Politika

Ministrima prijeti zatvorska kazna zbog kršenja zakona Crne Gore

Ministri iz SDP-a nisu ispoštovali zakonsku proceduru u vezi postavljanja kontroverzne spomen-ploče u Morinju.

Otkrivanjem spomen-ploče na objektima nekadašnjih vojnih magazina Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju, u kojima je 1991-1992. bio smješten Sabirni centar za ratne zarobljenkike sa dubrovačkog ratišta, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore sa ministrom Rankom Krivokapićem na čelu eksplicitno je prekršilo više odredbi Zakona o spomen-obilježjima.

Naime, spomen-ploča sa tekstom koji na dubiozan način tretira istorijske okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni učesnik agresije na Republiku Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika, postavljena je bez da je Opština Kotor na čijoj teritoriji je to urađeno, dala po zakonu neophodnu dozvolu za to.

Isto tako, ploča je postavljena bez da je Vlada Crne Gore donijela odluku da se to učini.

”Spomen-obilježja se podižu u skladu sa Programom podizanja spomen- obilježja koji donosi Skupština opštine, Glavnog grada ili Prijestonice, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture”, piše u članu 8 Zakona o spomen-obilježjima, dok član 9 propisuje da se “spomen-obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od kada se događaj zbio”.

Da bi se to eventulano uradilo prije isteka tog toka, prema Zakonu, prethodno se mora dobiti formalna saglasnost Vlade Crne Gore.

Niti Vlada premijera Zdravka Krivokapića, niti aktuelna premijera Dritana Abazovića međutim, nisu donosile nikakve odluke o postavljanju spomen obilježja na objekte bivšeg logora JNA za ratne zarobljenike u Morinju.

To nije uradila ni Opština Kotor u čijem Programu postavljanja spomen-obilježja nema spomen ploče koju su juče u Morinju otkrili SDP ministri u Vladi Crne Gore Ranko Krivokapić i Raško Konjević zajedno sa svojim kolegama Tomom Medvedom Goranom Grlićem Radmanom iz Vlade Republike Hrvatske.

Član 16 Zakona o spomen-obilježjima propisuje da “Skupština opštine u skladu sa Programom, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa, donosi odluku o podizanju spomen-obilježja”, kao i da se “ne može podizati spomen-obilježlje bez odluke Skupštine opštine donijete u skladu sa stavom 1 ovog člana”.

Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić (Demokrate) potvrdio nam je da se Opštini Kotor niko u ime ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske nije obraćao sa zahtjevom za odobravanje postavljanja spomen ploče u Morinju.

”Ranije je postojala takva inicijativa koju je NVO ‘Anima’ iz Kotora podnijela administraciji bivšeg gradonačelnika Željka Aprcovića (DPS) ali se po tom pitanju nije ništa radilo jer je obrazloženje lokalne uprave bilo da se po Zakonu o spomen obilježjima, član 9, spomen obilježja ne mogu postavljati za značajne događaje prije isteka roka od 50 godina od kada se taj događaj desio, a bez adekvatnhe odluke Vlade”, kazao je Jokić.

Dodao je da sve to zajedno, jučerašnju akciju Krivokapića i Konjeviča u Morinju čini nezakonitom i podložnom krivičnom procesuiranju, bez obzira na motive koji stoje iza takvog njihovog postupka.

Prema Zakonu o spomen-obilježjima, Ranko Krivokapić bi kao odgovorno lice Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, zbog jučerašnjeg događaja u Morinju, mogao dobiti zatvorsku kaznu.

”Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno, kazniće se kaznom zatvora do tri godine”, propisuje član 43 tog zakona.

Jokić je istakao da je iz medija saznao za jučerašnju akciju MVP Crne Gore i Hrvatske u Morinju i da ga niko o njoj nije zvanično obavijestio, niti pozvao na taj događaj.

”Nije uopšte sporno da se tamo postavi adekvatno spomen obilježje u skladu sa zakonom i onim što su činjenice koje su pravosnažno utvrđene u relevantnim sudskim postupcima. Međutim, ovaj hajdučki način na koji je to danas urađeno, ne doprinosi ni pomirenju, ni dostojnom obilježavanju ovakvih lokacija širom bivše SFRJ, ali ni utvrđivanju istoijske istine”, rekao je gradonačelnik Kotora.

Opština Kotor će od Vlade Crne Gore tražiti objašnjenje da li je u slučaju postavljanja spomen-ploče na objektima nekadašnjeg logora u Morinju ispoštovana zakonom predviđena procedura, ali i, kako je najavljeno, podnijeti krivične prijave protiv ministara odbrane i vanjskih poslova, Raška Konjevića i Ranka Krivokapića koji su u ponedjeljak, 10. oktobra, sa hrvatskim zvaničnicima, otkrili to spomen-obilježje.

– Opština Kotor će o ovom događaju obavjestiti predsjednika Vlade Crne Gore s obzirom na to da je ovaj akt urađen od strane dva ministra, kako bi se do kraja utvrdilo da li su ispoštovane procedure u bilo kom obliku. U odnosu na odgovor premijera, preduzimaćemo korake koje nam zakon nalaže. Tražićemo od Vlade Crne Gore objašnjenje da vidimo šta je od procedure urađeno, šta nije urađeno, da li je sve u skladu sa zakonom ili nije. Ja znam da nije, ali je naša obaveza da tražimo još jedan put tu provjeru i vjerujem da će i Vlada Crne Gore po službenoj dužnosti djelovanje dva ministra, ukoliko se utvrdi da nije u skladu sa zakonom, procesuirati prema nadležnom tužilaštvu, zato što Zakon o spomen-obilježjima jasno kaže da “ukoliko neko postavi spomen-obilježje bez prethodno sprovedene procedure kazniće se kaznom zatvora do tri godine” – izjavio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

Sledeće

Abazović pokazao fotografiju: Đukanović sa “škaljarcima”

Ne propustite

NATO stub spoljne politike Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Od Botuna do Kosova: kontinuitet politike bez rezultata

Autor: Vladimir Jovanović

U politici Crne Gore rijetko šta je slučajno, a još rjeđe bez cilja. Kada Milan Knežević otvori temu za koju unaprijed zna da nema pravni epilog, jasno je da se ne vodi bitka za odluke, već za uticaj. Zato priča o povlačenju priznanja Kosova predstavlja političku konstrukciju sa precizno nacrtanom metom.

Jer, budimo ozbiljni: opštine ne vode spoljnu politiku. Zeta može donositi deklaracije koliko god želi, ali međunarodno priznanje je stvar države, ne lokalne samouprave. To nije pitanje interpretacije, već elementarnog ustavnog poretka. I upravo zato ova inicijativa nije ni pokrenuta da bi uspjela, nego da bi proizvela efekat.

A efekat je višeslojan.

Prvi je mobilizacija. Identitetske teme su najjeftiniji i najefikasniji politički alat na Balkanu koje traže samo emociju. Knežević to zna i koristi. Drugi sloj je unutarkoalicioni pritisak. U okviru koalicije “Za budućnost Crne Gore” ova inicijativa nije slučajna provokacija, već pažljivo postavljena politička zamka.

Jer kome je zapravo upućena? Građanima – deklarativno. Partnerima – suštinski.

Prije svega Andriji Mandiću, koji se ovim potezom gura u politički šah-mat. Ako podrži inicijativu, pristaje na politiku koja ne vodi nikuda i dodatno komplikuje evropski kurs zemlje. Ako je ne podrži, rizikuje da bude označen kao neko ko „popušta“ na identitetskim pitanjima. U oba slučaja, Knežević dobija prostor na političkoj sceni.

To je već viđena matrica. Sjetimo se Botuna: referendum, politička mobilizacija, velika obećanja i na kraju ništa. Projekat ide dalje a građani ostaju sa osjećajem da su bili sredstvo. Inicijativa o Kosovu funkcioniše po istoj logici: forma koja stvara utisak akcije, bez mogućnosti da proizvede rezultat.

U tom smislu, ključna rečenica nije da „ovo nije po direktivi Beograda“. Ključna je da jeste po direktivi političkog instinkta. A taj instinkt govori da je u vremenu otvorenih političkih pitanja najlakše dominirati agendom kroz teme koje se ne mogu riješiti ali se mogu beskonačno eksploatisati.

Ova priča nije ni o Kosovu. Ona je o kontroli političkog narativa. O testiranju lojalnosti. O pokušaju da se napravi nova hijerarhija uticaja.

I tu dolazimo do suštine: Kneževiću je ova inicijativa potrebna čak i ako ne uspije, zapravo, posebno ako ne uspije. Jer njen cilj nije promjena statusa Kosova i Srba na Kosovu, već promjena odnosa snaga prosrpskih partija u Crnoj Gori.

A građanima? Njima ostaje da gledaju puno političke drame, bez epiloga. I izbor da li žele biti ponovo izmanipulisani.

(Mišljenja i stavovi autora nisu nužno stavovi redakcije portala Zeta)

Politika

Mujović: U Zoni KAP-a nikada više deponija opasnog otpada

Radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu napreduju jako dobrom dinamikom i ključno je da su u velikoj mjeri završeni kopački radovi i da je plan da se tokom mjeseca aprila završi oko 35 odsto radova na izlivanju betona bazena za biološki tretman mulja, kazao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

“Uporedo sa radovima na lokaciji veliku pažnju posvećujem razgovorima sa predstavnicima lokalne zajednice i čvrsto sam uvjeren da smo na dobrom putu da dogovorimo realizaciju brojnih projekata koji će biti od značaja za Botun”, naveo je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima.

Napominje da u cijelom procesu pregovora ima veliku podršku predsjednika Vlade Milojka Spajića, kao i ministarki Majde Adžović i Anđele Jakšić-Stojanović.

“Napominjem da nikakvo novo odlaganje opasnog otpada u zoni KAP-a nije moguće i takav stav je uvažen kroz izmjenu Državnog plana upravljanja otpadom 2025-2029, kojeg je usvojila Vlada, a na inicijativu ministra Damjana Ćulafića. Tvrdim da aktuelna Vlada Crne Gore i Glavni Grad nisu deponovali ni kilogram otpada na toj lokaciji i neće – što je još važnije. Ozbiljnost države u rješavanju višedecenijskog problema u zoni KAP-a potvrđena je i kroz aranžman Ministarstva finansija sa Svjetskom bankom čime je obezbijeđena finansijska konstrukcija za realizaciju projekta sanacije postojećih količina otpada. Dakle, opasni otpad je ružna prošlost zone KAP-a”, poručio je Mujović.

Politika

Grlić Radman: Obilježavanje genocida u Jasenovcu ne gradi mostove nego kopa rovove

Skupština Crne Gore će simboličnim programom sjutra obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, prvi put otkako je u junu 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo protestnu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dvije zemlje, prenosi N1 Hrvatska.

Poslanik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, nužna i moralno obavezujuća, ali je upozorio da “najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici”.

Prema njegovim riječima, takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, posebno u trenutku kada Crna Gora nastoji dovršiti proces pristupanja Evropskoj uniji.

Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca sprovode „promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore” i istaknuo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan nezavisnosti države u kojoj obavlja dužnost.

Oglasio se i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.

“Ti politički krugovi djeluju u interesu svojih politika, ne pokazuju pijetet prema žrtvama, a ovim činom koji najavljuju koriste tu temu kako bi produbili političke podjele i zaoštrili odnose između Crne Gore i Hrvatske. To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove “, rekao je Grlić Radman danas nakon sjednice Vlade.

Taj čin ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, dodao je.