fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Epidemija žutice u crnogorskim gradovima

virus

Prvi slučajevi hepatitisa A registrovani još u julu, IJZ tvrdi da je epidemija u Kotoru i Herceg Novom prijavljena u septembru.

Epidemija žutice – hepatitisa A, osim u Herceg Novom proglašena je i u Kotoru, a slučajevi zaraze registruju se i u Budvi, Nikšiću i Podgorici.Prvi slučajevi hepatitisa A potvrđeni su još u julu, kada je inspekcija sa epidemiolozima kontrolisala objekte na primorju, dok iz Instituta za javno zdravlje (IJZ)  tvrde da je prvi sporadičan slučaj žutice prijavljen 21. jula ove godine, ne precizirajući koliko je inficiranih registrovano u julu i avgustu.

Iz IJZ tvrde da su prijavljene dvije epidemije i da je do 4. oktobra registrovano 27 zaraženih – 18 njih je iz Herceg Novog, četiri oboljele osobe su iz Kotora, po dvije iz Budve i Nikšića i jedna iz Podgorice.

Pojasnili su da skorija obolijevanja možda još nijesu prijavljena jer je obično potrebno nekoliko sedmica da bi se utvrdilo da li je inficirana osoba dio epidemije ili sporadičan slučaj.U IJZ tvrde i da je pravi broj oboljelih u epidemiji vjerovatno veći od prijavljenog broja, iz razloga što se neki ljudi oporave bez medicinske njege i uopšte se ne testiraju na hepatitis A.”Prva epidemija hepatitisa A je prijavljena od strane Higijensko-epidemiološke službe (HES) Herceg Novi. Prijava epidemije je u IJZ stigla 14. septembra 2022. godine.

Prema podacima iz prijave, epidemija je prijavljena na teritoriji opštine Herceg Novi, a počela je 1. septembra 2022. godine. Do momenta pristizanja prijave registrovano je 15 slučajeva obolijevanja. Od prijavljenog broja oboljelih hospitalizovano je bilo devet oboljelih.

Druga epidemija hepatitisa A je prijavljena od HES Kotor. Prijava je u IJZ stigla 15. septembra 2022. godine. Prema podacima iz prijave mjesto na kom je epidemija registrovana je ugostiteljski objekat u Kotoru. Epidemija je počela 8. septembra 2022. godine (kada je i otkrivena)”, navodi se u odgovoru IJZ.Prva informacija o epidemiji u Herceg Novom pojavila se u drugoj polovini septembra, a IJZ zvanično do sada nije obavijestio javnost o tome da se bilježe slučajevi žutice tokom ljeta u primorskim opštinama, niti da je epidemija zvanično proglašena na teritoriji Herceg Novog i Kotora.

Epidemija na svakih šest do deset godina

Oboljenje hepatitis A predstavlja zapaljenje jetre čiji je uzrok istoimeni virus. Prema podacima IJZ, simptomi bolesti su zamor, malaksalost, glavobolja i povišena tjelesna temperatura, a pored toga javlja se i gubitak apetita, mučnina, nagon na povraćanje.” Pacijenti primjećuju da je mokraća tamnija, a stolica svetlija. Posle toga se javlja žutica (ikterus) vidljiva na beonjačama, koži i sluzokožama. Ovaj najkarakterističniji znak, po kome je oboljenje i dobilo ime (žutica) se ne mora ispoljiti. Infekcija ovim virusom može proći bez pojave bilo kakvih simptoma. To su asimptomatske infekcije. Blagi oblici i asimptomatske infekcije su naročito česti u dječjem uzrastu. Hepatitis A, za razliku od nekih drugih virusnih hepatitisa (hepatitis B, hepatitis C) je najčešće blago oboljenje koje nikada ne ostavlja trajne posledice”, pojasnili su iz IJZ.

Period inkubacije, odnosno vremenski period od ulaska virusa u organizam do pojave simptoma je od 15 do 45 dana, najčešće oko mjesec.”Virus se širi kontaktom, kontaminiranom vodom ili hranom. Najznačajniji put širenja je kontaktni. Ostvaruje se preko ruku koje su kontaminirane stolicom koja sadrži virus hepatitisa A, bilo direktnim dodirom sa oboljelim ili asimptomno inficiranim ili indirektno, preko kontaminiranih predmeta. Kontaktni put širenja je vodeći u uslovima loših higijenskih prilika i prenaseljenosti. Najčešće se ostvaruje u porodicama, predškolskim i školskim kolektivima i institucijama za zbrinjavanje djece i starih lica.

U područjima sa nesigurnim vodosnabdijevanjem, voda predstavlja značajan put širenja”, navodi se na sajtu IJZ.U IJZ tvrde da su infekcije hepatitisom A u našoj zemlji stalno prisutne, ali u umjerenom intenzitetu, dok se na svakih šest do deset godina registruju epidemije ovog oboljenja.

 

Izvor: Vijesti

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Počeo upis u srednje škole u Crnoj Gori

skola golubovci

Na Konkurs za upis u prvi razred srednje škole prijavljuju se kandidati koji su završili osnovnu školu i koji u vrijeme podnošenja prijave nijesu stariji od 17 godina.

Prijava na Konkurs podnosi se 24, 25. i 26. juna 2024. godine (od 0 do 24 časa) i 27. juna 2024. godine (do 15 časova).

Prijava na Konkurs podnosi se elektronski na adresu www.upisi.edu.me. Učenik koji prvi put koristi aplikaciju za upis potrebno je da se prethodno registruje.

U toku trajanja roka za podnošenje prijava za upis u školu, komisija je dužna da svakog dana u 16 časova objavi ažuriranu rang listu kandidata, prijavljenih do 15 časova toga dana, radi njihovog informisanja o mjestu na rang listi. Rang lista se objavljuje na oglasnoj tabli škole i sadrži za svakog kandidata: ime, ime roditelja, odnosno staratelja, prezime, ostvareni broj bodova pojedinačno po kriterijumima koji se vrednuju za upis i ostvareni ukupan broj bodova.


Rang lista kandidata za upis u školu objavljuje se na oglasnoj tabli škole najkasnije do 2. jula 2024. godine. Nakon objavljivanja rang liste učenici podnose školi originalna svjedočanstva posljednja tri razreda osnovne škole i diplome o rezultatima s državnih i međunarodnih takmičenja, odnosno dodijeljenom priznanju u rokovima koje odredi škola.

Učenici koji se upisuju u prvi razred srednjih škola oslobođeni su od plaćanja administrativne takse, u skladu sa članom 18 Zakona o administrativnim taksama („Službeni list CG“, broj 18/19).

Continue Reading

Priroda i društvo

Neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, ekosistem i ekonomiju

tribina

U godini jubileja kada Univerzitet Crne Gore slavi 50 godina svog postojanja, Metalurško-tehnološki fakultet organizovao je tribinu pod nazivom “Zaštita životne sredine – izazovi i perspektive u oblasti upravljanja otpadom”. Ova tribina okupila je stručnjake iz različitih sektora kako bi razgovarali o temi koja zahtijeva punu pažnju, jer neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi, ekosisteme, ali i ekonomiju.

Metalurško-tehnološki fakultet se bavi problematikom otpada u svim segmentima upravljanja od najmanje poželjnog što je deponovanje do reciklaže, smanjenja otpada primjenom čistije proizvodnje i cirkularne ekonomije i modela bezotpadnih tehnologija, ukazala je prof. dr Jelena Šćepanović.  „U procesu koncipiranja nastavnog plana  konsultovan je biznis sektor i nadležna ministarstva. Činjenica da Fakultet danas ima petnaestak sporazuma o saradnji sa institucijama koje primaju studente na praktičnu nastavu, govori o njihovom stavu prema ovoj vrsti obrazovanja“, istakla je Šćepanović.

Prof. dr Darko Vuksanović a MTF-a je naglasio napredak države Crne Gore u oblasti zakonske regulative upravljanja otpadom, pri tome posebno pomenuvši Zakon o upravljanju otpadom koji je usaglašen sa normama EU i Državni plan upravljanja otpadom za naredni petogodišnji period. On je bio i član za izradu Prostornog plana Crne Gore za oblast upravljanje otpadom. „Mislim da će i Prostorni plan Crne Gore biti usvojen u skorije vrijeme što će Crnoj Gori omogućiti realizaciju mnogih aktivnosti i drugih planskih dokumenata, izjavio je prof. dr Vuksanović. Takođe je pomenuo značaj projekata za sanaciju industrijskog otpada podržanih od strane Svjetske banke. Sanacija se odnosila na četiri lokacije: Kombinat Aluminijuma Podgorica, Brodogradilište Bijela, Termoelektrana Pljevlja i Flotaciono jalovište Gradac Pljevlja.

Miodrag Karadžić iz NVO Mladi ekolozi Nikšića fokusirao se na uticaj klimatskih promjena na vodne resurse. „Naše djelovanje je usmjereno na infrastrukturne objekte koji se planiraju izgraditi i koji mogu imati trajno negativan uticaj po životnu sredinu kao što je najava izgradnje HE Komarnicaza koju smatramo da bi donijela više štete nego što bi bila ekonomski isplativa. Nužno je  naći i održivo rešenje zbog energetske tranzicije koja predviđa zatvaranje TE Pljevlja ali nikako ne podržavamo ishitrena rešenja koja se zasnivaju na planovima iz druge polovine prošlog vijeka,“ rekao je Karadžić.

Deponija Možura protekle dvije godine aktivno radi na pripremi dokumentacije za realizaciju nekoliko razvojnih projekata u saradnji sa domaćim i inostranim partnerima uz podršku lokalnih i državnih insitutucija. Direktor deponije Možura Senad Arabelović je ukazao da su to izgradnja novih sanitarnih kada, centar za selekciju, izgradnja energane, projekat za odlaganje  i obradu otpadnih guma, građevinskog otpada i otpada od rušenja. „Cilj nam je da budemo regionalni centar za prijem i obradu otpada, i da preduzmemo sve aktivnosti iz domena našeg poslovanja kako bi javne površine i životna sredina bile čistije i zdravije za život“, istakao je direktor Arabelović.

Ratko Pavićević iz deponije Livade d.o.o. navodi sa se sprovodi stalna akciju preuzimanja ambalažnog materijala prema cjenovniku ili izlaskom na teren kod pravnih lica, kada se isti preuzima bez nadoknade.  „Postoje brojne akcije koje su u toku, „Zajedno možemo više”, preuzimanje staklene amblaže iz Glavnog grada, preuzimanje starih udžbenika sa teritorije Crne Gore. Planiraju se studije izvodljivosti za upotrebu deponijskog gasa, tretmana otpadnih guma, EE otpada, građevinskog otpada, kabastog otpada, izrada Glavnog projekta za izvođenje radova na izgradnji  sanitarnih kada pet (5) i šest (6)“, ukazao je on.

Continue Reading

Priroda i društvo

Lakušić: Regionalni vodovod priprema nove strateške razvojne projekte

zoran Lakušić
Vizija Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja je postizanje održivog razvoja kroz unapređenje infrastrukture i osiguravanje stabilnog i kvalitetnog snabdijevanja vodom za sve korisnike na crnogorskom primorju, kazao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

Dugoročna vizija uključuje efikasno upravljanje resursima i implementaciju inovativnih rješenja koja podržavaju ekološku održivost i ekonomski prosperitet, dodao je.

“Ciljevi ovog Društva su prevashodno poboljšanje infrastrukture realizacijom razvojnih projekata kao što je izgradnja novih cjevovoda i poboljšanje postojećih postrojenja, kako bi se povećao kapacitet i efikasnost vodovodnog sistema; finansijska stabilnost kroz održavanje likvidnosti i obezbjeđivanje sredstava za buduće investicije kroz uvođenje posebnih naknada za investicije na Crnogorskom primorju za hotele visokih kategorija; sprovođenje naučnih istraživanja za utvrđivanje uzroka pada izdašnosti izvorišta i pronalaženje rješenja za poboljšanje izdašnosti izvorišta “Bolje Sestre; i kvalitetna usluga koja će osigurati konstantno i pouzdano snabdijevanje vodom za sve korisnike, posebno tokom turističke sezone kada je potražnja najveća”, kazao je Lakušić.

Kako navodi, prioriteti u radu Regionalnog vodovoda biće: unapređenje vodosnabdijevanja sa fokusom na projekte koji će povećati kapacitet snabdijevanja vodom, kao što je izgradnja novog cjevovoda od prekidne komore “Prijevor” do Tivta, čime će se kapacitet povećati sa 330 na 750 litara u sekundi; modernizacija postrojenja implementacijom filterskog postrojenja za prečišćavanje jezerske vode kapaciteta 500 litara u sekundi, što će dodatno obezbijediti količinu dostupne vode; podrška zaposlenima kroz unapređenje radnih uslova i prava zaposlenih, što je važan korak ka osiguravanju njihovih prava i poboljšanju radne atmosfere; i finansijsko upravljanje koje će unaprijediti kroz efikasno upravljanje finansijskim resursima i redovno servisiranje obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se osigurala dugoročna održivost i stabilnost.

“Izgradnja pješčane ustave u koritu rijeke Morače u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre predstavlja projekat za očuvanje kvaliteta vode i povećanje kapaciteta izvorišta Bolje sestre, što je od presudnog značaja za dugoročnu održivost sistema vodosnabdijevanja”, ocjenjuje Lakušić.

Projekti vezani za proizvodnju električne energije korišćenjem potencijala sistema cjevovoda i solarnih izvora, unapređivanje sistema kvaliteta vode, uspostavljanje savremene laboratorije i centra za video nadzor svih objekata, kao i unapređenje informacionog sistema, su ključni koraci ka stvaranju održivog, modernog i efikasnog sistema vodosnabdijevanja, dodaje.

“Jedan dio projekata će biti realizovan kroz IPA programe, uključujući nastavak projekta CROSSWATER+, Aqua projekat, koji obuhvata obnovu i proširenje monitoring stanica u zonama sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre, kao i izradu prekograničnih studija o površinskoj i podzemnoj vodi. Takođe, realizovaće se i SA Resilijent projekat, koji podrazumijeva dalje istraživanje izvorišta Bolje Sestre, unapređenje hidrantske mreže i pristupnih saobraćajnica na objektima regionalnog vodovodnog sistema”, kazao je.

Ciljevi i prioriteti su, kako ističe, usmjereni na kontinuirano poboljšanje i održavanje visokih standarda u pružanju vodovodnih usluga.

“Uvođenjem novih tehnologija, modernizacijom infrastrukture i pristupom održivom upravljanju vodnim resursima, Regionalni vodovod će doprinijeti poboljšanju kvaliteta života stanovništva na crnogorskom primorju, podržaće razvoj privrede i turizma, te ojačati otpornost sistema vodosnabdijevanja na izazove u budućnosti i sami tim doprinijeće daljem razvoju Crne Gore “, zaključuje u saopštenju.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto