Priroda i društvo

Novović: Temelji pravne države su na Pravnom fakultetu

Temelji pravne države su na Pravnom fakultetu koji edukuje buduće nosioce nezavisnih institucija.

Temelji pravne države su na Pravnom fakultetu koji edukuje buduće nosioce nezavisnih institucija, kazao je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, prenosi Mina.

Novović je danas održao predavanje „Svjedok kao dokaz u krivičnom postupku“, povodom 50 godina osnivanja Pravnog fakulteta.

On je rekao da se među studentima nalaze buduće sudije, tužioci, advokati, javni izvršitelji, notari i da su oni razlog zbog kojih svi koji su odabrali taj poziv imaju obavezu da im posluže kao dobar primjer da se jednog dana bave poslovima u pravosuđu.

Novović je kazao da se takav primjer ne može dati kroz velike riječi, već samo postupanjima koja moraju biti nepristrasna i u skladu sa Ustavom, zakonima, a prije svega ratifikovanim međunarodnim ugovorima i standardima Evropskog suda za ljudska prava.

– Temelji pravne države, čemu neprestano stremimo, upravo se nalaze na ovom mjestu koje edukuje buduće nosioce nezavisnih institucija, rekao je Novović.

On je govoreći o svjedoku u krivičnom postupku, rekao da on ima dvije dužnosti – da se odazove pozivu i svjedoči.

– Za pozivanje lica za svjedoka dovoljno da postoji vjerovatnoća da će moći da pruži obavještenja o bilo kojoj činjenici u vezi sa postupkom, kazao je Novović.

On je rekao da postoje i osobe koje ne mogu biti saslušana kao svjedoci.

– To su osobe koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja tajnih podataka, sve dok ga nadležni državni organ ne oslobodi te dužnosti, rekao je Glavni specijalni tužilac.

Novović je kazao da saslušani ne mogu biti ni branilac okrivljenog o onome što mu je okrivljeni povjerio, lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja profesionalne tajne.

– To su vjerski ispovjednik, advokat, zdravstveni radnik, osim ako je oslobođenje te dužnosti utvrđeno posebnim propisom ili izjavom lica u čiju korist je to ustanovljeno čuvanje tajne i maloljetno lice, rekao je on.

Novović je rekao da te osobe ne mogu da svjedoče u postupku, ali i da one nijesu apsolutno isključene.

On je kazao da saslušanja lica koja ne mogu biti svjedoci ili ona koja su oslobođena dužnosti svjedočenja, ne mogu biti pravno valjani.

Novović je, govoreći o zaštićenom svjedoku ili svjedoku saradniku, rekao da se osuđujuća odluka ne može zasnivati samo na osnovu njegove izjave.

Zaštićeni svjedok, kako je kazao, potpuno je istovjetan svjedoku samo što se saslušava u posebnom režimu – pod pseudonimom, ili uz upotrebu odgovarajućih tehničkih uređaja.

Novović je odgovarao na pitanja studenata, ali ne i novinara.

Sledeće

Država i dalje nemoćna u slučajevima eksploatacije šljunka

Ne propustite

Sjutra besplatno testiranje na HIV i hepatitis B i C

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet

Priroda i društvo

Dodijeljene 22 stipendije za doktorska istraživanja

Doktorandima Univerziteta Crne Gore dodijeljene su 22 od ukupno 30 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, čime je dodatno potvrđen kvalitet njihovog naučnoistraživačkog rada, saopštno je iz UCG.

Dobitnici su doktorandi Građevinskog fakulteta, Ivana Drobnjak, Milena Ostojić, Petar Subotić, Vasilije Bojović, Mladen Muhadinović i Teodora Popović, Mašinskog fakulteta, Mina Šibalić, Marko Mumović i Aleksandar Tomović, zatim Prirodno-matematičkog fakulteta, Stefan Šćepanović i Marina Šoškić, Medicinskog falkulteta, Tijana Rakonjac i Milovan Roganović, Elektrotehničkog fakulteta, Aldin Kajević i Miloš Jelovac, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Savica Vujičić i Milica Mitrović, Fakulteta političkih nauka, Buda Methadžović, Ekonomskog fakulteta, Tanja Mirotić, Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Sara Lukovac, Pomorskog fakulteta Kotor, Nemanja Pudar, te Biotehničkog fakulteta, Anđela Ljujić.

“Programom stipendija izvrsnosti Ministarstvo podržava mlade istraživače u ranoj fazi karijere, podstičući ih da se posvete naučnoistraživačkom radu. Dodjela stipendija omogućava finansijsku podršku mladim istraživačima za realizaciju njihovih doktorskih istraživanja u ključnim prioritetnim oblastima”, piše u saopštenju UCG.