Politika

DNP podržao subvencije produženog boravka po mjeri DPS-a

Vlast i opozicija u Skupštini Glavnog grada jednoglasno su usvojili Odluku o subvencionisanju produženih boravaka ali u izmijenjenom tekstu u odnosu na ono što je predložio Sekretarijat za socijalno staranje i kabinet gradonačelnika jer su prethodno usvojeni amandmani DPS-a glasovima opozicije i DNP-a, partije Milana Kneževića.

I kvorum za rad dala je opozicija jer zasijedanju nijesu prisustvovali svi odbornici vlasti, na početku ih je bilo samo 27.

Umjesto da subvencije budu 100 eura za roditelje koji imaju preko dvije prosječne neto zarade, odnosno 130 eura za one koji primaju dvije prosječne neto zarade, usvojen je predlog DPS-a da budu 130 odnosno 160 eura. Za amandman kojim se davanja uvećavaju bilo je 26 glasova „za“ koji su stigli od odbornika opozicije i četiri odbornika DNP-a, uzdržani su bili odbornici Pokreta za Podgoricu, a protiv 21 odbornik vlasti. Na isti način usvojen je amandman DPS-a da se subvencija plaća i za jul te o subvencioniranju 100 posto troškova boravka za djecu sa smetnjama u razvoju. Sekretar za socijalno staranje Stefan Vešović je ukazao da je uvećanje upitne održivosti jer su budžetska sredstva limitirana.

Opozicioni odbornici DPS-a su potencirali i odgovornost predsjednice Skupštine Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović za neobjavljivanje odluke o subvencijama boravaka usvojene na sjednici 19. marta. Odluka je tada usvojena za značajnim izmjenama odnosno kontradiktornim amandmanima pa nije poslata na objavu Službenom listu. Ksenija Aranitović (DPS) rekla je da smo svjedoci pravne hajdučije i nepoštovanja odbornika. Ona je pitala predsjednicu Skupštine da objasni zašto odluka usvojena 19. marta nije potpisana i zašto nije upućena Službenom listu.

“Ne stoji priča o kontradiktornom članu koji ne može da se primjenjuje. Odluka je mogla da dobije pravno dejstvo, a potom da se djeluje kroz izmjene i dopune”, rekla je Aranitović.

Kazala je da Zakon o lokalnoj samoupravi predviđa da se predsjednik parlamenta stara o realizacji skupštinskih odluka, istovjetno kaže i poslovnik skupštine,a statut grada predviđa razrješenje ukoliko se ti poslovi ne obavljaju.

“Na koje ste se pravne propise pozvali kada ste odlučili da odluku ne šaljete Službenom listu? Imam osjećaj da je to samo jer vam se ne sviđa ono što mi predlažemo. Ovo je zloupotreba službenog položaja i dokaz da ova većina nema kapaciteta da upravlja gradom, vrijeme je da snosite odgovornost. Vjerujem da nećete dugo biti u toj stolici”, rekla je Aranitović.

Jelena Borovinić Bojović je kazala da je diskusija farsa i da se DPS koristi politikanskim načinom komunikacije.

“Ne radi se o mojoj volji i želji, niti da imam nešto protiv vaših amandmana. Ja sam inicirala ovu sjednicu po hitnom postupku da bi se odluka mogla donijeti. Čim inicijativa o mom razrješenju bude imala dovoljan broj potpisa zakazaću i tu sjednicu. Ne budite zabrinuti, potpišite tu inicijativu, niko vam ne brani. Što se tiče pravne procedure o neobjavljivanju odluke donijete 19. marta- tako kako je usvojena nije mogla biti objavljena. Pravni tim Skupštine Glavnog grada izričit je bio da se odluka ne može objaviti. Pojašnjenje smo dali na sasatanku šefova klubova odbornika. To je objašnjenje pravnih eksperata koje ja uvažavam”, rekla je Borovinić Bojović.

V.d. sekretarka Skupštine Jelena Milić kazala je da stručna služba Skupštine nema problem ko je šta predložio već se odluka nije mogla napisati po pravno-tehničkim pravilima jer su amandmanima mijenjani prethodno izbrisani stavovi.

“Neki odbornici se pozovaju na neku praksu. Neka kažu na koju se sudsku praksu pozivaju”, kazala je Milić.

Rekla je da nijesu cijenili ustavnost odluke već to da ona pravno-tehnički nije mogla biti napisana. Ona je kazala da odluka nije u pravnom prometu i na nju se niko ne može pozivati jer nije objavljena u Službenom listu.

Maša Šturanović (DPS) podsjetila je da je 19. marta 45 odbornika glasalo za odluku koje sada nema u pravnom prometu i primjeni.

“Zašto? Neko je na sebe preuzeo odluku procjenitelja pravnog propise”, rekla je Šturanović.

Zakon ne propisuje sviđa li vam se nešto ili ne, rekla je ona.

“Vlast ignoriše usvojeno. To nije pravni poredak već improvizacija. Pojedinac odlučuje umjesto zakona”, rekla je Šturanović.

Ona je rekla da možemo očekivati da se ukine i glasanje. Tvrdi da je u pitanju politička, a ne pravo-tehnička stvar. Borovinić Bojović je objasnila da se ne može potpisati nešto što nije napisano. Kazala je da je DPS potpuno svjesno usvojio amandmane Pokreta za Podgoricu znajući da se potiru.

Filip Terzić (DPS) tražio je pravnu argumentaciju za neobjavljivanje odluke od 19. marta. On je rekao da se po zakonu zna uloga predsjednika Skupštine koji se stara o objavljivanju odluke.

“Niti potpisa, niti propisa za ovakvo djelovanje”, rekao je Terzić.

Zašto ste prekršili Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o objavljivanju propisa, poslovnik, statut, i da li ćete podnijeti ostavku, pitao je Terzić predsjednicu parlamenta. Borovinić Bojović kaže da joj ne pada na pamet da podnese ostavku jer nije prekšila zakon.

“Nešto što nije napisano nijesam mogla potpisati”, kazala je Borovinić Bojović.

Jelana Milić, v.d. sekretarka Skupštine, je rekla da ako smatraju da nije stručna odmah je mogu zamijeniti. Rekla je i da zakon ne propisuje rok u kome se mora odluka objaviti.

Odbornica DNP-a Ivana Mašković kaže da je ideja da se podrže roditelji školske djece. Kazala je da produženih boravaka nema u svim školama i da je ovo podrška porodici.

“Podržaćemo veće iznose”, rekla je Mašković.

Ona je rekla da su političke kombinatorike na prošloj sjednici obesmislile odluku.

Šef kluba Evropskog saveza Miloš Mašković rekao je da je ne postoji praksa da predsjednik Skupštine nije potpisao odluku koju je usvojio parlament. Kazao je da cijeni pravnu službu Skupštine ali postavlja pitanje da li oni imaju pravo da donesu odluku da li nešto da se objavi ili ne.

Odbornik Nove Mitar Šušić je rekao da će biti protiv jer su pretežniji njeni negativni aspekti. Ne subvencionišemo roditelje već privatne produžene boravke, rekao je Šušić. Rekao je da odbornici moraju da vode računa kako troše budžet, a ne kako ga dijele i da se ne radi o ličnoj velikodušnosti. On vjeruje da će produženi boravci još da podignu cijene jer će imati siguran izvor prihoda.

Andrija Klikovac (DPS) kazao je da je od pojavljivanja PES-a socijalna politika prešla u čisti populizam. Klikovac kaže da je odluka predložena da bi se očuvala većina jer je to uslov Pokreta za Podgoricu.

Srđan Perić (Preokret) je rekao da bi odluka morala biti uparena sa socijalnim kartonom.

“Ne sporim da je stara odluka nesprovodljiva. Ali pitam – čemu kolegijum? Čemu odbori? Čemu to? Šta radite tamo? Čujte prije glasanja pravni stav službe”, kazao je Perić.

Mirza Krnić (Preokret) je rekao da je Sekretarijat za lokalnu samoupravu dao negativno mišljenje na prethodnu odluku jer nije usaglašena sa zakonima o lokalnoj samoupravi, socijali, obrazovanju.

Slične teme:dnp DPS skupština glavnog grada

Sledeće

Dobrosavljević: Macutova Vlada – Vlada kontrole štete, bez strategije

Ne propustite

Knežević: Tražićemo povlačenje odluke o priznanju Kosova

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić: Srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno sa strane, nego je ovdje raslo vjekovima

Povodom obilježavanja značajnog jubileja – 150 godina od Bitke na Fundini, u organizaciji Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore, uz pokroviteljstvo Skupštine Crne Gore održana je svečana manifestacija na Orljevu u Kučima.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da je na Fundini udaren temelj države, ističući da je tada pobijedila sabrana i okupljena Crna Gora. Naveo je da je sve ostalo po strani u odbrani slobode i dostojanstva.

„To je poruka koju je važno čuti. Njihovo srpstvo nije isključivalo njihovo crnogorstvo, niti je umanjivalo pripadnost srpstvu, srpskom jeziku i crkvi. Naš kulturni i istorijski identitet ne može se omeđiti usko-političkim granicama. Niko nema monopol na srpsko nasljeđe. Srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno sa strane, nego je ovdje raslo vjekovima“, kazao je Mandić.

On je rekao da niko nema pravo da nama u Crnoj Gori izdaje uvjerenje o nacionalnoj ispravnosti, koliko god bio moćan i snažan.

„Ljubav prema svome rodu mjeri se bratskim dogovorima. Odluke o Crnoj Gori donosiće se ovdje, kao što su se uvijek donosile“, kazao je Mandić.

On je podvukao da Crna Gora mora shvatiti da je politika svađe politika propasti.

„Ne može se srpskom narodu osporavati pravo koje se svima drugima priznaje. Ne možemo voditi politiku kakvu je vodio bivši režim“, kazao je Mandić.

On je rekao da za njega politika nije umijeće da se ljudi drže u rovovima, nego da se iz njih izađe.

„Ponekad je najveća snaga da u odgovoru na mržnju ne postanemo ono protiv čega se borimo. Posebnu zahvalnost u tom smislu dugujemo našoj svetoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi“, kazao je Mandić.

On je podsjetio na veliku ulogu pokojnog mitropolita Amfilohija, ističući njegov nemjerljiv doprinos očuvanju sabornosti i duhovnosti Crne Gore.

„Da li danas mi, potomci velikih ljudi koji su znali da se pomire i nakon zločina, možemo da nađemo snage da krenemo naprijed – moramo“, poručio je Mandić.

Naša današnja Fundina, kazao je, jeste borba za uspješno i srećno društvo.

„Neka je vječna slava junacima Fundine i neka Bog blagoslovi Crnu Goru“, kazao je Mandić.

Politika

Knežević: Koalicija sa Mandićem poremećena po izlasku DNP-a iz Vlade

Knežević je poručio kako će većina biti u prilici da se izjasni o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića. Ističe kako Ibrahimović “vrijeđa 33 odsto Srba u Crnoj Gori”, pri čemu je dodao i da šef diplomatije nije mogao donijeti odluku o slanju predstavnika naše države na obilježavanje godišnjice “Oluje” bez saglasnosti premijera Milojka Spajića.

“Imaćete interpelaciju DNP-a, pošto nećete da smijenite Ibrahimovića. Imate većinu i mogućnost da to uradite, a znam da ne smijete, ni od Johana Satlera, ni od Milojka Spajića, ni od drugih. Evo, DNP će pokrenuti interpelaciju o radu Ibrahimovića”, poručio je on gostujući na Adriji.

Kazao je kako će, u cilju podrške interpelaciji, “pokucati na vrata poslaničkih klubova svih doskorašnjih koalicionih partnera”.

“Ovo nije prvi put da mi trpimo nacionalna poniženja od strane Ministarstva vanjskih poslova, a da svi ćute, pri čemu nikad više Srba nije bilo u vlasti”, dodao je.

Kazao je kako su sa Novom srpskom demokratijom u “projektnoj koaliciji”, ali da je ona “osnovna” poremećena po izlasku DNP-a iz Vlade.

“Jasno je da Andrija Mandić i ja drugačije vidimo način zaštite interesa srpskog naroda i nije bilo potrebe za senzacionalnom obradom toga što vidi čitava Crna Gora. To nije nikakav dogovor Mandića i mene – jednostavno, drugačije vidimo to kako treba doći do cilja”, rekao je Knežević.

Na pitanje da li je NSD ostala dosljedna svemu za šta se zalagala, kazao je kako je to pitanje za njih.

Knežević ne isključuje mogućnost da po izborima 2027. godine bude formirana Vlada čiji će predsjednik biti on.

“U junu 2027, ako budemo, a hoćemo ako bog da, formirali Vladu bez ovih koji hoće da nas šalju kod Satlera, prva odluka koju ću donijeti kao premijer biće otpriznavanje Kosova. Kao premijer. Gdje bi im bio kraj da sam ja bio premijer i od 2023, ja znam da štitim nacionalne interese”, poručio je on.

Politika

Vučić preko mitropolita Metodija pravi podjele unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori?

Nekada su se najveće podjele među Srbima u Crnoj Gori pravile kroz političke partije. Danas se sve više stiče utisak da se one sele u Crkvu. Upravo zato posljednji sukob između mitropolita Joanikija i mitropolita Metodija nije samo pitanje različitih pogleda dvojice arhijereja, već mnogo ozbiljniji problem koji prijeti da naruši jedinstvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Dok je Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve, na čijem je čelu mitropolit Joanikije, oštro kritikovala predsjednika Srbije zbog, kako je navela, političkog miješanja u crkvena pitanja i „nejasnih optužbi“, Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve, kojom upravlja mitropolit Metodije, javno je stala u Vučićevu odbranu, ocjenjujući da njegove poruke doprinose očuvanju jedinstva Srpske pravoslavne crkve.

Polemika je uslijedila nakon Vučićevih izjava tokom posjete Republici Srpskoj, gdje je govorio o položaju Srba u regionu, litijama u Crnoj Gori i, kako je rekao, pokušajima da se oslabi jedinstvo SPC.

Sve više izgleda da se kroz crkvene autoritete vodi politički obračun u kojem je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postao nezaobilazan faktor.

Mitropolit Metodije posljednjih mjeseci sve češće izlazi iz okvira isključivo crkvenih tema. Njegovi govori i javni nastupi nerijetko zadiru duboko u politička pitanja, ostavljajući utisak da se ne obraća samo vjernicima, već i biračkom tijelu. Time se neminovno otvara pitanje gdje prestaje pastirska služba, a počinje politički angažman.

Ako je zadatak jednog mitropolita da čuva jedinstvo Crkve, onda svaka riječ koja produbljuje podjele među vjernicima predstavlja razlog za zabrinutost. Još više zabrinjava utisak da se crkveni autoritet koristi kao sredstvo u političkim sukobima koji nemaju mnogo veze sa Jevanđeljem.

Odluka Sabora SPC da Eparhiju budimljansko-nikšićku uzdigne u rang mitropolije promijenilaje odnose unutar same Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Da li je taj potez bio isključivo crkveni ili je imao i širu političku dimenziju vjerovatno će biti tema rasprava još dugo.

Najveći gubitnici u svemu ovome nijesu ni Vučić, ni Joanikije, ni Metodije. Gubitnici su vjernici koji od svojih duhovnih pastira očekuju mir, pomirenje i jedinstvo, a umjesto toga svakodnevno svjedoče novim podjelama.

Crkva je kroz istoriju opstajala onda kada je bila iznad dnevne politike. Onog trenutka kada politički interesi počnu da određuju crkvene odnose, prestaje da bude prostor okupljanja i postaje novo poprište sukoba.

Budućnost Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori zavisiće od toga da li ostaje duhovni oslonac svog naroda ili postaje još jedno polje političkog nadmetanja koje će Vučić iskoristiti za dobijanje političkog uticaja.