već način da iskustva iz kliničke prakse sagleda kroz naučni i istraživački okvir.

Posebno mjesto u njegovom profesionalnom razvoju zauzima doktorska disertacija, koju je odbranio 31. maja 2026. godine. Tema rada bila je „Prevencija diskomfora i usklađenost environmentalnih uslova liječenja psihijatrijskih pacijenata u Crnoj Gori sa standardima Evropske unije“.

„Izbor teme proistekao je upravo iz potrebe da se zdravstvena njega posmatra šire – ne samo kroz neposrednu brigu o pacijentu, već i kroz uslove u kojima se zdravstvena zaštita pruža, kvalitet i bezbjednost liječenja, kao i potrebu za usklađivanjem domaće prakse sa savremenim standardima“, rekao je Madžarović.

Posebnu pažnju posvetio je psihijatrijskoj zdravstvenoj njezi, koja, prema njegovim riječima, zahtijeva holistički pristup pacijentu i razumijevanje psiholoških, socijalnih i ambijentalnih faktora koji mogu uticati na tok i iskustvo liječenja.

„Upravo zato unapređenje kvaliteta njege mora biti zasnovano na dokazima, istraživanju i kontinuiranom preispitivanju postojeće prakse“, istakao je Madžarović.

Prvi sudski vještak za zdravstvenu njegu u Crnoj Gori

Još jedan značajan korak u njegovoj karijeri predstavlja angažovanje u oblasti sudskog vještačenja. Madžarović je imenovan za sudskog vještaka za oblast zdravstvene njege i, kako navodi, prvi je sudski vještak u Crnoj Gori u ovoj oblasti.

„Ovaj aspekt profesionalnog rada ima širi značaj za profesiju. Prisustvo zdravstvene njege u oblastima kao što je sudsko vještačenje pokazuje da se kompetencije zdravstvenih radnika mogu i trebaju prepoznavati izvan tradicionalno definisanih okvira neposredne kliničke prakse“, kazao je on.

Njegov profesionalni put sada dobija još jednu dimenziju kroz angažovanje u strukovnom organizovanju.

Na čelu prvog udruženja psihijatrijskih medicinskih sestara i tehničara

Madžarović je izabran za predsjednika prvog crnogorskog udruženja psihijatrijskih medicinskih sestara i tehničara.
Osnivanje ovakvog stručnog udruženja predstavlja, prema njegovim riječima, važan korak u razvoju psihijatrijske zdravstvene njege u Crnoj Gori. Cilj je povezivanje profesionalaca, razmjena iskustava i znanja, kontinuirano stručno usavršavanje i afirmacija specifičnih kompetencija medicinskih sestara i tehničara koji rade sa pacijentima sa mentalnim poremećajima.

„Vođenje stručnog udruženja za mene predstavlja nastavak dosadašnjeg profesionalnog puta, ali i novu vrstu odgovornosti. Unapređenje struke ne može se zasnivati samo na individualnom napredovanju pojedinca. Potrebno je stvarati platforme koje omogućavaju da znanje, iskustvo i dobre prakse budu dostupni većem broju zdravstvenih radnika“, poručio je Madžarović.

Njegov primjer pokazuje da profesionalni razvoj u zdravstvenoj njezi ne mora biti ograničen samo na radno mjesto i svakodnevnu kliničku praksu. Naprotiv, spoj iskustva, obrazovanja, naučnog rada i strukovnog angažmana otvara prostor za nove kompetencije i snažnije pozicioniranje zdravstvene njege u zdravstvenom sistemu.

„Moj profesionalni put od medicinskog tehničara do doktora nauka i sudskog vještaka ne doživljavam kao završenu priču, već kao nastavak obaveze prema profesiji. Svako novo znanje otvara nova pitanja, a svako iskustvo iz prakse može predstavljati osnov za njeno dalje unapređenje“, zaključio je Madžarović.

Izvor: gradski.me