Ekonomija
Spajić: Odlazeći ministar podiže akcize
Lider pokreta “Evropa sad” Milojko Spajić saopštio je da je “odlazeći ministar” Aleksandar Damjanović podiže akcize kad inflacija galopira na 18 odsto.
“Inflacija je bila 3 odsto kad smo mi to predlagali. To je ključna razlika i još poraznija činjenica za skupstinsku većinu. Odlazeći ministar podiže akcize kad inflacija već galopira na 18 pdsto plus, dodajući maha razularenim cijenama. Ali kad čovjek nije čuo za diskont-o čemu dalje da pričamo”, naveo je Spajić.
Podsjećanja radi, posupljenje cigareta od deset centi po paklici može se očekivati od 1. jula, dok ostalih poskupljenja neće biti.
Aleksandar Damjanović je juče u Skupštini, koja je usvojila izmjene i dopune više finansijskih i poreskih zakona, rekao da je akcizni kalendar maksimalno ublažen i da se pokupljenje cigareta od deset odsto očejuje od ljeta, odnosno od 1. jula.
“Što se tiče ostalih proizvoda, neće biti nikakvih povećanja ni danas, ni sjutra. Tu se misli na one proizvode, što je naša obaveza prema EU politici i građanima da se štiti zdravlje i da se akciziraju proizvodi štetni po zdravlje, jer su troškovi za zdravstvene usluge koji su uzrokovani tim štetnim proizvodima enormni. Dakle prije 1. jula neće biti nikakvih poskupljenja”, kazao je tada Damjanović.
Izmjenama zakona, koje je Skupština usvojila, predviđeno je da će kupci nekretnina vrjednijih od 150 hiljada eura plaćati veći porez, firme iz ofšor zona imaće porez po odbitku od 30 odsto, a ubrzava se i povećanje akciza na duvanske proizvode.
Predlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću povučen je na doradu. Damjanović je objasnio da je cilj izmjena zakona povećanje poreskih prihoda i smanjenje sive ekonomije.
Konjević: Rugali se Spajiću a sada prepisuju njegov predlog
Komentarišući izmjene i dopune Zakona o akcizama koje je Vlada predložila, a Skupština usvojila, lider Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević kazao je da su se partije koje su glasale za taj zakon prošle godine “rugale” takvom predlogu tadašnjeg ministra finansija Milojka Spajića a sada, kako je kazao, prepisuju njegove loše predloge.
“DF, URA, DEMOKRATE izglasali su povećanje postojećih i uvođenje novih akciza. Sada imamo i akcize na slatkiše. Prošle godine su se “rugali” sa ovakvim prijedlogom Milojka Spajića. Danas prepisuju njegove loše prijedloge. Već je skuplje gorivo, ubrzo će slatkiši i napici”, napisao je Konjević na Tviteru.
Ekonomija
Šta donosi “Euro model“?
Građani su sa optimizmom primili vijest o višim zaradama i penzijama na početku naredne godine.
Ipak, strahuju da će veće plate donijeti i više cijene, pa će, kako kažu u našoj anketi, ponovo biti na istom.
Poslodavci, iznenađeni najavljenim programom Vlade, tvrde da je tim potezom dodatno urušen socijalni dijalog i da su mjere utvrđene prije razgovora sa onima koji stvaraju vrijednost. Sindikati za sada ne žele da komentarišu. Stav će zauzeti, kako su nam kazali, u ponedjeljak, nakon završnih pregovora o Opštem kolektivnom ugovoru.
Prema programu “Euro model“, koji je najavio premijer Milojko Spajić, zarade će od januara biti od 1.000 do 1.400 eura i obuhvatiće, kako je kazao, 250.000 zaposlenih u privatnom i javnom sektoru.
Ta vijest obradovala je građane, ali strahuju, kako su nam kazali, da će veće plate donijeti i više cijene roba i usluga.
Predstoji povećanje penzija od 2027, pa će minimalna, kako je rekao premijer, biti znatno iznad 500, a prosječna preko 600 eura. Takođe, slijedi usklađivanje četiri puta godišnje.
Penzioneri se raduju, ali se pitaju da li je to samo još jedno obećanje. Prije Nove godine najavljeno je – svi penzioneri će primiti 100 eura zimnice.
Prema riječima premijera, zarade će u budućnosti biti evropske, iznad 2.000 eura, što bi, kako je ocijenio, uz druge mjere, mogao biti preduslov za mlade da svoj život i biznis vežu za Crnu Goru.
Ipak, da je bolje negdje drugo, potvrđuju i dvije mlade Podgoričanke.
“Jeste to stimulativno za onoga ko hoće ovdje da ostane. Ali generalno, za nas dvije, mi hoćemo nekako da razvijemo biznis koji bismo imale svuda, širom svijeta. Više bismo se probile negdje van Crne Gore nego ovdje, jer nema ni uslova ovdje toliko koliko ih ima vani”, rekle su naše sugrađanke.
Najava o većim zaradama iznenadila je poslodavce. Filip Lazović iz Unije poslodavaca Crne Gore stava je da je ovom objavom narušen socijalni dijalog, pa poručuje da će razmotriti “Euro model“ i konačan stav zauzeti uskoro.
“I mi ćemo se, naravno, ozbiljno baviti time narednih dana i naši će organi zauzeti stav. I pored toga, mogu da kažem da je najava premijera, možemo slobodno reći, ozbiljno narušila socijalni dijalog, u smislu da o takvoj jednoj najavi nije bilo razgovora, prije svega sa Unijom poslodavaca, a ja mislim da nije bilo ni sa kolegama iz sindikata”, kazao je Lazović.
Iz sindikata su poručili da za sada neće komentarisati novi program Vlade jer, kako su nam rekli, čekaju ishod pregovora o Opštem kolektivnom ugovoru, a završni razgovori radne grupe najavljeni su za ponedjeljak u podne.
Spajić je rekao da dok u Briselu ubrzano zatvaramo poglavlja, u Crnoj Gori otvaramo nova. To su, dodaje premijer, ona koja donose evropski standard i evropske ekonomske benefite, čak i prije formalnog ulaska u Evropsku uniju.
“Sa velikim zadovoljstvom obavještavam javnost da su se stekli uslovi da se od početka naredne godine, zarade u Crnoj Gori obračunavaju prema obavezujućim kriterijumima vladinog programa Euro model. Ovaj inovativni program garantuje da će minimalna neto zarada radnika koji ima osnovno obrazovanje i niže iznositi 1.000 eura, oni koji imaju srednje obrazovanje primaće najmanje 1.250 eura, dok će zaposleni sa visokim obrazovanjem mjesečno dobijati minimalnu neto platu od čak 1.400 eura. Istovremeno, dolazi do značajnog rasta zarada koje su iznad minimalne, od svakog eura koji poslodavac izdvoji za vas – zadržaćete 92 centa u slučaju velikih primanja, pa sve do 97 centi za najniže zarade. Konkretno: poslodavac koji danas za neto zaradu od 1.600 eura izdvoji 1.980 eura, od januara sa istim izdvajanjem radnik prima 1.870 eura. Kako? Vlada će ići korak dalje u smanjenju poreskog opterećenja na rad – omogućavajući i poslodavcima da izađu iz reforme kao pobjednici. Zadrzaće zadovoljne radnike, uz prosperitet jedinstvenog trzišta EU i pristupa EU fondovima”, kazao je premijer.
Na sve ovo, kaže, dodatno povećanje će se desiti i kada socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade da se povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jednako primjeni na javni i privatni sektor.
“U tom slučaju data neto zarada bi prešla čak 2.000 eura”, istakao je Spajić.
Izvor: RTCG
Ekonomija
Đurović: “Euro model” u skladu sa Novim srpskim odgovorom
Poslanik NSD-a Dejan Đurović ističe da su ministri iz redova Nove srpske demokratije zajedno sa ostalim članovima Vlade donijeli „Euro model“, novog ekonomskog standarda za sve građane Crne Gore. Njihovi poslanici, kako je kazao, spremno čekaju da se ovi predlozi nađu na plenumu, gdje će podjednako snažno podržati ova rješenja koja garantuju bezbrižniji i stabilniji život u Crnoj Gori, što je okosnica Novog srpskog odgovora.
Predloženi model je, ističe Đurović, u potpunosti u skladu sa „Novim srpskim odgovorom“.
“Naši ministri su smatrali da bi, ukoliko za to postoji realan fiskalni prostor, plate i penzije trebalo i dodatno uvećati, ali su svakako istovremeno vodili računa o održivosti predloženog modela i njegovoj finansijskoj opravdanosti”, naveo je Đurović.
Prema predstavljenom modelu koji je od sinoć postao ključna tema svakog domaćinstva u Crnoj Gori, od januara 2027. minimalna neto zarada za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem iznosiće 1.000 eura, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem 1.250 eura, a za ona sa visokim obrazovanjem 1.400 eura. Predviđen je i rast zarada koje su iznad minimalnih kroz dalje smanjenje poreskog opterećenja rada, dok bi povećanjem bilo obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih.
“Istovremeno, ne zaboravljaju se i one generacije koje su gradile Crnu Goru, tako da će se penzije našoj najiskusnijoj generaciji od 2027. godine usklađivati četiri puta godišnje. Prema najavljenim projekcijama, prosječna penzija u aprilu bi premašila 600 eura, minimalna penzija bi bila iznad 500 eura, dok je za decembar ove godine najavljena i dodatna isplata od 100 eura za svakog penzionera. Za Novu srpsku demokratiju je važno da sva rješenja koja se usvajaju istovremeno donose veća primanja zaposlenima i penzionerima i počivaju na održivim javnim finansijama. Novi srpski odgovor za novo vrijeme”, poručio je Đurović.
Ekonomija
Pejović: Ne ulazi se u EU sa platama od 200 eura i penzijama od 100 eura
Generalni sekretar Pokreta Evropa sad Boris Pejović je kazao da nakon najave premijera Milojka Spajića da slijede nova, veća povećanja zarada, politički protivnici vlasti ponovo će upozoravati na mogući bankrot, rast inflacije i neodrživost javnih finansija, kao što su činili tokom sprovođenja programa Evropa sad 1 i 2. Kako je istakao, ipak je jasno da je nakon tih programa standard građana unaprijeđen, a penzije i plate mnogo su više procentualno rasle u odnosu na poskupljenja.
Pejović navodi da nekadašnje vladajuće partije su kod dijela javnosti nakon prelaska u opoziciju pokušale da ostave utisak kako brinu o građanima, bez obzira što su za vrijeme vlasti gomilali dugove državi i uništavali privredu. Zato će nakon Spajićeve najave, jedina preostala mjera političke konkurencije i njihovih saveznika biti kao i u slučaju programa Evropa Sad 1 i 2.
“Slijedi već viđena serija reakcija o bankrotu, grčkom scenariju, neodrživosti javnih finansija i inflaciji koja se iako ima globalni karakter, pripisuje isključivo premijeru Spajiću. U međuvremenu, niko od kritičara neće objaviti da su zbog krize u svijetu i kumulativne inflacije od oko 40 odsto u zadnjih pet godina (najveća inflacija bila za vrijeme Abazovićeve Vlade), ipak penzije i plate mnogo više procentualno rasle u odnosu na poskupljenja. Zvanični podaci Eurostata govore da je i pored poskupljenja zbog globalne krize, standard građana u Crnoj Gori unaprijeđen, dok prevaziđena politika bez obzira na argumente i činjenice uporno tvrdi da je bilo bolje u vrijeme kada su penzije iznosile oko 100 eura i plate oko 200 eura, odnosno kada smo imali uvećanja od po koji euro godišnje”, naglasio je Pejović.
Ipak, dodaje, objektivnoj javnosti je jasno da se nije moglo ući u EU sa platama od 200 eura i penzijama od 100 eura, dok istovremeno funkcioneri dobijaju po osam hiljada eura mjesečno i besplatne nekretnine od države.
“U međuvremenu svi oni koji su ubjeđivali građane da je bolje sa manjim platama i penzijama, nisu propustili priliku da prihvate uvećanja, pa je sada prilika da iz trećeg puta konačno budu dosljedni i u budžet vrate “populistička” uvećanja”, zaključio je Pejović u saopštenju.
-
Zeta2 дана ranijeAsanović: Do konačnog razgraničenja, autobusi Podgorice mogu da voze u Zetu
-
Kolumne3 дана ranijeVuk Bačanović: „Klaće opet“ – anatomija balkanskog samoispunjujućeg proročanstva
-
Region3 дана ranijeKo je bio Adem Jašari kojeg veliča potpredsjednik Vlade Crne Gore? (VIDEO)
-
Politika3 дана ranijeĐeljošaj: Svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija
-
Ekonomija2 дана ranijeOd januara u Crnoj Gori minimalna plata od 1.000 do 1.400, prosječne penzije preko 600 eura
-
Region3 дана ranijeVučić: Hoće li se zaustaviti evropske integracije Crne Gore zbog izjave Đeljošaja?
-
Region3 дана ranijeHašim Tači osuđen zbog ratnih zločina na Kosovu i Metohiji
-
Priroda i društvo2 дана ranijeIstraživanje CeMI-ja: Jelena Borovinić Bojović među najčešće targetiranim političarkama


You must be logged in to post a comment Login