Ekološki kriminal je jedan od najvećih izazova sa kojim se Crna Gora suočava u posljednje vrijeme, a koji dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi i potkopava temelje pravnog sistema, ocijenio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Korivica.

On je to kazao otvarajući Antikorupcijski forum posvećen zaštiti životne sredine, koji su u Podgorici organizovali BIRN i Građanska alijansa.

Koprivica, koji je i predsjednik Savjeta za borbu protiv korupcije, rekao je da ekološka korupcija predstavlja pravni, ekonomski, ali i moralni problem.

“Pravni u smislu degradacije pravnog sistema, njegove deformacije. Ekonomski u smisli uništavanja resursa, usporavanja stope privrednog rasta, deformisanja strukture investicija. Moralni, ne samo u smislu kraha standarada koji podrazumijeva svaki oblik korupcije, nego i u pogledu uništavanja nečega što je plod odricanja brojnih generacija“, naveo je Koprivica.

On je istakao da borba protiv korupcije, posebno ekološke, podrazumijeva ne samo borbu protiv korumpiranih službenika, nego i protiv namještenih propisa, kako bi se ostvarilo pravo na životnu sredinu i život u svijetu bez korupcije.

„Svjedoci smo ne samo administrativne korupcije kada je u pitanju ekologija, u smislu podmićivanja državnih službenika da omoguće neku nezakonitu radnju, nego je jedan od najevidentnijih problema u ovoj oblasti ovladavanje državom”, rekao je Koprivica.

To je, kako je naveo, kombinacija političke i sistemske korupcije koja se svodi na stvaranje mreže moći za vršenje protivzakonitog uticaja koja rezultira namještanjem propisa.

Prema riječima Koprivice, donosioci odluka su bili često finansirani od brojnih struktura moći, koji su zauzvrat svojim finansijerima omogućavali „legalizaciju korupcije“ na način da donose propise koji će biti u njihovu korist, a ne usmjereni na žaštitu javnog interesa.

On je kazao da Vlada želi da, u partnerstvu sa civilnim sektorom, osnaži kapacitete svih institucija za borbu protiv ekološke i svih vidova korupcije, podsjetivši da su u tom cilju i formirali Savjet za antikorupciju.

Koprivica je istakao da je odlučna borba protiv korupcije, ne samo državni prioritet, nego i moralni zadatak kako bi sačuvali ono što je stvoreno i sačuvano radom i odricanjem prethodnih generacija, i poručio da državne insitucije neće tolerisati nijedan vid ekološke korupcije.

„Ojačaćemo kapacitete inspekcijskih službi. Pružićemo punu, a ne deklarativnu podršku SDT-u i procesuiraćemo sve slučajeve korupcije za koje imamo dokaze“, rekao je Koprivica.

On je pozdravio dosadašnji rad nevladinih organizacija i ekoloških aktivista koji su, kako je naveo, u prethodnom periodu učinili više nego što su uradile državne institucije.

Programski direktor GA Milan Radović kazao je da je u Crnoj Gori, kada je u pitanju borba protiv ekološke korupcije, ostvaren određeni napredak, navodeći da je najveći napredak postiglo SDT koje je otvorilo određene postupke.

„Međutim, situacija je i dalje zabrinjavajuća. U veoma važnim izvještajima koji prave naši strateški partneri navode se brojni problemi i preporuke, ali se uglavnom realizuju djelimično ili se ne realizuju uopšte“, naveo je Radović.

Što se tiče prevencije korupcije, Radović je rekao da je gotovo i nevidljiva, pa su samim tim i njeni rezultati veoma loši.

„Moramo još dosta da radimo i uložimo u naše kapacitete na ostvarivanju integriteta i nepristrasnosti, profesionalnosti i odgovornosti u gotovo svim institucijama”, rekao je Radoivć.

On je kazao da preporuke iz EU koje se odnose na pravni i institucionalni okvir i koje se tiču korupcije i obavezuju na unapređenje istraga u praksi ostaju „mrtvo slovo na papiru“, dodajući da to zabrinjava i da je odgovornost nove Vlade da odmah počne to rješavati.

„Najvažnije je da unaprijedimo istrage, krivično gonjenje, i da dođemo do pravosnažnih presuda u oblasti korupcije, posebno u onim postupcima borbe protiv korupcije na vioskom nivou“, istakao je Radović.

Kada je u pitnaju zaštita životne sredine, Radović je rekao da su otvorena značajna pitanja, najviše radom ekoloških aktivista, i dodao da su „odgovori i dalje na čekanju“.

On je kazao da se mora raditi sa vlastima na svim nivoima i na promjeni svijesti građana u cilju očuvanja prirodnih resursa i akciji i reakciji kada je to prirodno bogatstvo ugroženo.

Izvršni direktor BIRN-a Vuk Maraš kazao je da su, u saradnji sa GA, u prethodnom periodu podnijeli preko 80 akata državnim institucijama, uključujući inicijative Skupštini i ministarstvima, zahtjeve za slobodan pristup informacijama, ali da je veliki dio institucija to ignorisao.

„To nas neće obeshrabriti. Nastavićemo da insistiramo da se stvari razmatraju, da se devastacija životne sredine i prostora suzbije jer to ostavljamo u nasleđe generacijama koje dolaze“, poručio je Maraš.

On je kazao da su najvažnije institucije zakazale i da ne rade svoj posao, navodeći da je to ključni pokazatelj korupcije u oblasti životne sredine.

„Životna sredina u Crnoj Gori je ugrožena jer nijesmo imali postupanje institucija. Posljednji trenutak je da država ozbiljno shvati problem korupcije u oblasti životne sredine i na koji način to negativno utiče, ne samo na građanje ove zemlje, nego i na ekonomsku aktivnost, imajući u vidu da smo prvnestveno turistička destinacija“, rekao je Maraš.

On je kazao da je nerelano očekivati da će EU prihvatiti Crnu Goru ukoliko nije spremna da rješava probleme u poglavlju 27 i da se životnom sredinom pozabavi na adekvatniji način.

Maraš je pozvao Vladu i Skupštinu da se aktivno uključe u rješavanje ovog problema, ističući da se nerad intitucija koje su nadležne za određene segmente ove problematike ne može tolerisati.

Izvor: RTCG