Priroda i društvo

Danas se obelježava Svjetski dan bez brusthaltera, cilj je podizanje svijesti o raku dojke

Svjetski dan bez grudnjaka obelježava se svakog 13. oktobra od 2011. godine. Cilj obelježavanja ovog datuma je ohrabrivanje i osnaživanje žena da se odreknu nošenja brushaltera kao podizanje svijesti o raku dojke, od kojeg godišnje u svetu oboli preko milion žena.

Karcinom dojke je najčešća maligna bolest kod žena širom svijeta, dok su preventivni pregledi najefikasniji način za smanjenje broja oboljelih, a time i smrtnosti od karcinoma dojke.

“Nenošenje grudnjaka rezultuje stvaranjem veće količine mišićnog tkiva u grudima kako bi im se osigurala prirodna potpora. Ako ta potpora nije prirodna, već grudi pridržava grudnjak, tada mišići slabe, a to vodi do toga da se grudi brže obese”, objasnio je profesor Žan–Denis Ruilon, vođa istraživanja o ovoj temi u Francuskoj.

Istraživanje je vođeno 15 godina i stručnjaci su otkrili da su mišići u grudima čvršći ako se grudnjak ne nosi. U njemu je učestvovalo 320 žena u dobi od 18 do 35 godina.

Takođe, ako ne nosimo brushalter, to je dobro i za zdravlje dojki, jer grudnjak sputava cirkulaciju u grudima, kao i pravilan rad limfnih kanala. To može dovesti do nakupljanja toksina koje bi inače slobodno prolazili i izlazili iz organizma.

Stručnjaci savetuju da grudnjak ne bi trebalo nositi kod kuće i na spavanju. Nakon skidanja je dobro izmasirati grudi kako bi se poboljšao protok tečnosti u njima. Masaža podrazumeva nežno prstima masirati deo oko bradavice pa prema krajevima dojke, u svim smerovima.

Sa ciljem da se preduprijedi razvoj bolesti i potencijalna bolest otkrije u ranoj fazi, kroz obavljanje prevetivnih pregleda, 32 ordinacije širom Crne Gore obezbijedile su do 50% niže cijene ultrazvučnih ili mamografskih pregleda, pregleda magnetnom rezonancom, kao i ginekoloških pregleda, a to su: Codra hospital, Mićunivić Medical, Cenex Medical, Ordinacija Natal, PZU Diagnostica, Gea Medical Bar, Poliklinika Medicus Plus, Mansa Medica Tivat, Ordinacija Medan, Ginekološka ordinacija Šoć, Poliklinika Hipokrat, Ars Medica, PZU Life, Poliklinika Filipović, Ordinacija Dr Rahović, Bijelo Polje, Ginekološka ordinacija Vita Feminae, Kotor, Consilium, Budva, Ordinacija Bralić, Rožaje, Dr Masoničić Bar, Catharum, Kotor, Specijalistička ginekološko – akušerska ambulanta „Dr Jadranka Mladenović“, Budva, A Medical, Bar, Ordinacija Hera, Rezidencija zdravlja Kerber, Internos Medical Centar, PZU Stojovic Herceg Novi, PZU Specijalna bolnica Dr Medtim, Fertilis Tivat, Eskulap Bar, Tesla Medical Berane, Poliklinika Stojanović Berane i Ordinacija Dr Marić, Herceg Novi. Detalji o popustima nalaze se na sajtu www.briniosebi.me i na facebook stranici NVO Brini o sebi.

Slične teme:Crna gora karcinom dojke portalzeta.me zeta

Sledeće

Pozivaju ministre za informacije o pravnom osnovu za postavljanje spomen-obilježja u Morinju

Ne propustite

Spisak stovarišta i prodajnih mjesta gdje se može kupiti pelet

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet

Priroda i društvo

Dodijeljene 22 stipendije za doktorska istraživanja

Doktorandima Univerziteta Crne Gore dodijeljene su 22 od ukupno 30 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, čime je dodatno potvrđen kvalitet njihovog naučnoistraživačkog rada, saopštno je iz UCG.

Dobitnici su doktorandi Građevinskog fakulteta, Ivana Drobnjak, Milena Ostojić, Petar Subotić, Vasilije Bojović, Mladen Muhadinović i Teodora Popović, Mašinskog fakulteta, Mina Šibalić, Marko Mumović i Aleksandar Tomović, zatim Prirodno-matematičkog fakulteta, Stefan Šćepanović i Marina Šoškić, Medicinskog falkulteta, Tijana Rakonjac i Milovan Roganović, Elektrotehničkog fakulteta, Aldin Kajević i Miloš Jelovac, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Savica Vujičić i Milica Mitrović, Fakulteta političkih nauka, Buda Methadžović, Ekonomskog fakulteta, Tanja Mirotić, Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Sara Lukovac, Pomorskog fakulteta Kotor, Nemanja Pudar, te Biotehničkog fakulteta, Anđela Ljujić.

“Programom stipendija izvrsnosti Ministarstvo podržava mlade istraživače u ranoj fazi karijere, podstičući ih da se posvete naučnoistraživačkom radu. Dodjela stipendija omogućava finansijsku podršku mladim istraživačima za realizaciju njihovih doktorskih istraživanja u ključnim prioritetnim oblastima”, piše u saopštenju UCG.