Priroda i društvo

Ekološki kriminal jedan od najvećih izazova u Crnoj Gori

Ekološki kriminal je jedan od najvećih izazova sa kojim se Crna Gora suočava u posljednje vrijeme, a koji dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi i potkopava temelje pravnog sistema, ocijenio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Korivica.

On je to kazao otvarajući Antikorupcijski forum posvećen zaštiti životne sredine, koji su u Podgorici organizovali BIRN i Građanska alijansa.

Koprivica, koji je i predsjednik Savjeta za borbu protiv korupcije, rekao je da ekološka korupcija predstavlja pravni, ekonomski, ali i moralni problem.

“Pravni u smislu degradacije pravnog sistema, njegove deformacije. Ekonomski u smisli uništavanja resursa, usporavanja stope privrednog rasta, deformisanja strukture investicija. Moralni, ne samo u smislu kraha standarada koji podrazumijeva svaki oblik korupcije, nego i u pogledu uništavanja nečega što je plod odricanja brojnih generacija“, naveo je Koprivica.

On je istakao da borba protiv korupcije, posebno ekološke, podrazumijeva ne samo borbu protiv korumpiranih službenika, nego i protiv namještenih propisa, kako bi se ostvarilo pravo na životnu sredinu i život u svijetu bez korupcije.

„Svjedoci smo ne samo administrativne korupcije kada je u pitanju ekologija, u smislu podmićivanja državnih službenika da omoguće neku nezakonitu radnju, nego je jedan od najevidentnijih problema u ovoj oblasti ovladavanje državom“, rekao je Koprivica.

To je, kako je naveo, kombinacija političke i sistemske korupcije koja se svodi na stvaranje mreže moći za vršenje protivzakonitog uticaja koja rezultira namještanjem propisa.

Prema riječima Koprivice, donosioci odluka su bili često finansirani od brojnih struktura moći, koji su zauzvrat svojim finansijerima omogućavali „legalizaciju korupcije“ na način da donose propise koji će biti u njihovu korist, a ne usmjereni na žaštitu javnog interesa.

On je kazao da Vlada želi da, u partnerstvu sa civilnim sektorom, osnaži kapacitete svih institucija za borbu protiv ekološke i svih vidova korupcije, podsjetivši da su u tom cilju i formirali Savjet za antikorupciju.

Koprivica je istakao da je odlučna borba protiv korupcije, ne samo državni prioritet, nego i moralni zadatak kako bi sačuvali ono što je stvoreno i sačuvano radom i odricanjem prethodnih generacija, i poručio da državne insitucije neće tolerisati nijedan vid ekološke korupcije.

„Ojačaćemo kapacitete inspekcijskih službi. Pružićemo punu, a ne deklarativnu podršku SDT-u i procesuiraćemo sve slučajeve korupcije za koje imamo dokaze“, rekao je Koprivica.

On je pozdravio dosadašnji rad nevladinih organizacija i ekoloških aktivista koji su, kako je naveo, u prethodnom periodu učinili više nego što su uradile državne institucije.

Programski direktor GA Milan Radović kazao je da je u Crnoj Gori, kada je u pitanju borba protiv ekološke korupcije, ostvaren određeni napredak, navodeći da je najveći napredak postiglo SDT koje je otvorilo određene postupke.

„Međutim, situacija je i dalje zabrinjavajuća. U veoma važnim izvještajima koji prave naši strateški partneri navode se brojni problemi i preporuke, ali se uglavnom realizuju djelimično ili se ne realizuju uopšte“, naveo je Radović.

Što se tiče prevencije korupcije, Radović je rekao da je gotovo i nevidljiva, pa su samim tim i njeni rezultati veoma loši.

„Moramo još dosta da radimo i uložimo u naše kapacitete na ostvarivanju integriteta i nepristrasnosti, profesionalnosti i odgovornosti u gotovo svim institucijama“, rekao je Radoivć.

On je kazao da preporuke iz EU koje se odnose na pravni i institucionalni okvir i koje se tiču korupcije i obavezuju na unapređenje istraga u praksi ostaju „mrtvo slovo na papiru“, dodajući da to zabrinjava i da je odgovornost nove Vlade da odmah počne to rješavati.

„Najvažnije je da unaprijedimo istrage, krivično gonjenje, i da dođemo do pravosnažnih presuda u oblasti korupcije, posebno u onim postupcima borbe protiv korupcije na vioskom nivou“, istakao je Radović.

Kada je u pitnaju zaštita životne sredine, Radović je rekao da su otvorena značajna pitanja, najviše radom ekoloških aktivista, i dodao da su „odgovori i dalje na čekanju“.

On je kazao da se mora raditi sa vlastima na svim nivoima i na promjeni svijesti građana u cilju očuvanja prirodnih resursa i akciji i reakciji kada je to prirodno bogatstvo ugroženo.

Izvršni direktor BIRN-a Vuk Maraš kazao je da su, u saradnji sa GA, u prethodnom periodu podnijeli preko 80 akata državnim institucijama, uključujući inicijative Skupštini i ministarstvima, zahtjeve za slobodan pristup informacijama, ali da je veliki dio institucija to ignorisao.

„To nas neće obeshrabriti. Nastavićemo da insistiramo da se stvari razmatraju, da se devastacija životne sredine i prostora suzbije jer to ostavljamo u nasleđe generacijama koje dolaze“, poručio je Maraš.

On je kazao da su najvažnije institucije zakazale i da ne rade svoj posao, navodeći da je to ključni pokazatelj korupcije u oblasti životne sredine.

„Životna sredina u Crnoj Gori je ugrožena jer nijesmo imali postupanje institucija. Posljednji trenutak je da država ozbiljno shvati problem korupcije u oblasti životne sredine i na koji način to negativno utiče, ne samo na građanje ove zemlje, nego i na ekonomsku aktivnost, imajući u vidu da smo prvnestveno turistička destinacija“, rekao je Maraš.

On je kazao da je nerelano očekivati da će EU prihvatiti Crnu Goru ukoliko nije spremna da rješava probleme u poglavlju 27 i da se životnom sredinom pozabavi na adekvatniji način.

Maraš je pozvao Vladu i Skupštinu da se aktivno uključe u rješavanje ovog problema, ističući da se nerad intitucija koje su nadležne za određene segmente ove problematike ne može tolerisati.

Izvor: RTCG

Sledeće

Mitropolit Joanikije: Vjekovno ognjište Kosova i Metohije je ognjište cijelog srpskog roda

Ne propustite

Regionalni vodovod od velikog značaja za privredu i turizam Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Rektor Božović: Gradimo Univerzitet koji ima pamćenje i viziju i ne želi biti najglasniji, već najsmisleniji

Univerzitet Crne Gore (UCG) je svjetionik u moru brzih i plitkih signala i zato ne želi da bude najglasniji, već najsmisleniji, a društvo se popravlja sistematično i posvećeno u učionicama, a ne dnevno-piolitičkim i medijskim trikovima za jednokratnu upotrebu.

To je poručio rektor prof. dr Vladimir Božović na svečanoj ceremoniji povodom Dana Univerziteta i 51 godine rada najstarije visokoškolske institucije u Crnoj Gori. Na svečanosti su najprije dodijeljena posebna priznanja profesorima Univerziteta Crne Gore koji su se našli među 2% najcitiranijih naučnika u svijetu, prema prestižnoj Stanford listi, zatim su promovisana 26 novih doktora nauka i uručene plakete za pet najboljih studenata.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, kazao je da danas slavimo ono što Univerzitet najdublje određuje, znanje koje se stvara i predaje. „Slavimo nove doktore nauka, čije su teze pune tragova mukotrpnog rada, pitanja na koja, možda, još uvijek ne postoje odgovori, ali golicaju maštu i prizivaju kreativna lutanja kad se skrene van utabanih istraživačkih staza. Slavimo i najbolje studente, mlade ljude, čiji talenat, rad i postojanost volje jesu osnova za vedriji pogled na budućnost ove zemlje. Ono što im možemo ponuditi više od svake nagrade jeste uvjerenje da ovaj Univerzitet ostaje njihov oslonac, ne samo dok studiraju, već i kada pođu da mijenjaju svijet“, poručio je Božović.

Kazao je da u saradnji sa najuspješnijim privrednicima iz Crne Gore Univerzitet postavlja novu paradigmu, ne samo podrške, već i povjerenja. „Dokument koji je nedavno svečano potpisan nije puki ugovor, već manifest naše vjere u budućnost, vjere u mlade ljude, znanje, zajedničku izgradnju društva, koje svoje najbolje ne prepoznaje samo na svečanostima, već im otvara vrata i pruža podršku da postanu oslonac naše ekonomije, kulture i javnog života“, rekao je Božović. Ove godine se, kako je istakao, prvi put dodjeljuju posebna priznanja naučnicima sa Univerziteta Crne Gore, koji su, prema podacima Stanfordove baze podataka, svrstani među dva odsto2% najcitiranijih istraživača u svijetu.

„Ta činjenica nije samo profesionalno dostignuće. To je vrlo snažna poruka da se upornošću, integritetom i predanošću istini gradi naučna relevantnost koja prelazi granice zemlje i jezika. To je i poruka da se glas sa našeg Univerziteta itekako čuje u globalnom naučnom razgovoru. Oni su najbolji i najljepši dokaz da je moguće iz male zemlje, poput naše, biti na vrhu svijeta. To je snažan podsticaj za sve ljude u Crnoj Gori“, jasan je Božović.

Uloga Univerziteta, kako je rekao, nije da podigne ton, već da podigne nivo i u vremenu brzine odgovor ostaje isti- misliti sporo, ali temeljno i slobodno. „I možda najvažnije – Univerzitet nije samo akademsko znanje. On je zajednica u kojoj neko otkriva prvu ljubav prema nauci, neko svoju ulogu u društvu, a neko i samog sebe. I ta zajednica je jaka onoliko koliko je spremna da se preispituje, da prašta, uči, da stvara prostor za one koji dolaze. Zato na ovu 51. godišnjicu neka naše najdublje obećanje bude da ćemo i dalje graditi Univerzitet koji ima svoje pamćenje i poštovanje prema prethodnicima, ali i viziju – Univerzitet koji stoji kao svjetionik u moru brzih i plitkih signala, Univerzitet koji ne želi da bude najglasniji, već najsmisleniji“, rekao je Božović.

Siguran je da se društvo ne popravlja dnevno-pilitičkim i medijskim trikovima za jednokratnu upotrebu, nego sistematično i posvećeno u učionicama. Prof. dr Gojko Joksimović sa Elektrotehničkog fakulteta kazao je da biti priznat među dva odsto najuspješnijih svjetskih naučnika veoma znači, ali najvažnija je, kako smatra, poruka mladim ljudima da ne treba da imaju predrasude, kompleks niže vrijednosti i da se iz male Crne Gore, sa malog i mladog Univerziteta mogu raditi istraživanja prepoznata i vrijedna pažnje u svijetu.

„Nije potrebno mnogo novca, nisu potrebni veliki timovi, dovoljno je da ljudi imaju kontinuitet u svojim istraživanjima, da su istrajni i uporni u ostvarivanju svojih ciljeva i rezultat će da dođe“, uvjeren je Joksimović.

Priroda i društvo

Ovo su neradni dani povodom Vaskrsa

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga saopštili su danas da su neradni dani povodom predstojećeg Vaskrsa petak 18., nedjelja 20. i ponedjeljak 21. april.

“Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici pravoslavne i rimokatoličke vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Veliki petak i Vaskrs/Uskrs, i to: petak 18. april, nedjelja 20. april i ponedjeljak 21. april”, navedeno je u saopštenju resora.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa, kako su pojasnili iz resora, dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.

Priroda i društvo

Tokom praznika dežurni domovi zdravlja „Blok V“, „Tuzi“ i „Zeta“

U Domu zdravlja Glavnog grada, za vrijeme predstojećeg vjerskog praznika Vaskrsa, dana 18, 19, 20 i 21. aprila građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima: “Blok V”, “Tuzi” i “Zeta”.

Kako navode u saopštenju Doma zdravlja, rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima vjerskog praznika obavljaće se isključivo na punktu “Blok V” u dvije smjene od 7-14h i od 14h-21h za teritoriju opštine Podgorica, dok će u ZO “Tuzi” Izabrani doktor za odrasle raditi od 7 do 15h, a u opštini Zeta, zdravstveni objekat “Golubovci”, takođe od 7-15h.

Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu “Blok V” će raditi od 7 do 21 h.

„Jedinica za patronažu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima” Blok V” u periodu od 7 do 19 h, dok će se terapija, po nalogu Izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od 7 do 19 h“, navode u saopštenju.