Politika

Parlament izabrao sudije Ustavnog suda

Poslanici crnogorskog parlamenta izabrali su danas Snežanu Armenko, Momirku Tešić i Draganu Đuranović za sutkinje Ustavnog suda. Za Armenko je glasalo 77 poslanika, a tri su bila uzdržana. Tešić je izabrana sa 70 glasova za, Đuranović je izabrana sa 75 glasova podrške, ali četvrti kandidat, Faruk Resulbegović, nije dobio potrebnu podršku. Dobio je 46 glasova. Nakon glasanja, sutkinje su položile zakletvu. Predsjednica parlamenta Danijela Đurović najavila je da se o kandidaturi Resulbegovića glasati u drugom krugu.

Parlament je sjednicu počeo minutom ćutanja povodom 30 godina od zločina i otmice u Štrpcima. Potom je uslijedio koncert klasične muzike u plenarnoj sali. Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović rekla je da je koncert projekat Ženskog kluba i da je u pitanju praksa u zemljama EU. Bošnjačka stranka (BS) uputila je protest.

Ustavni odbor predložio je da se za sudije izaberu Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Momirka Tešić i Faruk Resulbegović.

Poslanik Force Genci Nimanbegu rekao je da rad sudstva mora da bude unaprijeđen.

Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić (DF) kazala je da ako nijesmo saglasni oko Betovena, možda ćemo biti saglasni o sudijama Ustavnog suda.

“Ovo je prioritet, dovedeno je u pitanje elementarno demokratsko funkcionisanje države, makar u formalnom smislu”, rekla je Kordić.

Ona je rekla da je kandidatkinja Đuranović informisala odbor da je istupila iz DPS Crne Gore, čime je ispunjen formalni uslov da sudija ne može biti član političke stranke.

“Očekujemo da kandidati budu sudije koji će obezbijediti pravnu sigurnost i stabilnost građanima Crne Gore”, rekla je Kordić, uz napomenu da Ustavni odbor očekuje da se postigne dogovor o izboru sudija.

Mustafić: Za ovakav peroformans nije bilo ni mjesto ni vrijeme

Nakon koncerta, poslanik BS-a Suljo Mustafić rekao je da danas nije bilo ni mjesto ni vrijeme za ovu vrstu performansa.

“Podržavam kulturu ali ne možemo danas, kada odajemo počast nevino stradalim u Štrpcima, praviti ovakav performans. Preko kostiju ljudi, od kojih neki nijesu ni nađeni”, rekao je Mustafić.

Članica Ženskog kluba Kenana Strujić Harbić (BS) rekla je da kao članica kluba nije dala saglanost da se organizuje koncert.

“Ograđujem se od ovog postupka”, rekla je Strujić Harbić.

“Ako smo bili naivni devedetih godina i dopustili da se dešavaju neke stvari, u posljednjih 15-ak godina nijesmo naivni i nećemo dozvoliti da se neke stvari dese”, kazala je ona.

Predsjednik Demosa Miodrag Lekić tražio je izvinjenje od Đurović.

“Morali ste da nam kažete da će ovo da se dogodi”, rekao je Lekić.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković rekla je da ne može da vjeruje da je nakon minuta ćutanja uslijedio koncert.

“Danas nije ni mjesto ni vrijeme za to. Imali ste protokol, morali ste da vodite računa”, rekla je Vuksanović Stanković.

Đurović je odgovorila da je klasična muzika primjerena danu žalosti, da je to praksa. Kazala je da je iznenađenje poslanicima bilo dio projekta, koji je sprovođen, kako je kazala, i u Evropskom parlamentu.

“Žalim što neki poslanici nijesu imali sluha za kulturu”, rekla je Đurović.

Marko Milačić iz Prave Crne Gore rekao je da je postupak BS-a licemjeran.

“Vama ne smeta da podržite Mila Đukanovića koji je tada, kada se desio ovaj zločin, bio na čelu Vlade. Je li neko iz bloka kome pripadam bio tada premijer, ili Đukanović”, podvukao je Milačić.

Danijel Đurović (DPS) rekao je da marginalne političke ličnosti ne bi trebalo da pominju Đukanovića i politiku Demokratske partije socijalista.

“To ne bi trebalo da rade”, kazao je Živković.

Za Armenko i Đuranović glasalo je 13 poslanika, Tešić 12 i Resulbegovića sedam.

Manjinske stranke nijesu saglasne

Parlamentarna većina i opozicija dogovorile su se o izboru Armenko, Đuranović i Tešić.

Manjinske stranke se nijesu saglasile o izboru njihovog kandidata u Ustavnom sudu.

U prvom krugu glasanja potrebna je dvotrećinska većina kako bi kandidati bili izabrani, a u drugom tropetinska podrška poslanika.

Ustavni sud, od ukupno sedam, ima samo troje sudija i od septembra prošle godine nema kvorum za odlučivanje.

Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore na 12 godina.

Izvor: RTCG

Sledeće

DIK potvrdila kandidaturu Gorana Danilovića

Ne propustite

Abazović danas dočekuje Ramu u Podgorici

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Za prijem u crnogorsko državljanstvo najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije

Državljanstvo Crne Gore je tokom prethodne tri godine dobilo ukupno 6.652 građanina. To proizilazi iz podataka koji su dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Prema tim podacima, od ukupno 3.199 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo tokom prethodne tri godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova pozitivno je riješilo 2.160. Takođe, u prethodne tri godine pozitivno su riješena još 4.492 zahtjeva podnijeta prije 2024. godine.

Razvrstano po godinama, MUP-u je 2024. godine podnijet 1.341 zahtjev, od čega je pozitivno riješeno njih 1.109. Tih zahtjeva je naredne 2025. godine bilo 1.244, od kojih je 903 pozitivno riješeno.

Takođe, do početka jula ove godine Ministarstvo je dobilo 614, a pozitivno riješilo 148 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da u tom periodu to pravo niko nije stekao na osnovu programa ekonomskog državljanstva.

“Kao bitno napominjemo da je 2024. godine od ukupnog broja pozitivno riješenih zahtjeva, donijeto 1.278 pozitivnih rješenja za aplikante i članove njihovih porodica, 2025. godine 38 rješenja, a tokom prve polovine 2026. godine šest rješenja (ekonomsko državljanstvo)”, naveli su iz resora unutrašnjih poslova.

Pojašnjavaju i da su najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije, zatim Bosne i Hercegovine, Rusije, Albanije i Kosova.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da prijem u crnogorsko državljanstvo po automatizmu ne znači i sticanje prava glasa u Crnoj Gori.

“Svako lice za koje je donijeto rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo, danom dostavljanja rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo upisuje se u registar crnogorskih državljana, ali se samim tim ne upisuje se u birački spisak i ne stiče pravo da bira i da bude biran”, naveli su iz Ministarstva.

Dodaju i da, nakon sticanja crnogorskog državljanstva prijemom, osoba koja ima namjeru da stalno živi u Crnoj Gori i koja će biti središte njegovih životnih aktivnosti, podnosi zahtjev za prijavu prebivališta i izdavanja lične karte.

“Nakon odobrenja prebivališta i izdavanja lične karte potrebno je da protekne period od dvije godine kako bi lice steklo biračko pravo”, naglasili su iz MUP-a.

Napominju da Ustav i zakonski propisi regulišu oblast sticanja biračkog prava.

Odredbom člana 45 Ustava Crne Gore propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

Takođe, članom 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da pravo da bira i da bude biran za poslanika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.

Ministarstvo unutrašnjih poslova trenutno radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta neophodnih za uspostavljanje kancelarije koja će služiti kao pomoć osobama koje podnose zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Otvaranje te kancelarije je krajem prošlog mjeseca na sjednici Skupštine najavio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Iz MUP-a međutim nijesu mogli da potvrde kada će tačno ta kancelarija početi da radi.

“O detaljima koji se tiču otvaranja navedene kancelarije, javnost će biti blagovremeno informisana, a Ministarstvo unutrašnjih poslova radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno tehničkih kapaciteta”, rečeno je listu iz resora unutrašnjih poslova.

Izvor: Pobjeda

Politika

NSD najavljuje sveobuhvatni dijalog o Deklaraciji o pomirenju i zajedništvu

Nova srpska demokratija (NSD) započeće od 1. septembra sa koalicionim partnerima sveobuhvatni dijalog o Deklaraciji o pomirenju i zajedništvu u evropskoj Crnoj Gori, saopštila je funkcionerka te stranke, Jelena Milošević.

Ona je ukazala na veliku medijsku pažnju koju dobija NSD-ova proaktivna politika političkog pomirenja i zajedništva, dodajući da je to najbolji pokazatelj da su krenuli pravim smjerom.

“Naš naredni korak jeste da već od 1. septembra započnemo sveobuhvatni dijalog sa koalicionim partnerima, ali i svim drugim zainteresovanim političkim akterima, kako bi ova Deklaracija bila ugaoni kamen političkog života u Crnoj Gori”, kazala je Milošević.

Ona je istakla da u NSD-u žele da taj tekst bude zajedničko djelo svih koji hoće da budu dio tog velikog dogovora.

“Trudićemo se da ono nastane u duhu sloge i pozitivnoj atmosferi”, navela je Milošević.

Kako je dodala, iz NSD-a ne tvrde, kako bi to pojedini da im imputiraju, da su građani Crne Gore međusobno zavađeni.

“Naprotiv, mi mislimo da su građani često mnogo ispred politike i da su oni nakon istorijskih promjena 2020. godine prvi započeli proces praštanja i pomirenja kako među svojim porodicama, tako među komšijama i prijateljima. Upravo zato i želimo da i politika izađe iz rovova u kojima se predugo nalazi”, naglasila je Milošević.

Ona je poručila da najveća pobjeda ove generacije neće biti da jedna strana konačno trijumfuje nad drugom, već da njihova djeca više nemaju potrebu da vode njihove stare bitke.

“Ne ostavljajmo im u amanet nekadašnje političke rovove. Gradimo stabilnu, slobodnu, srećnu i evropsku Crnu Goru – državu u kojoj se niko ne izvinjava zbog onoga što jeste i u kojoj će svačija nacionalna osjećanja biti poštovana na ispravan način, a tu posebno mislim na naš srpski narod”, rekla je Milošević.

Kako je rekla, ravnopravnost Srba ne umanjuje prava Crnogoraca, Bošnjaka, Albanaca ili Hrvata.

“Prava se ne otimaju, ona pripadaju svima jednako, a u pomirenoj i zajedničkoj Crnoj Gori, postoji dovoljno mjesta za sve”, zaključila je Milošević.

Politika

Spajić: Dobrosusjedski odnosi da, dvostruki standardi ne

Premijer Milojko Spajić poručio je da Crna Gora želi dobrosusjedske odnose sa Srbijom, ali i jasnu evropsku politiku.

“Želimo dobrosusjedske odnose, ali i jasnu evropsku politiku koju, očigledno, gospodin Vučić ne želi da razumije”, ocijenio je Spajić u objavi na društvenoj mreži iks (X).

Spajić je dodao da nije primjereno da sa pozicije koju obavlja preuzima ulogu „PR-a Rusije“ i, prema njegovim riječima, drugima drži lekcije o principijelnosti.

“Zato jedno jednostavno pitanje za predsjednika Vučića: kako to da je Srbija, prema dostupnim podacima, jedan od značajnijih izvora oružja i municije za Ukrajinu, dok Moskvi šalje jednu, a Evropi drugu poruku”, poručio je on.

Premijer je poručio da Crna Gora nema problem sa zauzimanjem jasnog stava, već sa, kako je naveo, primjenom dvostrukih standarda.