fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Povećava se učestalost zemljotresa na Balkanu

U slučaju zemljotresa od ključnog značaja je da ne dozvolite da Vas uhvati panika.

Balkanske i mediteranske zemlje, ali i Turska, nalaze se na područjima kojima najviše prijete razorni potresi u Evropi, pokazuje karta koju su napravili naučnici SHARE projekta koji finansira Evropska unija.

Oni su objavili kartu koja prikazuje najugroženija područja diljem Evrope, a ona pokazuje da razorni potresi najviše prijete Italiji , zemljama Balkana, Grčkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Turskoj.

Kako su poslednjih nedelja sve učestaliji zemljotresi na Balkanskom poluostrvu i u Jadranskom moru u nastavku navodimo smjernice kako se ponašati u slučaju zemljotresa.

U slučaju zemljotresa od ključnog značaja je da ne dozvolite da Vas uhvati panika. Kada se zemljotres događa ostanite u kući, stanu, na radnom mjestu gdje ste se zatekli u tom trenutku i zauzmite odgovarajući položaj na najbezbjednijem mjestu. Napuštanje objekta trebalo bi da izvršite tek nakon što prestane podrhtavanje tla i to smireni, bez panike, vodeći računa o stanju stepeništa ukoliko se nalazite u višespratnicama, te da se udaljite na bezbjedno odstojanje od objekta.

Takvim postupcima biće izbjegnute teže posljedice koje mogu nastati djelovanjem snažnih zemljotresa.

Šta činiti prije zemljotresa?

Provjeriti sve potencijalne opasnosti:

− pričvrstiti police, bojlere, lustere, ogledala i sl. za zid;

− izbjegavati postavljanje ormara, polica, slika, ogledala i sl. iznad mjesta gdje ljudi borave i spavaju;

− smjestiti opasne i zapaljive materije na sigurno mjesto.

Identifikovati sigurna mjesta unutar i van objekta:

− u kući, stanu, školi odrediti jedno ili više sigurnih mjesta za sklanjanje u slučaju zemljotresa, i to što dalje od prozora, većih staklenih površina i pregradnih zidova;

− na otvorenom što dalje od zgrada, drveća, telefonskih i električnih vodova, mostova, tunela i sl.

Na dohvat ruke imati spremno:

− baterijsku lampu, tranzistorski prijemnik sa rezervnim baterijama, mobilni telefon, pribor za prvu pomoć, ljekove, identifikaciona dokumenta, aparat za gašenje požara, višenamjenski nožić, vreću za spavanje i sl.;

− određene zalihe konzervirane hrane i flaširane vode.

Vršiti neprekidnu edukaciju:

− nadograditi znanja i vještine o zaštiti i načinu postupanja prije, za vrijeme i nakon zemljotresa;

− u školi i na radnom mjestu informisati se šta je predviđeno planom zaštite i spasavanja od zemljotresa.

Šta činiti za vrijeme zemljotresa?

Ukoliko se za vrijeme zemljotresa nalazite u zatvorenom prostoru:

− Ostanite mirni i prisebni − ne dozvolite da vas obuzme panika. Budite svjesni da su neki zemljotresi samo početni potresi i da ubrzo može uslijediti sljedeći, jači zemljotres;

− Nađite zaklon na bezbjednim mjestima u kući, kao što su: dovratnici, noseći zidovi, mjesto ispod stola, čvrstog namještaja, i ostanite tamo dok traje potres, ili pokrijte svoje lice i glavu rukama i sklonite se u ugao unutrašnjih zidova prostorije – nikako ne smijete ostati u centru sobe;

− Ne pokušavajte da bježite;

− Udaljite se od stakla, prozora, spoljnih zidova i vrata, i bilo čega što može da padne, poput lustera ili polica;

− Ukoliko ste u krevetu, spustite se pored kreveta i zaštitite glavu;

− Ostanite u kući dok potres ne prestane i ne bude bezbjedno za vas da izađete (istraživanja su pokazala da najviše povreda nastaje kad ljudi pokušavaju da izađu iz zgrade za vrijeme potresa). Iz prizemne zgrade ili sa prvog sprata možete izaći na otvoren prostor (nikako kroz prozor ili balkon/terasu), ali vodite računa da budete na bezbjednoj udaljenosti od zgrada;

− Sve dok zemljotres traje, izbjegavajte stepeništa i liftove;

− Ukoliko ste u javnom objektu (škola, preduzeće, tržni centar, centar za rekreaciju ili prodavnica) − ostanite mirni i izbjegavajte paniku. Držite se dalje od mase ljudi koja se u panici kreće ka izlazima;

− Budite svjesni da može doći do nestanka struje, i da se alarmi (protivpožarni i drugi) mogu uključiti.

Ukoliko se za vrijeme zemljotresa nalazite na otvorenom prostoru:

− Sklonite se od zgrada, mostova, tunela, ulične rasvjete, električnih stubova i kablova; najveća je opasnost u blizini građevina, na izlazima i uz spoljne zidove;

− Ukoliko ste na ulici vodite računa o objektima koji mogu pasti na vas, kao što su dimnjaci, crepovi sa krova, slomljeno prozorsko staklo i slično;

− Zaštitite glavu rukama ili tašnom;

− Ostanite na mjestu do zvaničnih uputstava.

Ukoliko se za vrijeme zemljotresa nalazite u vozilu u pokretu:

− Zaustavite se ukoliko vam bezbjednost u saobraćaju dozvoljava i ostanite u vozilu;

− Izbjegavajte zaustavljanje u blizini zgrada, drveća, nadvožnjaka ili električnih kablova;

− Nastavite oprezno kada zemljotres prestane. Izbjegavajte puteve, mostove, vijadukte, tunele, rampe koji su možda oštećeni u zemljotresu, kao i lokacije koje su evidentirane kao rizične na klizišta i odrone.

Šta uraditi nakon zemljotresa ?

Ukoliko se nađete pod ruševinama:

− Ne palite šibicu;

− Ne krećite se;

− Prekrijte usta maramicom ili tkaninom;

− Udarajte o cijev ili zid kako bi spasilački timovi mogli da vas pronađu. Ukoliko imate pištaljku, iskoristite je. Vičite samo ukoliko je to posljednja opcija, jer vikanje može izazvati udisanje opasno velike količine prašine;

− Sačuvajte prisebnost i pokušajte da se orijentišete;

− Ako ste pritisnuti lakšim materijalom, započnite s laganim odstranjivanjem, pri čemu štedite snagu i čuvajte se oštrih predmeta i naknadnog povređivanja.

U ostalim situacijama:

− Budite spremni za dodatne potrese. Ako je objekat oštećen, zbog mogućnosti nastanka jačeg zemljotresa, napustite ga smireno, bez panike i po redu: majke sa djecom, stari, bolesni, osobe s invaliditetom itd.;

− Ponesite sa sobom najvažnije stvari;

− Ukoliko se nalazite u oštećenom objektu i osjećate miris gasa ili vidite pokidane kablove, ne palite svijeće i šibice, zbog opasnosti od požara i eksplozija;

− Isključite električnu energiju na glavnoj sklopci, zatvorite plin i vodu na glavnom ventilu;

− Provjerite da li je neko povrijeđen;

− Ne pomjerajte ozbiljno povrijeđene osobe;

− Koristite telefon samo u slučaju nužde kako se telefonske linije ne bi opteretile;

− Ne koristite vozila jer su putevi potrebni spasiocima;

− Izbjegavajte ulazak u kuću/stan, pogotovo ako postoje oštećenja;

− Pijte samo flaširanu vodu;

− Ne ometajte rad spasiocima.

− Pratite uputstva nadležnih organa, i po njima postupajte;

− Ukoliko dođe do pojave požara, pokušajte da ga ugasite i obavijestite lokalnu službu zaštite i spasavanja;

− Ukoliko je potrebno i ukoliko ste u mogućnosti, pridružite se timovima za spasavanje iz ruševina i uključite se u potragu i pružanje pomoći nastradalima pod ruševinama srušenih objekata.

 

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Pilot-projekat u Matagužima: Komasacija zemljišta ključni korak ka stvaranju konkurentne poljoprivrede

poljoprivreda zeta

Poljoprivredno zemljište je temelj na kojem započinje proizvodnja hrane, i njegovo adekvatno upravljanje može značajno ojačati ruralnu ekonomiju, što je od posebne važnosti za zemlje sa ograničenim resursima obradivog zemljišta. U skladu sa tim, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), započelo je novi projekat s ciljem unapređenja politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem i implementacije komasacije zemljišta.

Komasacija zemljišta predstavlja proces koji omogućava restrukturiranje poljoprivrednih gazdinstava i posjeda, povećavajući njihovu efikasnost. Ovaj proces uključuje reorganizaciju zemljišnih parcela kako bi se postigao bolji raspored, koji odgovara potrebama vlasnika. Cilj je smanjiti broj parcela, povećati njihovu površinu i omogućiti bolji pristup poljoprivrednoj infrastrukturi.

Kao pilot-projekat, odabrano je područje od 430 hektara na jugoistoku Crne Gore, koje uključuje sela Mataguži i Vranj. U projekt je uključeno više od 700 vlasnika zemljišta koji aktivno učestvuju u prikupljanju podataka o postojećem stanju vlasništva i strukturi gazdinstava. Tim stručnjaka iz FAO i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede radi na Studiji izvodljivosti, koja će procijeniti postojeće stanje i interes vlasnika za komasaciju. Pojedinačni intervjui sa vlasnicima i korisnicima zemljišta omogućavaju prikupljanje detaljnih podataka i osiguravaju da svaki vlasnik bude dobro informisan i uključen u donošenje odluka.

Projekt komasacije ima za cilj smanjenje broja parcela na pola i udvostručenje njihove površine. Ove promjene će stvoriti pravilniji oblik parcela i omogućiti bolji pristup infrastrukturi, čime će farme postati konkurentnije i spremnije za evropsko tržište. Veći posjedi će omogućiti efikasniju proizvodnju i bolju upotrebu resursa, što će doprineti razvoju ruralne ekonomije.

Komasacija zemljišta predstavlja ključni korak ka stvaranju održive i konkurentne poljoprivrede u Crnoj Gori. Vlasnici zemljišta u pilot području Mataguži-Vranj pozvani su da iskoriste ovu priliku i aktivno učestvuju u projektu koji će značajno unaprijediti njihove posjede i cjelokupnu ruralnu ekonomiju. Kroz međunarodnu saradnju i razmjenu iskustava, Crna Gora ima priliku da unaprijedi svoju poljoprivredu i postane konkurentnija na evropskom tržištu.

Međunarodna saradnja i iskustva

Petnaesta međunarodna LANDNET radionica, održana je u Middelburgu, Holandija od 5 do 7 juna, u organizaciji FAO sa Katastrom i Provincijom Zeeland u Holandiji. Okupila je oko 100 eksperata iz oblasti upravljanja zemljištem, iz otprilike 30 zemalja koji su podijelili svoja iskustva o konsolidaciji zemljišta. Mnoge zemlje zapadne Evrope imaju dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti, pa je ovom radionicom obilježen vijek konsolidacije zemljišta u Evropi.

Eksperti su razgovarali o tome kako višenamjenska konsolidacija zemljišta može da doprinese većim ciljevima kao što su adaptacija i ublažavanje klimatskih promjena, restauracija prirode i poboljšani biodiverzitet i ekološki uslovi.

Ovoj radionici je prisustvovala i predstavnica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, savjetnica za poljoprivredno zemljište, Nataša Božović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Prikupili preko 167 hiljada eura za podršku djeci sa smetnjama u razvoju

Ženski klub Skupštine organizovao je, u saradnji sa Međunarodnim klubom žena u Crnoj Gori i UNICEF-om, donatorsko veče za podršku djeci sa smetnjama u razvoju, a u humanitarnoj akciji do sada je sakupljeno skoro 167,5 hiljada eura.

Iz Skupštine je saopšteno da je humanitarno veče dio šire inicijative koju je pokrenuo UNICEF.

“Realizovano je i u partnerstvu sa privatnim sektorom u cilju prikupljanja neophodnih sredstava za nabavku opreme i didaktičkog materijala koji nedostaju dnevnim centrima za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju širom Crne Gore i Centru za rani razvoj“, kaže se u saopštenju.

Potpredsjednica parlamenta i kopredsjednica Ženskog kluba, Zdenka Popović, zahvalila je donatorima i pozvala sve građane Crne Gore da zajedno stvaraju mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju da dostojanstveno razviju svoj puni potencijal.

Ona je kazala da je najbolje okruženje za odgoj djece brižna porodica i naglasila da sve porodice kojima je potrebna pomoć u podizanju djece treba da je dobiju.

Popović je rekla da smještanje djece u institucije treba da bude krajnja mjera, koja se primjenjuje na najkraći mogući period.

„U tom smislu, od velikog značaja su dnevni centri, jer omogućavaju djeci sa smetnjama u razvoju da rastu u biološkoj porodici i istovremeno dobijaju kvalitetne usluge u skladu sa međunarodnim standardima“, kazala je Popović.

Ona je ocijenila da Crna Gora ima priliku da bude lider u regionu u odnosu na druge zemlje u procesu deinstitucionalizacije i socijalne inkluzije djece sa smetnjama u razvoju, ali i podsjetila da svaka opština u Crnoj Gori nema dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju.

Popović je ukazala da mnoga djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice traže razne usluge van Crne Gore, jer su im ovdje i dalje nedostupne.

„Obezbijedimo ih što prije u okviru svake lokalne zajednice i podržimo zdravstvene radnike, specijaliste za ranu intervenciju, patronažno osoblje, vaspitače, učitelje, nastavnike, socijalne radnike i druge stručnjake da od ranog djetinjstva rade sa svim porodicama s djecom sa smetnjama u razvoju širom Crne Gore“, navela je Popović.

To je, kako je poručila, moralna obaveza društva.

„Ujedinimo se i gradimo zajedno pravedno društvo jednakih mogućnosti za svako dijete u Crnoj Gori“, kazala je Popović.

Kopredsjednica Ženskog kluba Simonida Kordić rekla je da svaka napredna zajednica mora da istovremeno prepozna izazove i angažuje sve svoje mogućnosti za opšti napredak.

Ona je istakla da je neophodno prepoznati potrebe djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica i primijeniti adekvatne mjere, kako bi se izbjegla izolacija i getoizacija tih ljudi i kako bi oni na advekatan način bili uključeni u opštu društvenu dinamiku.

„Da ne bismo stvari rješavali s kraja, potrebno je najprije ustanoviti koliko ima djece ometene u razvoju u Crnoj Gori“, kazala je Kordić.

Prema njenim riječima, stvaranjem valjane baze podataka steći će se uvid u realne potrebe djece i njihovih porodica i biće moguće formulisati jasne i efikasne mjere koje država može da preduzme.

Kordić je ukazala na činjenicu da u ovom trenutku sve opštine u Crnoj Gori nemaju dnevne centre za boravak djece sa razvojnim smetnjama.

Kako je navela, kroz rad dnevnih centara stvaraju se uslovi za socijalizaciju, angažovanje i unapređenje sposobnosti djece, dok se istovremeno eliminiše njihova trajna institucionalizacija.

„Kada govorimo o ovom pitanju moramo ga posmatrati integralno sa svim njegovim specifičnostima i samo tada možemo očekivati da ćemo naći prava rješenje i primijeniti adekvatne mjere“, rekla je Kordić.

Ona je poručila da država mora da brine za svakog svog građanina.

„Država mora da otvori vrata svakom potencijalu da zablista u društvu“, navela je Kordić.

Kopredsjednica Ženskog kluba Kenana Strujić Harbić istakla je da su dnevni centri značajan resurs, posebno kada se govori o poboljšanju kvaliteta života osoba sa smetnjama u razvoju.

Ona je kazala da su centri kadrovski i prostorno standardizovani, navodeći da je te ustanove neophodno dodatno učiniti inkluzivnijim i komplementarnijim s ostalim uslugama iz drugih sistema.

„Dnevni centri nijesu povezani i usklađeni sa drugim sektorima, posebno što se tiče podrške inkluzivnom obrazovanju. Takođe, nema terenskog rada i podrške porodicama, što bi trebalo da bude prioritet”, rekla je Strujić Harbić.

Ona je poručila da će se Ženski klub zalagati za što kvalitetnija zakonska rješenja, i da dnevni centri budu prepoznati u sistemu i finansirani iz oblasti socijalne i dječje zaštite, Ministarstva zdravlja i Ministarsva prosvjete za usluge koje pružaju.

Kopredsjednica Ženskog kluba Drita Lola kazala je da je donatorsko veče primjer dobro koordinisane međusektorske saradnje i posvećenog rada tima ljudi, kao i primjer i poruka crnogorskog društva, da obraća pažnju na potrebe najranjivijih i da je uvijek spremno da se zalaže za njihova prava.

Ona je rekla da vjeruje da takve aktivnosti predstavljaju najbolji način za podizanje svijesti o problemima i potrebama društva.

„Stoga očekujem da će donacija podstaći unapređenje rada i kvaliteta usluga u dnevnim centrima i ukazati na potrebu da se djeci i mladima sa teškoćama u razvoju osigura neophodna i kontinuirana podrška, kao i puna i prava integracija”, navela je Lola.

Ona je poručila da će Ženski klub nastaviti da bude otvoren za saradnju na sličnim i drugim konkretnim inicijativama, sa ciljem da nijedno dijete ili mlada osoba sa teškoćama u razvoju, kao ni njihovi roditelji ili staratelji, ne budu ostavljeni po strani.

Predsjednica Međunarodnog kluba žena Crne Gore Bilge Kalkavan kazala je da joj je čast što imaju priliku da doprinesu inicijativi prikupljanja sredstava kojom će se pružiti podrška za više od 700 djece sa smetnjama u razvoju, kako bi uživali prava na obrazovanje, zdravstvene usluge i socijalnu i dječju zaštitu.

Kako je navela, donacije privatnog sektora i međunarodne zajednice su uvijek dobrodošle, ali one nijesu dovoljne da pruže garanciju održivim uslugama za djecu sa smetnjama u razvoju.

“Zbog toga pozivam sve zainteresovane strane, uključujući Vladu, da osiguraju da djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice imaju pristup svim uslugama i podršci koja im je potrebna, kao i da izdvoje odgovarajuća sredstva za razvoj i praktično sprovođenje politika koje uključuju smetnje“, kazala je Kalkavan.

Majka djevojčice koja koristi usluge Centra za dnevni boravak djece, Biljana Orlandić, istakla je da je suštinski važno da sve opštine u Crnoj Gori imaju dnevne centre, kako bi djeca sa smetnjama i poteškoćama u razvoju i njihovi roditelji mogli dobiti neophodnu podršku.

Ona je navela da se roditelji djece sa smetnjama u razvoju susrijeću sa puno izazova i teškoća i da nerijetko nailaze i na mnogobrojne društvene predrasude.

Orlandić je poručila da je izuzeno važno da na tom putu roditelji imaju kontinuiranu stručnu podršku, koju dobijaju upravo u okviru dnevnih centara.

Prema njenim riječima, boravak u dnevnim centrima i usluge koje tamo dobijaju bitno doprinose boljem kvalitetu života djece i mladih sa smetnjama u razvoju.

U dnevnim centrima se, kako je kazala Orlandić, akcenat stavlja na dobre strane djeteta i upravo se radi na njima da bi se osnažili i iskoristili potencijali koje dijete ima.

„Djetetu se otvaraju vrata mogućnosti, dijete postaje vidljivo za društvo, zajednicu, državu”, kazala je Orlandić, poručujući da će događaj sigurno doprinijeti boljim uslovima za rad i boravak djece i osoba sa smetnjama u razvoju u dnevnim centrima.

Iz Skupštine su naveli da su u humanitarnoj akciji prikupljanja novca u okviru Donatorske večeri u ulozi zlatnih sponzora učestvovali Skupština, Big Fashion Podgorica, Luka Bar, Stara Čaršija, H&J Construction, SE Baustai u vlasništvu Sadrije Dacića, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Crnogorski elektrodistributivni sistem i Elektroprivreda.

Kako su kazali, poseban doprinos akciji pružila je Selma Brčvak, ispred Fondacije HEMIIAS, koja je okupila svoje prijatelje i privrednike iz Crne Gore i dijaspore.

Iz Skupštine su rekli da za uspjeh događaja posebnu zahvalnost duguju diamond sponzorima, kompanijama Mtel, Voli, Farmegra i Fondaciji HEMIIAS u vlasništvu Hajriza Brčvaka.

„Farmaceutska kompanija Farmegra 25 godina poslovanja obilježava donacijom za porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, ostavši i ubuduće primjer kompanije u kojoj profesionalno i ljudsko idu zajedno“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su značajan doprinos dali i svi ostali donatori koji su prepoznali značaj tako važne i plemenite akcije za društvo u cjelini.

Iz Skupštine su rekli da je ukupan iznos donacija do sada 167.495 EUR.

„Žiro račun za upate, 510-31511-82, ostaje otvoren narednih sedam radnih dana (primalac: Međunarodni klub žena; svrha uplate: donacija za dnevne centre za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju i Centar za rani razvoj)“, navodi se u saopštenju.

Continue Reading

Priroda i društvo

Zetski aerodrom šesti u regiji

aerodrom zeta

Zetski aerodrom  šesti je u regiji prema broju opsluženih putnika od januara do aprila.

Prvi je i dalje aerodrom u Tirani – u prva četiri mjeseca oni su opslužili oko 2,8 miliona putnika.

Prema podacima koje prenosi ex yu aviation, Beograd je drugi sa 2,23 miliona.

Priština i Zagreb imali su identičan promet – po 1,17 miliona putnika.

Slijedi Skoplje sa 841.617 putnika, pa aerodrom Podgorica sa 412.111.

Tivatski aerodrom je na 12. mjestu sa opsluženih 110.504 putnika.

Iznad 100.000 putnika u prva četiri mjeseca još su imali i Sarajevo (369.314), Ljubljana (369.231), Dubrovnik (299.533), Split (296.183), Zadar (116.080) i Niš (104.472).

Zanimljivo je, međutim, kako je podgorički aerodrom, kada su u pitanju podaci samo za april, tek osmi – s obzirom na to da su u tom mjesecu i Dubrovnik i Split imali veći promet.

Samo su Tirana i Beograd među TOP-100 evropskih aerodroma po prometu u periodu od januara do aprila.

Tirana je, konkretno, 64. aerodrom na kontinentu, a Beograd 70.

Aerodrom Podgorica je u tom pogledu na 145. mjestu.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto