Zanimljivosti

KAKO je NASTAO NOVAC i moderno bankarstvo?

U ovom članku bavićemo se pitanjem i daćemo vam odgovor “Kako je nastao novac i moderno bankarstvo?” Naravno ako vas interesuje kako je novac nastao…Novac je jedan od najvažnijih i najsloženijih izumâ u ljudskoj istoriji. …

Olakšao je trgovinu i razmenu, doprineo razvoju ekonomije i oblikovao moderne društvene strukture. Razvoj novca i bankarstva bio je dug i fascinantan put, ispunjen inovacijama, preprekama i značajnim društvenim promenama.

U praistorijskim vremenima, ljudi su se koristili barternom trgovinom, razmenjujući robu i usluge direktno jedni sa drugima. Međutim, ovaj sistem je imao svojih ograničenja. Na primer, teško je bilo pronaći tačno odgovarajuću robu za razmenu, a vrednost robe se mogla vremenom menjati.

Prvi oblici novca pojavili su se oko 2000. godine pre nove ere u Asiriji, Indiji i Sumeru. Ovi rani oblici novca bili su poznati kao “žitni novac” i “novac u stoci”, koji su se koristili za barter oko 9000. godine pre nove ere.

Ove robe su se lakše koristile u trgovini i bile su lakše za skladištenje i transport.

S vremenom, kako bi se olakšala trgovina, uvedene su kovanice koje su predstavljale određenu vrednost. Ove kovanice su bile praktičnije za nošenje i razmenu od velikih i nezgrapnih predmeta koji su se prethodno koristili.

U 7. veku pre nove ere, Lidijci u Maloj Aziji su izmislili prve kovanice od zlata i srebra. Lidijci u Maloj Aziji su oko 685. godine pre nove ere izradili prve kovanice od zlata i srebra, standardizovane težine i vrednosti.

Dok su papirni novac izmisli u 7. veku nove ere, Kinezi, oni su počeli da koriste papirni novac kao zamenu za teške kovanice. Papirni novac je bio lakši za korišćenje i transport, a bio je i manje sklon krađi.

U to vreme kovanice su imale standardizovanu težinu i vrednost, što ih je činilo pogodnijim za trgovinu od roba. Ubrzo su se kovanice raširile i u druge delove sveta, postajući dominantni oblik novca u mnogim kulturama.

Bankarstvo je nastalo u srednjem veku kao način pohranjivanja i obezbeđivanja novca. Trgovci su polagali novac kod zlatara i drugih poverljivih osoba, koji su im u zamenu davali potvrde o deponovanom novcu.

Ove potvrde su se mogle koristiti kao oblik novca, što je olakšalo trgovinu i smanjilo potrebu za nošenjem velikih količina gotovine.

Moderni bankarski sistem ima svoje korijene u srednjovekovnoj i renesansnoj Italiji, posebno u bogatim gradovima poput Firence, Venecije i Genove. Ove banke su bile u vlasništvu bogatih porodica i služile su za čuvanje novca, davanje zajmova i obavljanje finansijskih transakcija.

Porodice Bardi i Peruzzi dominirale su bankarstvom u 14. veku u Firenci, osnivajući filijale u mnogim drugim delovima Evrope.

Najpoznatija italijanska banka bila je Mediči banka, koju je osnovao Đovani Mediči 1397. godine. Najstarija banka koja i dalje postoji je Banca Monte dei Paschi di Siena, sa sedištem u Sijeni u Italiji, koja neprekidno posluje od 1472. godine!

U 17. veku, sa razvojem trgovine i ekonomije, počele su se razvijati i bankarske inovacije. Jedna od najvažnijih inovacija bila je uvođenje bankovnih novčanica, koje su predstavljale obećanje banke da će isplatiti nosiocu određenu sumu novca. Ovo je omogućilo bankama da kreiraju više novca nego što su stvarno imale u zlatu ili srebru, što je poznato kao frakcijska rezerva.

S vremenom, bankarstvo se proširilo iz Italije u ostatak Evrope, a zatim i u svet. Razvoj telekomunikacija i računarstva u 20. veku doveo je do velikih promena u načinu rada banaka i omogućio im je da značajno povećaju svoju veličinu i geografski doseg.

Moderno bankarstvo se razvilo u 19. veku sa usponom nacionalnih banaka i centralnih banaka. Ove banke su imale zadatak da regulišu novčani sistem, održavaju stabilnost valute i pružaju kredite komercijalnim bankama.

U 20. veku, bankarstvo je doživelo značajne promene sa uvođenjem novih tehnologija, kao što su automatizirani bankomati i internet bankarstvo. Ove promene su olakšale ljudima pristup novcu i bankarskim uslugama.

Novac i bankarstvo su igrali ključnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije. Olakšali su trgovinu i razmenu, doprineli razvoju ekonomije i oblikovali moderne društvene strukture.

Danas su novac i bankarstvo nezaobilazni deo našeg života, a njihova budućnost će verovatno biti obeležena daljim tehnološkim inovacijama i promenama u globalnoj ekonomiji.

izvor: Zanimljivostidana.com

Slične teme:kako je nastao novac moderno bankarstvo

Sledeće

Kako zalivati cvijeće na temperaturama višim od 30 stepeni

Ne propustite

Znate li koje su najstarije novine na svjetu?

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Zanimljivosti

Zabrana kladionica u Brazilu pala na federalnom sudu

Javnost najveće zemlje Južne Amerike pita se da li je jedini rezltat Luline zabrane legalnih kladionica eksplozija crnog tržišta i uzlet organizovanog kriminala

Novi obrt u Brazilu – privremena mjera o zabrani igara na sreću, koju je predsednik Brazila Lula da Silva potpisao 25. septembra, počela je da pada na najvišim sudovima te zemlje.

Privremena mjera zabrane je tako nakon samo nekoliko dana dobila prvi sudski odgovor jer je Federalni sud u Sao Paolu odobrio da pojedini priređivači nastave sa radom do kraja oktobra, ali uz još oštrije uslove zaštite igrača.

https://x.com/nextdotio/status/2108442849859535038

Prve sudske odluke tako pokazuju nedoslednost i neutemeljenost zabrane, a kritičari u prvi plan stavljaju način na koji je ista donijeta.

Udruženja priređivača već su uputila žalbu i Vrhovnom sudu zemlje, u kojoj navode da vlada na njihov upit nije mogla da navede nijednu studiju o ekonomskim, fiskalnim i društvenim posljedicama zabrane.

Zahtjevu su se pridružili su se oglašivači, ali i najveći klubovi brazilskog fudbala Flamengo, Sao Paulo, Botafogo i desetine drugih.

https://x.com/golsdobrasil1/status/2108323256570978397

Prvi rezultat mjere – legalni biznisi zatvoreni, „pun gas“ za crno tržište i organizovani kriminal

Kritičari ističu da je zabrana uvedena privremenom mjerom, a ne zakonom, na tržištu koje su Kongres i vlada regulisali tek 2025. godine.

Prema platformi Legitbet, od 22. do 28. septembra, u danima uoči i neposredno nakon zabrane, pojavilo se čak 6.401 novih ilegalnih sajtova, a ilegalno tržište je i prije zabrane činilo oko 41% tržišta.

https://x.com/golsdobrasil1/status/2107290684298539157

Zaštita porodica, nažalost, samo izgovor

Udruženja upozoravaju da zabrana ne ukida klađenje nego zaštitu igrača: provere identiteta, ograničenja, isplatu salda i nadzor regulatora. Prema njihovim riječima, taj prostor sada zauzima tržište koje organizovani kriminal koristi za prevare prema najranjivijima – iznude, zelenašenje na prvom mjestu. Sve pod izgovorom zaštite porodica.

Odluka suda u Sao Paulu pokazuje upravo to. Uslovi pod kojima je dozvoljen rad, uključujući identifikaciju igrača, zabranu oglašavanja maljoletnicima i očuvanje sredstava za isplate, isti su oni koje sektor smatra suštinom zaštite i koje ilegalni sajtovi ne pružaju.

Odluka čeka kraj oktobra

Do 25. oktobra, kada se održava drugi krug izbora, ostaje otvoreno da li će Kongres potvrditi zabranu, da li će je Vrhovni sud suspendovati ili će sudski izuzeci rasti.

U prvom krugu predsedničkih izbora održanom 4. oktobra, Lula, autor zabrane, osvojio je 45,16% glasova i završio iza Flavija Bolsonara, koji je dobio 47,03%.

Mediji u Brazilu pišu i da krugovi bliski Luli ocjenjuju da je mjera objavljena devet dana pred izbore uticala na poraz u prvom krugu.

Zanimljivosti

Izabrana najčudnija srpska riječ, a ovo je njeno porijeklo

“Čalabrcnuti” – je navodno najčudnija riječ u srpskom jeziku. Ne po značenju, nego po tome kako zvuči.

Na stranici Dnevna doza pravopisa birala se po zvučnosti najčudnija srpska riječ. Pratioci su predlagali i glasali, a skoro 500 glasova dobila je riječ – “čalabrcnuti”.

“Čalabrcnuti je ujedno i možda najomiljenija srpska riječ, pogotovo u kasnim noćnim satima “, jedan je od komentara.

Međutim, mada svi znaju da to znači pojesti nešto malo, na brzinu – rijetko ko se zapitao kako se došlo do jednog tako zanimljivog izraza.

Porijeklo riječi “čalabrcnuti”

“Čalabrcnuti ili labrcnuti znači prezalogajiti, pojesti nešto malo i na brzinu. Isto tako riječ čalabrčak znači zalogaj, užina”, navodi se na stranici Porijeklo riječi, a dat je i primer: “Čalabrčak dok ne prispije ručak”.

“Prefiks ‘čala’ dolazi od turskog glagola ‘çalmak’ (udariti) i znači ‘udri’, te on opisuje brzinu radnje. Glagol ‘brcnuti’ je u vezi s glagolom ‘brkati’ koji znači prevrtati, preturati; mešati jelo. Glagoli brcnuti i brkati nastali su onomatopejom br-br. Istog porekla su i reči ‘brljati’ (kašikom premetati po činiji), ‘brljav’ (musav), ‘brljotina’, ‘brlog'”, objašnjeno je.

Zanimljivosti

U britanskom zoološkom vrtu rođen narandžasti majmun

Fransin langur je ugrožena vrsta i smatra se da ih u divljini ima oko dvije hiljade jedinki. Prirodno stanište su im Kina i Vijetnam, ali ih ljudi ilegalno love zbog mesa.

Rođenje mladunčeta veoma ugrožene vrste majmuna smatra se tračkom nade da languri opstanu, pa makar i u zoološkom vrtu. Posljednja beba koja je došla na svijet rođena je 1. februara u zoološkom vrtu Vipsnejd i veoma je posebna zbog svoje boje krzna.

Mladunče je rodila desetogodišnja mama Ngujen koja je u vezi sa devetogodišnjim tata Vangom. Iako je beba privukla dosta pažnje, samo još malo će izgledati kao na početku svog života jer će rijetko krzno boje mandarine da mu potamni.

Kako piše Sun, bebe se rađaju sa ovom bojom da bi roditelji lako mogli da uoče svoje mladunce kada se o njima brinu drugi članovi grupe. Tim u zoološkom vrtu Vipsnejd je obaviješten o rođenju od strane uzbuđenog posjetioca, koji je primijetio majku Ngujen kako nosi novorođenče u naručju.

„Oduševljeni smo što imamo bebu fransin langura u našem vrtu”, rekla je Amanda Robinson, rukovodilac odjeljenja za primate u zoološkom vrtu Vipsnejd.