fbpx
Connect with us

Priroda i društvo

Održan okrugli sto: Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja

Crna Gora, kroz promišljeno upravljanje svojim resursima, može postići značajan ekonomski razvoj uz očuvanje prirodnih ljepota i ekološke ravnoteže. To je zaključeno na okruglom stolu “Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja,” održanom u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.

Okrugli sto je okupio eminentne stručnjake i istraživače koji su predstavili ključne zaključke i projekcije za valorizaciju resursa Crne Gore. Diskusija je bila temeljena na istraživanju “Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja,” obimnom djelu koje je rezultat rada multidisciplinarnog tima pod vođstvom Radisava Raka Nikčevića.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, otvarajući  skup, osvrnuo se na višedecenijski entuzijazam stručnjaka – učesnika ovog događaja apostrofirajući potencijal za napredak budućih generacija naše zemlje u ovom segmentu. „Nadamo se da je ovo samo prvi korak ka ostvarenju naših ciljeva. Prometejski čin koji smo započeli može nas usmjeriti ka novim dostignućima i pomoći nam da razumijemo šta sve možemo da ostvarimo”, kazao je rektor.

Integralne projekcije razvoja riječnih slivova Crne Gore na skupu je predstavio Radisav Rako Nikčević. On je istakao potencijale valorizacije resursa kao što su vode, agro kompleks, planinski turizam i šumski ekosistem. Posebno je naglasio revitalizaciju Skadarskog jezera kao ključnog elementa za ekonomski i ekološki razvoj, naglašavajući da bi benefiti bili enormni za državu.

Rječni slivovi Crne Gore predstavljaju najvažniji egzistencijalni i razvojni resurs naše zemlje. Kroz ove tokove godišnje protiče više od 25 milijardi m³ vode, ali Crna Gora trenutno koristi samo oko 12% u energetskom smislu ili manje od 3% u reverzibilnoj instalisanosti ovih površinskih dotoka. Višenamjenski efekti od ovih gotovo iskonski čistih količina vode su skoro minorni.

Dr Mihailo Burić je govorio o hidrogeološkim prilikama i klimatskim promjenama. On je istakao kako klimatske promjene utiču na dostupnost i kvalitet vodnih resursa u Crnoj Gori, te kako adekvatno upravljanje može zaštititi vodne eko sisteme i smanjiti erozivne procese.

Husein Vuković je predstavio hidrotehničke projekcije, posebno naglašavajući višenamjenske hidro akumulacije i hidroelektrane. Prema njegovim riječima, ove investicije bi obezbijedile energetsku sigurnost, stvorile nova riblja staništa i turističke atrakcije, te značajno doprinijele prostornoj infrastrukturi i profitabilnosti.
Prostorne aspekte razvoja riječnih slivova predstavio je Predrag Bulajić. On je istakao važnost planiranja infrastrukture koja bi omogućila integrisani razvoj svih resursa, te sinhronizaciju šumskih, turističkih i agrokompleksnih projekata za održiv ekonomski rast.

Na kraju, Željko Vidaković je predstavio ekoagro kompleks, naglašavajući raznovrsne agro proizvodne mogućnosti u različitim klimatskim zonama Crne Gore, od mediteranskih priobalnih područja do brdsko-planinskih regiona. Istakao je da je povrat investicija u ovaj sektor relativno brz, te da bi proizvodnja agro proizvoda mogla zadovoljiti kako domaće, tako i inostrane potrebe.

Zaključeno je da Crna Gora, kroz promišljeno upravljanje svojim resursima, može postići značajan ekonomski razvoj uz očuvanje prirodnih ljepota i ekološke ravnoteže. Predloženi modeli vlasničke i upravljačke strukture, uključujući formiranje državnog preduzeća “Rječni slivovi Crne Gore,” dodatno osiguravaju održivost i profitabilnost ovih inicijativa.

Angažovanjem domaćih i stranih stručnjaka, Crna Gora bi mogla brzo postati bogato i ekološki čisto stanište za sva živa bića.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

univerzitet crne gore

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.

 

Continue Reading

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Kiša

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se  u petak  očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”,  saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji.  Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”,  navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu  podizanja operativne spremnosti.

Continue Reading

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

srpski jezik

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto