Zamjenica Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović obavijestila je glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da su se nastavile nezakonite aktivnosti – eksploatacija šljunka i pijeska iz korita rijeka Cijevne i Morače i sa državnih parcela.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu odgovarali na pitanja redakcije u vezi sa više obavještenja i urgencija kancelarije Zaštitnika u vezi sa nezakonitom eksploatacijom šljunka i pijeska u Podgorici.

”Vijesti” su ljetos objavile da je Zaštitnik podnio Novoviću pritužbu na rad specijalne državne tužiteljke Tatjane Žižić, tvrdeći da nije adekvatno postupala po dostavljenoj inicijativi u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka i pijeska kompanije “Montenegro petrol” iz korita Cijevne i Morače.

Zaštitnik se, stoji u toj pritužbi, obratio Specijalnom državnom tužilaštvu “jer je mišljenja da postoji više krivičnih djela u produženom trajanju od strane više lica i da je nanijeta velika šteta državi, koja je za sada neprocijenjena”.

U novom obavještenju, zamjenica Zaštitnika navodi da aktivnosti u koritu rijeka Morače i Cijevne “’Montenegro petrol’ d.o.o. i drugih lica i dalje traju”.

Božović je upozorila glavnog specijalnog tužioca i da “na zauzete državne parcele nije preporučljivo ući bez pratnje policije”.

”Sve ove aktivnosti, ukoliko se ne zaustave, mogu dovesti do nesagledivih posljedica – štete na imovini države, a posebno dokazano utiču na vodoizvorište Bolje sestre koje napajaju Regionalni vodovod pijaćom vodom, a što bi moglo dovesti do presušivanja izvorišta i snabdijevanja vodom crnogorskog primorja”, navodi se u dopunskom obavještenju Novoviću.

Božović podsjeća da na ove probleme “svakodnevno ukazuje Regionalni vodovod”.

”Izvorište Bolje sestre je prirodno dobro, a koje služi za snabdijevanje vodom crnogorskog primorja. Zaštitnik, kao i Regionalni vodovod, mišljenja su da je izostala adekvatna reakcija nadležnih organa. Opštepoznato je da je jedna od strateških aktivnosti na poboljšanju vodosnabdijevanja crnogorskog primorja bila izgradnja regionalnog vodovodnog sistema, na izvorištu Bolje sestre koje se nalazi u bazenu Malog blata, u šta je država uložila oko 107 miliona eura”, stoji u dopisu Božović.

Ona upozorava Novovića i da nelegalna eksploatacija remeti prirodni režim voda i šuma.

”…Koji je interaktivan, zbog čega ove aktivnosti moraju biti spriječene kako ne bi dovele do dalekosežnih posljedica u vidu nestajanja vodoizvorišta, ugrožavanja velikih infrastrukturnih projekata, izmještanja riječnih korita, poplava, nestajanja šumskih površina, pojave erozije i klizišta… S tim u vezi, veliki problem predstavlja stavljanje u promet nezakonito izvađenenog šljunka”, poručuje Božović.

Zamjenica zaštitnika ocjenjuje i da je zabrinjavajuća pasivnost nadležnih inspekcija i organa, koji “djeluju pod izgovorom da nijesu nadležni ili da postoje ‘rupe u zakonu’, dok se odvija ekocid, nanosi ogromna šteta budžetu države i Regionalnom vodovodu”.

”S posebnim osvrtom na Ekološku inspekciju, koja ima širok krug nadležnosti, a nije preduzimala sve mjere koje su zakonom propisane. Prosto je nelogično da nadležna inspekcija prilikom kontrole rada ‘Montenegro petrola’, nije uvidjela devastaciju, kratere na državnim parcelama, bolje reći ekocid. Shodno odredbama člana 15, 16, 17, 19, 20 Zakona o zaštiti životne sredine, zemljište, voda, vazduh, priroda i šume, moraju biti zaštićeni od zagađivanja pojedinačno i u okviru ostalih segmenata životne sredine, uzimajući u obzir njihove međusobne odnose i međuuticaje. Postoji sumnja da su grit deponovali u iskopinama, a za koje trenutno nemamo dokaze. Zaštitnik se zbog pasivnosti Ekološke inspekcije obratio i Agenciji za zaštitu životne sredine radi poništaja ekološke saglasnosti i preduzimanja drugih radnji, ali sve se svodi na prepiske”, naglašva Božović u dopisu.

Prema njenim riječima, eksploatatori koriste i asfaltne baze, a koje miješaju šljunak i pijesak sa derivatima sirove nafte.

”…A kao rezultat nastaje asfalt koji se koristi za izgradnju puteva. Praksa je pokazala da iste ispuštaju hemikalije. Nezanemarljiva je prašina koja nastaje radom ovakvih postrojenja. U konkretnom, izostala je adekvatna reakcija Građevinske inspekcije. Ranije smo izrazili sumnju da je šljunak i pijesak sa državnih parcela i riječnog korita završio na auto-putu ili se prodaje firmama i vodi u poslovnim knjigama kao da je iskorišćen na auto-putu, jer je ‘Montenegro petrol’ bio angažovan kao podizvođač na auto-putu. Prema podacima objavljenim u medijima, toj kompaniji je za izvođenje građevinskih radova na auto-putu plaćeno 28,7 miliona eura”, stoji u obavještenju Novoviću.

Izvor: Vijesti