Politika
Abazović pokazao fotografiju: Đukanović sa “škaljarcima”
Odbor za bezbjednost i odbranu saslušava čelnike Vlade, policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i tužilaštva povodom, kako je saopšteno, aktuelnih dešavanja u bezbjednosnom sektoru, sa osvrtom na eventualni šverc cigareta, i oblasti međunarodne diplomatije.
Odbor za bezbjednost i odbranu saslušava čelnike Vlade, policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i tužilaštva povodom, kako je saopšteno, aktuelnih dešavanja u bezbjednosnom sektoru, sa osvrtom na eventualni šverc cigareta, i oblasti međunarodne diplomatije.
Predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović danas je na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu pokazao fotografiju na kojoj se kako tvrdi vidi predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović sa pripadnicima škaljarskog kriminalnog klana.
Ja ću da iznesem podatke i pokažem podatak vezane za “brata Abaza” i pokažem vam fotografiju Mila Đukanovića sa škaljarcima. U početku, brat ABaz ne ostaje nikom dužan, nije bratski. Ko su vrlo dva poznata, jedan nije živ, drugi je u zatvoru, reći ću vam imena i prezimena – kazao je on.
Očekivao sam da krene kampanja, vrlo sam je dobro čuo. Ovo što radi ministar odbrane sa poslanicima koji će tek da dođu na red. Evo vam ga Milo Đukanović sa škaljarcima Zoran Mrvaljević Mrva i gospodin koji nije među živima. Sačekajte foto sešn i znajte da ima popa nad popom – rekao je Abazović.
Prema njegovim riječima, šverc cigareta se pokušava prebačiti na drugu liniju od onih koji se njime bave.
– Pokazaće se ko su ljudi, čije firme imaju učešćče u tome… Kako neki ljudi prave zgrade, dajte priliko da kažem što imam. Nemam tajne podatke, priču sa Vijeća za nacionalnu bezbjednost možemo da vodimo ovdje, to je politička predstava. Nemojte se čudit, stvari koje su otišle u medije, i taj poštar je identifikovan. Dajte mi priliku 10-15 minuta da vam nešto kažem, ako ne, vidimo se sjutra – rekao je Abazović.
Politika
Knežević: Mafija vam je preuzela državu, a vi se grlite s Martom Kos
Legende, dok se vi kokotite po Briselu i kačite na Instagram delegacije koje ste poveli sa sobom da vam pozavide i Cingis-kan, da vas informišem da mi ovamo ispogibasmo od ubistava usred bijela dana, poručio je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.
“Da ne planira ko od vas možda da podnese ostavku, ili makar sazove Vijeće za nacionalnu bezbjednost? Mafija vam je preuzela državu, a vi se grlite s Martom Kos kao da ste na maturskoj večeri. Ukoliko nemate petlje da se borite protiv kriminalnih klanova, ostanite u Briselu, jer ovakvi kakvi ste nikom niste potrebni”, naveo je Knežević.
Upitao je jesmo li više zatvorili poglavlja ili mrtvačkih sanduka nakon mafijaških ubistava?
“Ako direktor policije u slobodno vrijeme zida bedem oko svoje kuće, što mi da činimo crni kukavci koji ni mištiju doma nemamo?”, napisao je on u objavi na društvenim mrežama
Politika
Ibrahimović: Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore
Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović je, komentarišući izjave hrvatskih zvaničnika koje su se čule posljednjih dana i insistiranje na pitanju razgraničenja na kopnu i moru, istakao da ova Vlada ni za kakve benefite neće odustati od teritorije Crne Gore. Uvjerava građane da neće popustiti pred zahtjevima Hrvatske kada je u pitanju razgraničenje, te da će insistirati da se otvorena pitanja riješe kroz dijalog.
“Poštujem zabrinutost građana, ali ne treba da brinu kakva će biti politika Crne Gore po ovom pitanju. Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore i nema tog benefita zbog kojeg ćemo dati i dio Crne Gore, makar dok se ja budem pitao, ali vjerujem da je to stav cijele Vlade. Juče smo imali jasnu poruku od njemačkog ministra – bilateralna pitanja treba rješavati bilateralno. Mi nastavljamo politiku njegovanja dobrosusjedskih odnosa i nije uspjeh riješiti pitanje brzo, nego ga riješiti na obostrano zadovoljstvo“, poručio je Ibrahimović.
Kako je naglasio, ova pitanja su aktuelna već 30 godina, te da je zadovoljan što je dat dodatni impuls da se ona riješe, i da će Crna Gora pokušati da kroz dijalog dođe do obostrano prihvatljivog rješenja i smatra da u tom poslu ne smije biti žurbe.
Stav je da se uz međusobno poštovanje, razgovor i uvažavanje dokumentacije dođe do prihvatljivog rješenja, a ukoliko se u tome ne uspije, neće bježati od međunarodnih instanci. Crna Gora će prihvatiti sve što međunarodne instance odrede.
„Hajde da jedni druge ne pritiskamo. Treba imati na umu i da je Hrvatska pomogla da se zatvori 25 poglavlja. Naši prijatelji iz Hrvatske dali su zeleno svjetlo“, istakao je Ibrahimović.
„Mi smo predložili da razgovaramo o granici na kopnu i moru i da, kada dođemo do zajedničkog rješenja, obradujemo građane. Poslali smo notu prijateljskoj državi Hrvatskoj, u kojoj tražimo nastavak saradnje kada je u pitanju granica. Nijesmo pominjali Boku i zato ona ne može biti ugrožena. Vjerujemo da ćemo brzo dobiti odgovor iz Hrvatske“, kazao je Ibrahimović.
Politika
Hrvatska insistira na suočavanju s prošlošću: Da li je Đukanović u fokusu?
Pitanje političke odgovornosti za ratne devedesete ponovo je aktuelizovano u odnosima Crne Gore i Hrvatske, i to u trenutku kada Podgorica pokušava da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom. Poruka ministra pravde Crne Gore Bojana Božovića da se mora ispitati odgovornost svih nivoa vlasti, uključujući najviše državne i političke funkcionere, otvara i pitanje uloge tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića. Istovremeno, Zagreb pojačava pritisak: traži podatke o 14 nestalih, procesuiranje ratnih zločina po komandnoj odgovornosti i rješavanje niza bilateralnih sporova, uz poruku da bez napretka po tim pitanjima neće biti članstva.
Tri poruke koje su juče razmijenjene između Podgorice i Zagreba nijesu samo još jedna epizoda u odnosima dvije susjedne države. One pokazuju da se odnosi Crne Gore i Hrvatske i dalje nalaze u osjetljivoj fazi, u kojoj se pitanja nasljeđa devedesetih, političke odgovornosti i evropskih integracija sve otvorenije prepliću.
Najdalekosežnija je poruka crnogorskog ministra pravde Bojana Božovića. U pismu hrvatskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova, koje smo juče objavili, predložio je uspostavljanje zajedničkog mehanizma za razmjenu dokumentacije i saznanja o ratnim zbivanjima iz 1991. i 1992. godine, uključujući slučaj logora Morinj.
Međutim, posebnu političku težinu ima dio u kojem Božović navodi da ispitivanje mora obuhvatiti sve nivoe komandne i druge odgovornosti, “bez izuzetka“, uključujući eventualnu odgovornost najviših državnih i političkih funkcionera Crne Gore u tom periodu, ukoliko za to postoje činjenični i pravni osnovi.
Iako ministar ne navodi nijedno ime, takva formulacija neizbježno vraća u fokus Mila Đukanovića, koji je u jesen 1991. bio predsjednik crnogorske vlade i bio jedna od ključnih figura tadašnjeg političkog sistema Crne Gore. U vrijeme napada na Dubrovnik, u kojem su učestvovali pripadnici JNA i crnogorski rezervisti, Đukanović je bio na čelu izvršne vlasti. Godinama kasnije, 2000. godine, uputio je izvinjenje Hrvatskoj zbog stradanja i gubitaka koje su joj nanijeli crnogorski vojnici.
Zato je Božovićeva poruka politički značajna i bez direktnog pominjanja bivšeg predsjednika države.
Ona otvara prostor za pitanje koje je decenijama ostajalo izvan domašaja krivične odgovornosti: da li će se, pored neposrednih izvršilaca i komandnih struktura, institucionalno ispitivati i politički nivo odlučivanja iz vremena ratnih devedesetih?
Važno je, međutim, razlikovati političku odgovornost od krivične. Samo nadležni pravosudni organi mogu utvrđivati postojanje krivične odgovornosti, na osnovu dokaza i zakona. Božović upravo na tome insistira, navodeći da predloženi mehanizam ne bi preuzimao nadležnosti tužilaštava i sudova niti prejudicirao ishode postupaka.
Hrvatska, ipak, upućuje konkretne poruke.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je juče da Zagreb od Crne Gore očekuje podatke o 14 nestalih osoba, čija su imena i prezimena poznata. Još direktniji bio je šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman, koji je najavio da Hrvatska neće pristati na zatvaranje pregovaračkih poglavlja, niti na članstvo Crne Gore u EU, dok se ne riješe otvorena pitanja, posebno ona koja se odnose na nestale i procesuiranje ratnih zločina po komandnoj odgovornosti.
Zagreb ne govori samo o bilateralnim problemima koje dvije države treba da rješavaju kroz diplomatske kanale, već ih direktno povezuje sa završnicom crnogorskih evropskih pregovora.
Hrvatska je ranije definisala osam otvorenih pitanja. Među njima su pronalazak 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, obeštećenje bivših zatočenika Morinja, pitanje spomen-ploče u tom nekadašnjem logoru, imovinska prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori, povratak školskog broda „Jadran“ i razgraničenje na kopnu i moru. Dvije tačke, koje se odnose na spomen-ploču u Morinju i preimenovanje kotorskog bazena, u međuvremenu su pomjerene odlukama crnogorskih vlasti, ali Zagreb smatra da preostala pitanja i dalje zahtijevaju konkretne rezultate.
Upravo u tom kontekstu važna je i druga Božovićeva poruka, ona o granici.
Kao šef crnogorskog pregovaračkog tima, Božović je odbacio mogućnost da se napredak Crne Gore prema EU uslovljava prihvatanjem hrvatskog predloga kopnene granice. Poručio je da Podgorica ne prihvata jednostrano utvrđivanje granične linije, ali da je spremna da dostavi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru. Ukoliko dogovor izostane, predlaže da se spor iznese pred obostrano prihvatljivu međunarodnu instancu.
Božović se pozvao i na deklaraciju Hrvatskog sabora iz 2011. godine, kojom je zauzet stav da bilateralni sporovi ne bi trebalo da budu prepreka evropskom putu država kandidata.
Kao članica EU, Hrvatska učestvuje u donošenju odluka o zatvaranju poglavlja i može uskratiti saglasnost koja je za napredak pregovora neophodna. Zato pitanje granice, broda “Jadran“ ili ratnih zločina za Crnu Goru više nijesu samo bilateralna pitanja – ona su postala dio evropske pregovaračke računice.
A ta računica trenutno ima vrlo konkretan rok.
Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 23 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Evropska komisija smatra da je ispunila potrebne završne kriterijume i da bi pregovori mogli biti okončani do kraja decembra 2026. godine.
Generalni direktor Direktorata za proširenje Gert Jan Kopman poručio je da je takav scenario moguć, ali je upozorio da će biti potrebno donijeti i neke teške odluke. Među preprekama koje je posebno izdvojio jesu upravo bilateralna pitanja sa Hrvatskom.
Tako je Crna Gora stigla do završnice procesa u kojoj tehnička spremnost više nije jedini odlučujući faktor. Potrebna je i politička saglasnost svih država članica.
U takvoj situaciji, otvaranje pitanja političke odgovornosti za devedesete dobija dodatnu dimenziju. Ono može biti važan korak u suočavanju sa prošlošću, ali istovremeno dolazi u trenutku kada Hrvatska insistira da se upravo ta prošlost konkretno razriješi prije nego što Crna Gora napravi posljednji korak ka EU.
Izvor: RTCG
-
Kolumne3 дана ranijeVuk Bačanović: Njegoš, Dizdar i istorija koja se nikada nije dogodila
-
Region3 дана ranijeGrlić Radman: Hrvatska neće podržati zatvaranje poglavlja Crne Gore sa EU
-
Hronika1 дан ranijePodignuta optužnica protiv Stanišića zbog pokušaja ubistva Krstovića
-
Politika2 дана ranijeHrvatska insistira na suočavanju s prošlošću: Da li je Đukanović u fokusu?
-
Priroda i društvo3 дана ranijeKrcunović: Cilj peticije je jednak status srpskog jezika u Evropskoj uniji
-
Politika3 дана ranijeMinistarstvo pravde: Crna Gora i Hrvatska da utvrde formalnu odgovornost za ratne zločine devedesetih
-
Priroda i društvo3 дана ranijeBorovinić Bojović: Jedno zdravlje je poziv na odgovorniju, povezaniju i efikasniju državu
-
Politika4 сата ranijeKnežević: Mafija vam je preuzela državu, a vi se grlite s Martom Kos


You must be logged in to post a comment Login