Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević požalio se da po pitanju njegove inicijative o “otpriznavanju” Kosovu najviše problema ima sa Srbima koji, kako tvrdi, patriotizam uglavnom pokazuju za svadbarskim stolom, dok im je dizanje ruke u Skupštini već mnogo teži politički sport.

Kako je kazao gostujući u jutarnjem programu beogradske TV Prva, najviše ima problema “sa Srbima sa Temua koji kažu da nemaju nikakve veze sa Srbijom i sa Republikom Srpskom”.

“Najsmješnije je što meni zamjeraju Srbi što smo otpriznali Kosovo u Zeti. Od ovih Crnogoraca i Albanaca se niko nije živ čuo, nego Srbi po kuloarima koji kažu da sad nije vrijeme ili pitaju zašto Aleksandar Vučić ne pošalje vojsku na Kosovo? Dobro, majstore, ali od tebe se samo očekuje da digneš ruku, ništa drugo ne tražimo. Digni je makar koliko je dižeš na svadbama kad poručuješ srpske pjesme da svi vide kakav si Srbin, a kad se sve završi onda kaže da sad nije vrijeme. Niko ti ne traži da pogibaš ni za Prizren, ni za Gračanicu, ni za Visoke Dečane, samo ti tražimo da glasaš i otpriznaš Kosovo u Skupštini Crne Gore, ili u lokalnim samoupravama”,  rekao je Knežević u jutarnjem programa TV Prva u Beogradu.

Kako je rekao, ponovo se stvara narativ da ono što se dešava u Beogradu i Banja Luci njih ne treba da interesuje.

“Dakle, samo kabineti, mercedesi, audiji… “, naveo je Knežević.

Komentarišući prijem premijera Milojka Spajića u Šipčaniku povodom obilježavanja dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore, Knežević je rekao da je srećan što nije bio na proslavi, dodajući da ne zamjera i “ne krivi” nikog ko je imao drugačiji stav.

“Nemam ništa protiv što je bio kolega Andrija Mandić. To je njegovo legitimno pravo, mi imamo različite modele političkog djelovanja i viđenja kako se izboriti za prava sprskog naroda. Tu su bili ljudi koji su metafora i personifikacija propadanja, pljačkanja i veleizdaje Crne Gore i zbilja bih se teško osjećao da sam bio prisutan na bini. Tu prepoznajem i neke ljude koji su bili sa mnom u bloku za zajedničku državu. Sad dolaze ovdje i proslavljaju takozvanu nezavisnost. Nažalost, tu je bio i predstavnik Mitropolije crnogorsko-primorske koji dolazi poslije Miraša Dedeića, što je jasna poruka zbog čega nije bilo potrebe biti ovdje”, zaključio je Knežević.

Vlada je usvojila Informaciju o podršci poljoprivrednim proizvođačima na akcizni dio troškova goriva. Iz Vlade je saopšteno da je u diskusiji na tu temu naglašeno da visoki troškovi goriva značajno povećavaju ukupne troškove proizvodnje, smanjujući tako profitabilnost poljoprivredne proizvodnje.

“U tom kontekstu, konstatovano je da jeftinije gorivo za poljoprivredne proizvođače, odnosno gorivo čija je cijena umanjena za vrijednost akcize, može pomoći u održavanju konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje i osigurati stabilno snabdijevanje hranom”, navodi se u saopštenju Vlade.

U skladu sa posljednjim izmjenama Zakona o akcizama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je utvrdilo količine za registrovana poljoprivredna gazdinstva na osnovu ukupne površine obradivog poljoprivrednog zemljišta po hektaru, i to za sektor ratarstva 110 litara po hektaru, a u sektoru voćarstva, vinogradarstva i maslinarstva 70 litara po hektaru na godišnjem nivou i za livade 40 litara po hektaru na godišnjem nivou.

“Za realizaciju ove podrške, prema podacima o subvencionisanim površinama u prošloj godini koje su iznosile 45,18 hiljada hektara, potrebno je obezbijediti 1,08 miliona EUR “, dodaje se u saopštenju.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić povodom Dana nezavisnosti poručio je večeras na svečanosti u Šipčaniku da državu jakom ne čine veličina teritorije, snaga vojske niti vještačko jednoumlje, već sposobnost građana da različitosti pretvore u zajedničku viziju, a potom tu viziju do kraja i ostvare. On je kazao da članstvo u Evropskoj uniji nije želja Brisela, već prirodan put zemlje u kojoj ljudi žele da žive bolje, pravednije i sigurnije. “Ovo je naša bitka za evropsku Crnu Goru i pokoljenja koja dolaze. Ona nadilazi dnevnu politiku i stranačke, identitetske i sve druge podjele. Istorija ne kuca dva puta na ista vrata. Zato, otvorimo ih zajedno”, poručio je Spajić. Evropska komesarka Marta Kos kazala je da je mjesto Crne Gore u Evropskoj uniji sve izvjesnije i da će naredna poglavlja zajedničke evropske istorije biti pisana zajedno.

U Vinogradu „13. jul Plantaže“ (kod Vinskog podruma Šipčanik) večeras se održava svečanost povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da državu jakom ne čine veličina teritorije, snaga vojske niti vještačko jednoumlje, već sposobnost građana da različitosti pretvore u zajedničku viziju, a potom tu viziju do kraja i ostvare.

„Ta misao savršeno oslikava sadašnji trenutak. Dvije decenije nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora ima ideju koja je spaja i vodi. Ideju čijem ostvarenju nikada nijesmo bili bliži, a to je evropska Crna Gora i projekat ujedinjene Evrope možda i posljednji pravi mirovni projekat na svijetu“, rekao je Spajić.

Spajić je kazao da je referendum 2006. godine o statusu Crne Gore bio veliki, ali tek prvi korak u izgradnji naše države.

“Iz dana u dan, odlučnom politikom konstantno jačamo temelje naše nezavisnosti na svim poljima.
Da bi bilo koja mala država bila vječna, mora biti izvrsna, a to nije moguće bez izvrsnih ljudi koji donose izvrsne odluke, bez sloge i mira sa susjedima, bez vladavine prava i spajanja vizije onih generacija koje imaju iskustvo vrijedno poštovanja”, kazao je Spajić.

Prema njegovim riječima, sve to omogućava vizija evropske Crne Gore, u kojoj, kako je kazao, ne gubimo sebe i svoju posebnost, već joj dodjeljujemo novu dimenziju kroz formalno članstvo u društvu najboljih.

“Ovaj put nije jednosmjerna ulica i nije želja Brisela, već njime želimo da idemo zbog Podgorice, Cetinja, Nikšića, Pljevalja, Bara, Ulcinja, Plava, Berana i svih naših gradova, u kojima ljudi žele da žive bolje, pravednije i sigurnije”, rekao je Spajić.

On je istakao da Evropa nije politički cilj niti željena destinacija, ona je ogledalo u kojem vidimo kakvi želimo biti – država koja štiti svoje građane, čuva vladavinu prava i poštuje svačije dostojanstvo.

“Trenutno najveći uspjeh i blagodet nezavisne Crne Gore jeste to što se u njoj lijepo živi, a živjeće se još ljepše. I ne možemo više govoriti o bilo kom obliku diskriminacije. S druge strane, moramo poštovati različita mišljenja, čuti i uvažiti drugačiji glas, jer ovo je dom svih nas. Ono što mora da bude konstanta jeste poštovanje svoje zemlje, koje je, siguran sam, veće nego ikada u posljednjih dvadeset godina”, rekao je Spajić.

Kazao je da vjeruje u Crnu Goru.

“Vjerujem u ljude koiji svakog jutra ustaju, odlaze na posao i rade ga pošteno u one koje čuvaju porodicu kao domovinu, a domovinu doživljavaju kao porodicu”, rekao je Spajić.

On je kazao da je istorijska uloga svake generacije u Crnoj Gori bila da vodi svoje bitke.

“Ovo je naša, bitka za evropsku Crnu Goru za pokoljenja koja dolaze. Ona nadilazi dnevnu politiku i stranačke, identitetske i svake druge podjele. Istorija ne kuca dva puta na ista vrata. Zato, otvorimo ih zajedno”, poručio je Spajić.