Priroda i društvo

Povećava se učestalost zemljotresa na Balkanu

U slučaju zemljotresa od ključnog značaja je da ne dozvolite da Vas uhvati panika.

Balkanske i mediteranske zemlje, ali i Turska, nalaze se na područjima kojima najviše prijete razorni potresi u Evropi, pokazuje karta koju su napravili naučnici SHARE projekta koji finansira Evropska unija.

Oni su objavili kartu koja prikazuje najugroženija područja diljem Evrope, a ona pokazuje da razorni potresi najviše prijete Italiji , zemljama Balkana, Grčkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Turskoj.

Kako su poslednjih nedelja sve učestaliji zemljotresi na Balkanskom poluostrvu i u Jadranskom moru u nastavku navodimo smjernice kako se ponašati u slučaju zemljotresa.

U slučaju zemljotresa od ključnog značaja je da ne dozvolite da Vas uhvati panika. Kada se zemljotres događa ostanite u kući, stanu, na radnom mjestu gdje ste se zatekli u tom trenutku i zauzmite odgovarajući položaj na najbezbjednijem mjestu. Napuštanje objekta trebalo bi da izvršite tek nakon što prestane podrhtavanje tla i to smireni, bez panike, vodeći računa o stanju stepeništa ukoliko se nalazite u višespratnicama, te da se udaljite na bezbjedno odstojanje od objekta.

Takvim postupcima biće izbjegnute teže posljedice koje mogu nastati djelovanjem snažnih zemljotresa.

Šta činiti prije zemljotresa?

Provjeriti sve potencijalne opasnosti:

− pričvrstiti police, bojlere, lustere, ogledala i sl. za zid;

− izbjegavati postavljanje ormara, polica, slika, ogledala i sl. iznad mjesta gdje ljudi borave i spavaju;

− smjestiti opasne i zapaljive materije na sigurno mjesto.

Identifikovati sigurna mjesta unutar i van objekta:

− u kući, stanu, školi odrediti jedno ili više sigurnih mjesta za sklanjanje u slučaju zemljotresa, i to što dalje od prozora, većih staklenih površina i pregradnih zidova;

− na otvorenom što dalje od zgrada, drveća, telefonskih i električnih vodova, mostova, tunela i sl.

Na dohvat ruke imati spremno:

− baterijsku lampu, tranzistorski prijemnik sa rezervnim baterijama, mobilni telefon, pribor za prvu pomoć, ljekove, identifikaciona dokumenta, aparat za gašenje požara, višenamjenski nožić, vreću za spavanje i sl.;

− određene zalihe konzervirane hrane i flaširane vode.

Vršiti neprekidnu edukaciju:

− nadograditi znanja i vještine o zaštiti i načinu postupanja prije, za vrijeme i nakon zemljotresa;

− u školi i na radnom mjestu informisati se šta je predviđeno planom zaštite i spasavanja od zemljotresa.

Šta činiti za vrijeme zemljotresa?

Ukoliko se za vrijeme zemljotresa nalazite u zatvorenom prostoru:

− Ostanite mirni i prisebni − ne dozvolite da vas obuzme panika. Budite svjesni da su neki zemljotresi samo početni potresi i da ubrzo može uslijediti sljedeći, jači zemljotres;

− Nađite zaklon na bezbjednim mjestima u kući, kao što su: dovratnici, noseći zidovi, mjesto ispod stola, čvrstog namještaja, i ostanite tamo dok traje potres, ili pokrijte svoje lice i glavu rukama i sklonite se u ugao unutrašnjih zidova prostorije – nikako ne smijete ostati u centru sobe;

− Ne pokušavajte da bježite;

− Udaljite se od stakla, prozora, spoljnih zidova i vrata, i bilo čega što može da padne, poput lustera ili polica;

− Ukoliko ste u krevetu, spustite se pored kreveta i zaštitite glavu;

− Ostanite u kući dok potres ne prestane i ne bude bezbjedno za vas da izađete (istraživanja su pokazala da najviše povreda nastaje kad ljudi pokušavaju da izađu iz zgrade za vrijeme potresa). Iz prizemne zgrade ili sa prvog sprata možete izaći na otvoren prostor (nikako kroz prozor ili balkon/terasu), ali vodite računa da budete na bezbjednoj udaljenosti od zgrada;

− Sve dok zemljotres traje, izbjegavajte stepeništa i liftove;

− Ukoliko ste u javnom objektu (škola, preduzeće, tržni centar, centar za rekreaciju ili prodavnica) − ostanite mirni i izbjegavajte paniku. Držite se dalje od mase ljudi koja se u panici kreće ka izlazima;

− Budite svjesni da može doći do nestanka struje, i da se alarmi (protivpožarni i drugi) mogu uključiti.

Ukoliko se za vrijeme zemljotresa nalazite na otvorenom prostoru:

− Sklonite se od zgrada, mostova, tunela, ulične rasvjete, električnih stubova i kablova; najveća je opasnost u blizini građevina, na izlazima i uz spoljne zidove;

− Ukoliko ste na ulici vodite računa o objektima koji mogu pasti na vas, kao što su dimnjaci, crepovi sa krova, slomljeno prozorsko staklo i slično;

− Zaštitite glavu rukama ili tašnom;

− Ostanite na mjestu do zvaničnih uputstava.

Ukoliko se za vrijeme zemljotresa nalazite u vozilu u pokretu:

− Zaustavite se ukoliko vam bezbjednost u saobraćaju dozvoljava i ostanite u vozilu;

− Izbjegavajte zaustavljanje u blizini zgrada, drveća, nadvožnjaka ili električnih kablova;

− Nastavite oprezno kada zemljotres prestane. Izbjegavajte puteve, mostove, vijadukte, tunele, rampe koji su možda oštećeni u zemljotresu, kao i lokacije koje su evidentirane kao rizične na klizišta i odrone.

Šta uraditi nakon zemljotresa ?

Ukoliko se nađete pod ruševinama:

− Ne palite šibicu;

− Ne krećite se;

− Prekrijte usta maramicom ili tkaninom;

− Udarajte o cijev ili zid kako bi spasilački timovi mogli da vas pronađu. Ukoliko imate pištaljku, iskoristite je. Vičite samo ukoliko je to posljednja opcija, jer vikanje može izazvati udisanje opasno velike količine prašine;

− Sačuvajte prisebnost i pokušajte da se orijentišete;

− Ako ste pritisnuti lakšim materijalom, započnite s laganim odstranjivanjem, pri čemu štedite snagu i čuvajte se oštrih predmeta i naknadnog povređivanja.

U ostalim situacijama:

− Budite spremni za dodatne potrese. Ako je objekat oštećen, zbog mogućnosti nastanka jačeg zemljotresa, napustite ga smireno, bez panike i po redu: majke sa djecom, stari, bolesni, osobe s invaliditetom itd.;

− Ponesite sa sobom najvažnije stvari;

− Ukoliko se nalazite u oštećenom objektu i osjećate miris gasa ili vidite pokidane kablove, ne palite svijeće i šibice, zbog opasnosti od požara i eksplozija;

− Isključite električnu energiju na glavnoj sklopci, zatvorite plin i vodu na glavnom ventilu;

− Provjerite da li je neko povrijeđen;

− Ne pomjerajte ozbiljno povrijeđene osobe;

− Koristite telefon samo u slučaju nužde kako se telefonske linije ne bi opteretile;

− Ne koristite vozila jer su putevi potrebni spasiocima;

− Izbjegavajte ulazak u kuću/stan, pogotovo ako postoje oštećenja;

− Pijte samo flaširanu vodu;

− Ne ometajte rad spasiocima.

− Pratite uputstva nadležnih organa, i po njima postupajte;

− Ukoliko dođe do pojave požara, pokušajte da ga ugasite i obavijestite lokalnu službu zaštite i spasavanja;

− Ukoliko je potrebno i ukoliko ste u mogućnosti, pridružite se timovima za spasavanje iz ruševina i uključite se u potragu i pružanje pomoći nastradalima pod ruševinama srušenih objekata.

Sledeće

Podgorica će dobiti novu bolnicu

Ne propustite

Država i dalje nemoćna u slučajevima eksploatacije šljunka

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

IJZ: Rano otkrivanje raka grlića materice povećava mogućnost uspješnog liječenja

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da se Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice obilježava od 19. do 25. januara 2026. sa ciljem informisanja javnosti o rasprostranjenosti, faktorima rizika raka grlića materice i podizanju svijesti o značaju preventivnih programa u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore – Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka grlića materice i HPV programa vakcinacije.

Rak grlića materice je jedan od vodećih uzroka obolijevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji Crne Gore. Ova činjenica, kako poručuju, izaziva ozbiljnu zabrinutost imajući u vidu da se rak grlića materice može spriječiti i potpuno izliječiti ukoliko se otkrije u ranoj fazi.

“Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, tokom 2024. godine Onkološkom konzilijumu prikazano je 98 novooboljelih žena. Kod 54 žene (55%) rak grlića materice je otkriven u inoperabilnom stadijumu bolesti. To pokazuje da se u većini slučajeva bolest dijagnostikuje kada je uznapredovala, kada liječenje postaje otežano i neizvjesno, što značajno remeti kvalitet života oboljele žene i smanjuje šanse za izlječenje”, navode u saopštenju.

Skrining raka grlića materice je preventivni pregled koji omogućava rano otkrivanje promjena na grliću materice. Ukoliko se skrining pregledom otkriju premaligne i maligne promjene, kažu iz IJZCG, one se u najvećem broju slučajeva otkrivaju u ranoj fazi bolesti, kada još uvijek nisu prisutni simptomi ili znaci raka. Rano otkrivanje značajno povećava mogućnost uspješnog liječenja i očuvanja zdravlja žene.

“Od uspostavljanja organizovanog programa skrininga raka grlića materice 2016. godine do kraja 2025. godine, u Crnoj Gori je najmanje jednom testirano 50.724 žena na HPV infekciju. U posljednjem trogodišnjem periodu, 23.838 žena u Crnoj Gori je najmanje jednom testirano na HPV, od čega je u 3.457 slučajeva rezultat testiranja bio pozitivan (14,51%)”, navodi se u saopštenju.

Tokom 2026. godine ciljnu grupu za skrining će, isitču, činiti žene starosne dobi od 30 do 54 godine, bez simptoma i znakova bolesti.

“Primarni skrining test je HPV test. Uzimanje brisa grlića materice za HPV je jednostavna, brza i bezbolna metoda. Ako je rezultat HPV testa pozitivan, iz istog uzorka se odmah radi i LBC analiza (Citologija na tečnoj podlozi). To znači da se dvije analize obavljaju iz istog uzorka, čime se eliminiše potreba za ponovnim dolaskom kod ginekologa”, navode iz IJZCG.

Na osnovu rezultata testova u skriningu, vrši se, kažu, individualna procjena rizika prema utvrđenom protokolu.

“Žene kod kojih je HPV test pozitivan upućuju se na dodatnu dijagnostiku jer se smatra da su u povećanom riziku za nastanak raka grlića materice. HPV negativan nalaz ukazuje na nizak rizik. Pacijentkinja se poziva na redovnu kontrolu za pet godina”, ističu iz IJZCG.

HPV vakcinacija predstavlja, kažu, specifičnu mjeru primarne prevencije koja značajno smanjuje rizik od razvoja prekanceroznih promjena i raka grlića materice.

“Od početka imunizacije u Crnoj Gori (septembar 2022. godine za djevojčice, a od februara 2024. godine i za dječake), HPV vakcina je postala ključni stub u očuvanju reproduktivnog zdravlja budućih generacija. Primarna ciljna grupa za vakcinaciju su djevojčice i dječaci uzrasta od 9 do 14 godina, kada je primjena vakcine najdjelotvornija. Vakcinacija je dostupna i za uzrasne grupe od 15 do 18 godina, kao i od 19 do 26 godina”, navode iz Instituta.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, preko 15.000 djece i mladih je do sada primilo HPV vakcinu. Kumulativno, kako navode, od uvođenja programa, vakcinu je primilo 11.274 djevojčica i djevojaka i 4.006 dječaka i mladića.

“Obuhvat među djevojčicama koje su tokom 2025. godine navršile 15 godina (2010. godište) iznosi 29,5%, uz jasan rast u odnosu na prethodne godine (26,6% za 2009. godište i 18,1% za 2008. godište). Obuhvat među dječacima za 2025. godinu istog uzrasta (2010. godište) iznosi 16,9%, što takođe pokazuje brz rast (6,3% na kraju 2024. godine; 2023. godine u ovoj grupi nije bilo vakcinisanih jer program tada nije obuhvatao dječake). Iako je trend pozitivan, ovi nivoi obuhvata su i dalje ispod vrijednosti potrebnih za puni javnozdravstveni efekat, te HPV vakcinacija ostaje jedno od prioritetnih područja za dodatne sistemske i komunikacione napore”, pojašnjavaju iz IJZCG.

Ovogodišnja kampanja Instituta za javno zdravlje Crne Gore povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice obilježava se, navode, pod sloganom „Prevencija:Rak=1:0″.

“Simbolično, a u sportskom duhu, rezultat “1:0″ prenosi jasnu javnozdravstvenu poruku da kada se primijene preventivne mjere rak gubi. U širem smislu, slogan ukazuje na strateški cilj javnog zdravlja – da se kroz HPV vakcinaciju, organizovani skrining i kontinuiranu edukaciju postigne trajna prednost prevencije, smanji obolijevanje i smrtnost, te dugoročno ostvari eliminacija raka grlića materice”, navodi se u saopštenju.

Preporuke IJZCG za prevenciju raka grlića materice su: HPV vakcinacija, odgovorno seksualno ponašanje – upotreba kondoma smanjuje rizik od HPV infekcije, redovni ginekološki pregledi, organizovani skrining raka grlića materice – aktivno učešće.

Priroda i društvo

Danas je Bogojavljenje – pliva se za časni krst

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave Bogojavljenje – praznik ustanovljen na spomen Hristovog krštenja i objavljivanje Bogočovjeka. Jedan je od 15 najvećih hrišćanskih praznika. Tradicionalno se na ovaj dan pliva za časni krst.

Današnji praznik obilježava se u spomen na događaj kada je Sveti Jovan krstio Isusa Hrista u rijeci Jordanu.

Prvi put ostvareno je Sveto Trojstvo – u Božjem glasu sa neba koji reče: “Ovo je Sin moj”, krštenju Sina Božijeg u rijeci i Svetom duhu koji je u obliku goluba sletio na Hrista.

Mnogi narodni običaji i vjerovanja se odnose na Bogojavljenje. Na ovaj dan osveštava se voda koja se nosi kući i pije radi zdravlja i prosvećenja duše i tijela.

Smatra se ljekovitom i zaštitom od nečistih sila i čuva se u kućama. Hrišćanstvo uči da se bogojavljenska vodica nikada ne kvari, jer u njoj prebiva sila Duha Svetoga.

Pozdrav “Bog se javi – Vaistinu se Bog javi”

Danas se pozdravlja riječima: “Bog se javi” ili “Hristos se javi”, a otpozdravlja sa “Vaistinu se javi”.

Bez obzira na to u koji dan padne, na Bogojavljenje se nikada ne posti. Nekršteni dani, započeti na Božić, završavaju se ovim danom.

Plivanje za Časni krst

Plivanje za Časni krst običaj je koji se održava u mnogim našim krajevima. Pliva se 33 metra, što simbolizuje broj godina života Isusa Hrista. Na Bogojavljenje se valja okupati u rijeci radi boljeg zdravlja.

Dani pogodni za vjenčanja

Po narodnom vjerovanju, u noći uoči Bogojavljenja, otvaraju se nebesa i na njima se ukazuje Bog. Tada treba poželjeti jednu želju koja će se ispuniti.

Vjerovanje je i da neudate djevojke stave ogledalce pod jastuk, jer kog muškarca sanjaju za njega će se udati.

Po običajnom kalendaru danas počinju dani pogodni za vjenčanja.

Predskazanje vremena

Ako za Bogojavljenje bude jak mraz ili pada snijeg, prema vjerovanju, godina će biti rodna, a ako bude vedro, godina će biti sušna.

Priroda i društvo

Danas se slavi Božić

Najradosniji hrišćanski praznik, dan Hristovog rođenja, proslavljaju Srpska pravoslavna crkva i crkve koje poštuju julijanski kalendar.

Prema vjerovanju, Hristovo rođenje donijelo je svjetlost istine ljudskom rodu i tim događajem ispunjeno je starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.

Sedmog januara slavi se rođenje Isusa Hrista, Spasitelja koji je došao među ljude da im ukaže na vrijednosti vjere u ljubav, da ih izmiri sa Bogom koga su se odrekli počinivši prvi grijeh.

Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvijezda koja se kretala od istoka prema Zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.

U pećini u Vitlejemu Marija je u slamu povila novorođenog Spasitelja i poklonila mu se kao Bogu.

“U isto vrijeme, nad zemljom izraelskom pojavi se velika sjajna zvezda koja bješe neobična stoga što se nije kretala od istoka ka zapadu već se kretala prema jugu, a ne bješe na visini kao sve zvijezde već u visini ptičjeg leta “, piše u jevanđelju.

Zvijezdu su četrdeset dana pratila trojica mudraca, Kaspar, Baltazar i Melkior. Stigavši u Jerusalim, u vitlejemskoj pećini, nad kojom se zaustavila zvijezda, poklonili su se djetetu “kao caru nad carevima i darivali ga zlatom, a potom tamjanom kao Boga i smirnom kao prvosveštenika i učitelja”.

Car Irod je, u strahu za svoj presto, naredio da se u Vitlejemu pobiju sva muška djeca do dvije godine, nadajući se da će među njima biti i novorođeni Isus. Prema jevanđelju, ubijeno je 14.000 djece, ali je sveta porodica prebjegla u Misir u Egiptu, gdje je živjela do Irodove smrti.

Proslava Božića u krugu porodice

Pripreme za ovaj praznik počele su prije šest nedelja, Božićnim postom, pročišćenjem duha i tijela. Zato su nezamislive svađe i rasprave na ovaj dan, pa posvađani treba da se pomire ili mirobože.

Praznik se provodi u krugu porodice, ne ide se u tuđe kuće. Dolazi jedino položajnik, osoba srećne ruke koja će porodici donijeti sreću, zdravlje i napredak.

Od Božića do Bogojavljenja mrsni su dani, pa i srijeda i petak, ali se uoči Bogojavljenja, na Krstovdan, posti ma koji dan bio. Narod dane od Božića do Bogojavljenja zove “nekršteni dani”.

Po narodnom običajnom kalendaru, danas od svakog posla treba nešto započeti, da bi do sledećeg Božića “sve išlo od ruke”. Ne spava se, da se ne bi drijemalo cijele godine.

U vezi sa Božićem postoje brojni, ali i različiti običaji. Međutim, pozdravljanje na ovaj praznik je svuda isto:

Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!