Politika

Knežević: Tražićemo povlačenje odluke o priznanju Kosova

ilustracija

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević saopštio je da je danas održana sjednica predsjedništva te partije na kojoj je, kako kaže, dobio punu podršku da, zajedno sa potpredsjednicima, poslaničkim klubom i odborničkim klubovima, otpočnu aktivnosti i kampanju na povlačenju odluke o priznanju, kako je kazao, tkz. države Kosovo.

“Poznato vam je da je Demokratska narodna partija, ulazeći u Vladu Milojka Spajića, potpisala koalicioni sporazum da neće potencirati, navodno, teme koje nas tobože dijele. Jedna od tih tema je bila i dekleracija o povlačenju odluke o priznanju tkz. države Kosovo na teritoriji Opštine Zeta, jer smo htjeli da damo doprinos da ova Vlada, u jednom evropskom ambijentu, stvori demokratske i institucionlane preduslove da se izglasa trobojka kao narodna zastava, da srpski jezik bude normiran kao službeni, da imamo Zakon o državljanstvu i da se povede sveobuhvatan dijalog oko spoljne politike države Crne Gore i Vlade Milojka Spajića, koja je izrazito neprijateljski nastrojena prema Srbiji i srpskom narodu i njihovim identitetskim, ideološkim i svakim drugim potrebama”, kazao je Knežević.

Knežević je kazao da je DNP odlučila da koalicioni sporazum za tu partiju ne važi nakon što je, kako je kazao, aktuelna parlamentarna većina, potpomognuta Demokratskom partijom socijalista, odbila njihovu inicijativu da se u dnevni red uvrsti predlog izmjena i dopuna zakona o državnim simbolima.

“I nakon premijerskog sata gdje Milojko Spajić, nekadašnji državljanin Srbije, je Srbiju nazvao susjedom, praveći nepristojne i primitivne aluzije na grad Kladovo i njegove građane, a samim tim i na sve Srbe, gdje god živjeli i u kom god gradu živjeli, u Srbiji, Demokratska narodna partija je odlučila da sporazum koji smo potpisali, a koji je izigrao Milojko Spajić sa njegovim koalicionim partnerima, više ne važi”, kazao je on.

Sa tim u vezi, dodaje, odbornici DNP-a će, koliko je sjutra, pokrenuti incijativu da se u Dnevni red uvrsti Dekleraciju o povlačenju Odluke o priznanju tkz. države Kosovo na teritoriji Zete.

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

“Odbornički klubovi u kojima DNP participira na teritoriji Crne Gore i vrši vlast će takođe pokrenuti ovu inicijativu i predložiti svim našim koalicionim partnerima da ta inicijativa bude usvojena. Poslančiki klub u Skupštini Crne Gore takođe će podnijeti inicijativu u vidu Rezolucije gdje će tražiti da se Vlada Milojka Spajića obaveže da povuče sramnu odluku o priznanju tkz. države Kosovo. Za ovu našu odluku tražiću podršku i Mitrpolita Joanikija, Mitropolita Metodija, ali i Njegove svetosti Partijarha Porfirija”, kazao je Knežević.

Kazao je da je vrijeme da srpski narod i većina građana u Crnoj Gori, a nijh je preko 85 odsto, koji se protive ovako sramnoj odluci, dobiju institucionalnu satisfakciju.

“Ovo namjerno ne radimo pred izbore koji su zakazani za jun 2027. godine, već radimo upravo sada, da bi štitili ono što su naši ideološki, izborni i ljudski postulati. Za vrijeme kampanje sam obećavao, da ukoliko DNP bude imala većinu sama u Vladi ili sa koalicionim partnerima koji je podržavaju, prva spoljnopolitička odluka biće povlačenje sramne odluke o priznanju tkz. države Kosovo”, istakao je Knežević.

On je izjavio da je “spoljna politika vlade Milojka Spajića identična, a u nekim segmentima i gora od politike koju su sprovodili Milo Đukanović i Duško Marković”.

“To nismo tolerisali ni kada je donesena rezolucija o Srebrenici, to nismo tolerisali ni kada su donošene anti-ruske sankcije, to nismo tolerisali ni kada smo pokušali da budemo poniženi kroz odbijanje da se u dnevni red uvrsti naš predlog da trobojka bude narodna zastava, to nismo tolerisali i kada su odbili našu inicijativu da srpski jezik bude izjednačen sa crnogorskim u Ustavu, to nismo tolerisali i kada su najavili da će odbiti i zakon o državljanstvu, i zato krećemo u ofanzivu za ostvarenje interesa srpskog naroda i svih onih ljudi koji misle kao Demokratska narodna partija, a to je da svako ima pravo u ovoj državi da se osjeća punopravnim i punovažnim građaninom i da ne može biti targetiran kao antidržavni element zato što traži da se ispuni ono što je zavjet i njegovih predaka, ali i zalog za generacije koje dolaze”, kazao je Knežević,n

Poručio je da sigurno neće odustati.

“Šaljemo jasnu poruku da ni korak nazad nećemo odstupiti i da ćemo 10. maja na velikom skupu koji planiramo, zatražiti podršku i od stranačkih organa i od naših aktivista koji će nositi ovu našu inicijativu i ovu našu borbu”, zaključio je Knežević.

Sledeće

DNP podržao subvencije produženog boravka po mjeri DPS-a

Ne propustite

Spajić: Radujem se daljem unapređenju partnerstva Crne Gore i Mađarske

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić: Srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno sa strane, nego je ovdje raslo vjekovima

Povodom obilježavanja značajnog jubileja – 150 godina od Bitke na Fundini, u organizaciji Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore, uz pokroviteljstvo Skupštine Crne Gore održana je svečana manifestacija na Orljevu u Kučima.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da je na Fundini udaren temelj države, ističući da je tada pobijedila sabrana i okupljena Crna Gora. Naveo je da je sve ostalo po strani u odbrani slobode i dostojanstva.

„To je poruka koju je važno čuti. Njihovo srpstvo nije isključivalo njihovo crnogorstvo, niti je umanjivalo pripadnost srpstvu, srpskom jeziku i crkvi. Naš kulturni i istorijski identitet ne može se omeđiti usko-političkim granicama. Niko nema monopol na srpsko nasljeđe. Srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno sa strane, nego je ovdje raslo vjekovima“, kazao je Mandić.

On je rekao da niko nema pravo da nama u Crnoj Gori izdaje uvjerenje o nacionalnoj ispravnosti, koliko god bio moćan i snažan.

„Ljubav prema svome rodu mjeri se bratskim dogovorima. Odluke o Crnoj Gori donosiće se ovdje, kao što su se uvijek donosile“, kazao je Mandić.

On je podvukao da Crna Gora mora shvatiti da je politika svađe politika propasti.

„Ne može se srpskom narodu osporavati pravo koje se svima drugima priznaje. Ne možemo voditi politiku kakvu je vodio bivši režim“, kazao je Mandić.

On je rekao da za njega politika nije umijeće da se ljudi drže u rovovima, nego da se iz njih izađe.

„Ponekad je najveća snaga da u odgovoru na mržnju ne postanemo ono protiv čega se borimo. Posebnu zahvalnost u tom smislu dugujemo našoj svetoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi“, kazao je Mandić.

On je podsjetio na veliku ulogu pokojnog mitropolita Amfilohija, ističući njegov nemjerljiv doprinos očuvanju sabornosti i duhovnosti Crne Gore.

„Da li danas mi, potomci velikih ljudi koji su znali da se pomire i nakon zločina, možemo da nađemo snage da krenemo naprijed – moramo“, poručio je Mandić.

Naša današnja Fundina, kazao je, jeste borba za uspješno i srećno društvo.

„Neka je vječna slava junacima Fundine i neka Bog blagoslovi Crnu Goru“, kazao je Mandić.

Politika

Knežević: Koalicija sa Mandićem poremećena po izlasku DNP-a iz Vlade

Knežević je poručio kako će većina biti u prilici da se izjasni o radu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića. Ističe kako Ibrahimović “vrijeđa 33 odsto Srba u Crnoj Gori”, pri čemu je dodao i da šef diplomatije nije mogao donijeti odluku o slanju predstavnika naše države na obilježavanje godišnjice “Oluje” bez saglasnosti premijera Milojka Spajića.

“Imaćete interpelaciju DNP-a, pošto nećete da smijenite Ibrahimovića. Imate većinu i mogućnost da to uradite, a znam da ne smijete, ni od Johana Satlera, ni od Milojka Spajića, ni od drugih. Evo, DNP će pokrenuti interpelaciju o radu Ibrahimovića”, poručio je on gostujući na Adriji.

Kazao je kako će, u cilju podrške interpelaciji, “pokucati na vrata poslaničkih klubova svih doskorašnjih koalicionih partnera”.

“Ovo nije prvi put da mi trpimo nacionalna poniženja od strane Ministarstva vanjskih poslova, a da svi ćute, pri čemu nikad više Srba nije bilo u vlasti”, dodao je.

Kazao je kako su sa Novom srpskom demokratijom u “projektnoj koaliciji”, ali da je ona “osnovna” poremećena po izlasku DNP-a iz Vlade.

“Jasno je da Andrija Mandić i ja drugačije vidimo način zaštite interesa srpskog naroda i nije bilo potrebe za senzacionalnom obradom toga što vidi čitava Crna Gora. To nije nikakav dogovor Mandića i mene – jednostavno, drugačije vidimo to kako treba doći do cilja”, rekao je Knežević.

Na pitanje da li je NSD ostala dosljedna svemu za šta se zalagala, kazao je kako je to pitanje za njih.

Knežević ne isključuje mogućnost da po izborima 2027. godine bude formirana Vlada čiji će predsjednik biti on.

“U junu 2027, ako budemo, a hoćemo ako bog da, formirali Vladu bez ovih koji hoće da nas šalju kod Satlera, prva odluka koju ću donijeti kao premijer biće otpriznavanje Kosova. Kao premijer. Gdje bi im bio kraj da sam ja bio premijer i od 2023, ja znam da štitim nacionalne interese”, poručio je on.

Politika

Vučić preko mitropolita Metodija pravi podjele unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori?

Nekada su se najveće podjele među Srbima u Crnoj Gori pravile kroz političke partije. Danas se sve više stiče utisak da se one sele u Crkvu. Upravo zato posljednji sukob između mitropolita Joanikija i mitropolita Metodija nije samo pitanje različitih pogleda dvojice arhijereja, već mnogo ozbiljniji problem koji prijeti da naruši jedinstvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Dok je Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve, na čijem je čelu mitropolit Joanikije, oštro kritikovala predsjednika Srbije zbog, kako je navela, političkog miješanja u crkvena pitanja i „nejasnih optužbi“, Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve, kojom upravlja mitropolit Metodije, javno je stala u Vučićevu odbranu, ocjenjujući da njegove poruke doprinose očuvanju jedinstva Srpske pravoslavne crkve.

Polemika je uslijedila nakon Vučićevih izjava tokom posjete Republici Srpskoj, gdje je govorio o položaju Srba u regionu, litijama u Crnoj Gori i, kako je rekao, pokušajima da se oslabi jedinstvo SPC.

Sve više izgleda da se kroz crkvene autoritete vodi politički obračun u kojem je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postao nezaobilazan faktor.

Mitropolit Metodije posljednjih mjeseci sve češće izlazi iz okvira isključivo crkvenih tema. Njegovi govori i javni nastupi nerijetko zadiru duboko u politička pitanja, ostavljajući utisak da se ne obraća samo vjernicima, već i biračkom tijelu. Time se neminovno otvara pitanje gdje prestaje pastirska služba, a počinje politički angažman.

Ako je zadatak jednog mitropolita da čuva jedinstvo Crkve, onda svaka riječ koja produbljuje podjele među vjernicima predstavlja razlog za zabrinutost. Još više zabrinjava utisak da se crkveni autoritet koristi kao sredstvo u političkim sukobima koji nemaju mnogo veze sa Jevanđeljem.

Odluka Sabora SPC da Eparhiju budimljansko-nikšićku uzdigne u rang mitropolije promijenilaje odnose unutar same Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Da li je taj potez bio isključivo crkveni ili je imao i širu političku dimenziju vjerovatno će biti tema rasprava još dugo.

Najveći gubitnici u svemu ovome nijesu ni Vučić, ni Joanikije, ni Metodije. Gubitnici su vjernici koji od svojih duhovnih pastira očekuju mir, pomirenje i jedinstvo, a umjesto toga svakodnevno svjedoče novim podjelama.

Crkva je kroz istoriju opstajala onda kada je bila iznad dnevne politike. Onog trenutka kada politički interesi počnu da određuju crkvene odnose, prestaje da bude prostor okupljanja i postaje novo poprište sukoba.

Budućnost Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori zavisiće od toga da li ostaje duhovni oslonac svog naroda ili postaje još jedno polje političkog nadmetanja koje će Vučić iskoristiti za dobijanje političkog uticaja.