Ekonomija

Cijene slatkiša u Crnoj Gori biće veće i do 50 centi

Iako je ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao da ne očekuje povećanje cijena nakon rasta akciza, privrednici tvrde da će se to izvjesno desiti. O izmjenama poreskih zakona danas će s Damjanovićem razgovarati predstavnici Asocijacije menadžera.

Čokoladu od 2,40 uskoro ćemo plaćati tri eura. To je, kažu privrednici, rezultat juče uvedenih akciza na proizvode od šećera.

“Imamo iz konditorske proizvodnje proizvođače koji su nam najavili da će ovo povećanje od 50 centi, odnosno uvođenje nove akcize, uticati da prema krajnjem potrošaču cijene njihovih proizvoda budu do 25 odsto veće. Naravno da mora doći do povećanja cijena, jer akcizu treba obraćunati i uvrstiti je u cijenu i proizvođačku i maloprodajnu”, kaže sekretarka Odbora Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore Lidija Rmuš.

Tako ne misli ministar finansija Damjanović.

“Nivo maloprodajnih marži u Crnoj Gori je ubjedljivo najveći u regionu i ne postoji nijedan jedini razlog da se bilo koje povećanje od pet ili deset centi po artiklu bilo kojeg akciznog proizvoda prenese na maloprodajnu cijenu, imajući u vidu rezerve koje imaju maloprodajni lanci”, ističe ministar.

A osim slatkiša, čeka nas i rast cijena duvanskih proizvoda, koje će stupiti na snagu u julu.

“Za cigarete znate da je već bilo u januaru pomjeranje na deset centi. U julu takođe zbog ovog pomjeranja akciznog kalendara imate još deset centi, i one na kraju negdje u toku februra iduće godine će imati povećanje od 40 do 50 centi, upravo zbog ubrzanja akciznog kalendara, kako je to i predviđeno novim izmjenama zakona”, objašnjava Rmuš.

Upravo su česte izmjene zakona ono što privreda najviše zamjera kreatorima poslovnog ambijenta. O tome će predstavnici Asocijacije menadžera danas razgovarati sa Damjanovićem.

Budimir Raičković ispred Asocijacije menadžera kaže da neće pasti standard građana, jer su porasle cijene duvana ili nekih proizvoda.

“Ovdje se radi o tome da se ovakve odluke i promjene poreskih zakona ne mogu donositi bez prethodnih konsultacija. Bez obzira koja Vlada bila, bilo ih je i prije ove, a biće i poslije, treba i mora da ima bolju konsultaciju, kako bismo se usaglasili, jer privreda će na kraju i građani kroz to, da plaćaju sve troškove koje javna potrošnja ima”, smatra Raičković.

Vlada je odustala od prvobitne ideje da uvede akcizu na negazirana pića sa dodatkom šećera i poveća na gazirana, dok je proširen obuhvat proizvoda od plastike na koje se plaća akciza.

Izvor: RTCG

Sledeće

Agrobudžet za 2023. godinu najveći u istoriji Crne Gore

Ne propustite

Spajić: Odlazeći ministar podiže akcize

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Dizel raste za 16 centi zbog krize na Bliskom istoku

Cijene eurodizela od utorka će biti veće za 15–16 centi, dok će benzin poskupjeti pet do šest centi, potvrdilo je više izvora iz naftne industrije, pozivajući se na podatke sa međunarodnih berzi naftnih derivata i odnosa kursa dolara i eura.

Eurodizel je sada 1,34 eura, što znači da će njegova cijena biti 1,50 eura, dok bi eurosuper 98 mogao da poraste na 1,48 eura, a eurosuper na oko 1,46 eura.

Maloprodajne cijene goriva će porasti zbog napada Izraela i SAD na Iran i reakcije Irana u vidu napada na zemlje Persijskog zaliva i blokade Ormuskog moreuza.

U Crnoj Gori se maloprodajne cijene goriva formiraju na svakih 14 dana, što je dovelo do toga da je gorivo u Crnoj Gori trenutno za oko 50 centi jeftinije nego u Albaniji. Dizel u Albaniji trenutno košta oko 1,90 eura, jer se tamo cijene mijenjaju na dnevnom nivou.

Jedini način da ne dođe do povećanja cijene goriva od utorka jeste da Vlada smanji akcize na gorivo i da tako neutrališe rast njegove cijene. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da prate situaciju, a hoće li predložiti smanjenje akciza i tako neutralisati rast goriva saznaćemo u ponedjeljak.

Prije početka rata, odnosno prošle subote, sirova nafta je koštala oko 71 dolar za barel, a u četvrtak je prešla 90 eura. Cijena nafte je konstantno rasla, dok je u srijedu došlo do blagog pada nakon najava država OPEK-a da će povećati proizvodnju i iz SAD da će garantovati deblokadu moreuza i povećati količine koje će iz svojih zaliha pustiti na tržište. Međutim, već u naredna dva dana došlo je do novog rasta cijena.

Na tržištu derivata došlo je do veće potražnje za dizel gorivom, što je značajno povećalo njegove cijene u odnosu na vrste benzina.

Ministarstvo energetike će u ponedjeljak izračunati i zvanično objaviti nove cijene goriva za narednih 15 dana.

Crna Gora još nema rezerve naftnih derivata, na čijem formiranju radi od prošle godine. Za tu svrhu je prikupljeno 12,5 miliona eura preko naknade od tri centa na maloprodajnu cijenu goriva.

Ekonomija

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.

Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.

Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Ekonomija

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.