Politika

Parlament izabrao sudije Ustavnog suda

Poslanici crnogorskog parlamenta izabrali su danas Snežanu Armenko, Momirku Tešić i Draganu Đuranović za sutkinje Ustavnog suda. Za Armenko je glasalo 77 poslanika, a tri su bila uzdržana. Tešić je izabrana sa 70 glasova za, Đuranović je izabrana sa 75 glasova podrške, ali četvrti kandidat, Faruk Resulbegović, nije dobio potrebnu podršku. Dobio je 46 glasova. Nakon glasanja, sutkinje su položile zakletvu. Predsjednica parlamenta Danijela Đurović najavila je da se o kandidaturi Resulbegovića glasati u drugom krugu.

Parlament je sjednicu počeo minutom ćutanja povodom 30 godina od zločina i otmice u Štrpcima. Potom je uslijedio koncert klasične muzike u plenarnoj sali. Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović rekla je da je koncert projekat Ženskog kluba i da je u pitanju praksa u zemljama EU. Bošnjačka stranka (BS) uputila je protest.

Ustavni odbor predložio je da se za sudije izaberu Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Momirka Tešić i Faruk Resulbegović.

Poslanik Force Genci Nimanbegu rekao je da rad sudstva mora da bude unaprijeđen.

Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić (DF) kazala je da ako nijesmo saglasni oko Betovena, možda ćemo biti saglasni o sudijama Ustavnog suda.

“Ovo je prioritet, dovedeno je u pitanje elementarno demokratsko funkcionisanje države, makar u formalnom smislu”, rekla je Kordić.

Ona je rekla da je kandidatkinja Đuranović informisala odbor da je istupila iz DPS Crne Gore, čime je ispunjen formalni uslov da sudija ne može biti član političke stranke.

“Očekujemo da kandidati budu sudije koji će obezbijediti pravnu sigurnost i stabilnost građanima Crne Gore”, rekla je Kordić, uz napomenu da Ustavni odbor očekuje da se postigne dogovor o izboru sudija.

Mustafić: Za ovakav peroformans nije bilo ni mjesto ni vrijeme

Nakon koncerta, poslanik BS-a Suljo Mustafić rekao je da danas nije bilo ni mjesto ni vrijeme za ovu vrstu performansa.

“Podržavam kulturu ali ne možemo danas, kada odajemo počast nevino stradalim u Štrpcima, praviti ovakav performans. Preko kostiju ljudi, od kojih neki nijesu ni nađeni”, rekao je Mustafić.

Članica Ženskog kluba Kenana Strujić Harbić (BS) rekla je da kao članica kluba nije dala saglanost da se organizuje koncert.

“Ograđujem se od ovog postupka”, rekla je Strujić Harbić.

“Ako smo bili naivni devedetih godina i dopustili da se dešavaju neke stvari, u posljednjih 15-ak godina nijesmo naivni i nećemo dozvoliti da se neke stvari dese”, kazala je ona.

Predsjednik Demosa Miodrag Lekić tražio je izvinjenje od Đurović.

“Morali ste da nam kažete da će ovo da se dogodi”, rekao je Lekić.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković rekla je da ne može da vjeruje da je nakon minuta ćutanja uslijedio koncert.

“Danas nije ni mjesto ni vrijeme za to. Imali ste protokol, morali ste da vodite računa”, rekla je Vuksanović Stanković.

Đurović je odgovorila da je klasična muzika primjerena danu žalosti, da je to praksa. Kazala je da je iznenađenje poslanicima bilo dio projekta, koji je sprovođen, kako je kazala, i u Evropskom parlamentu.

“Žalim što neki poslanici nijesu imali sluha za kulturu”, rekla je Đurović.

Marko Milačić iz Prave Crne Gore rekao je da je postupak BS-a licemjeran.

“Vama ne smeta da podržite Mila Đukanovića koji je tada, kada se desio ovaj zločin, bio na čelu Vlade. Je li neko iz bloka kome pripadam bio tada premijer, ili Đukanović”, podvukao je Milačić.

Danijel Đurović (DPS) rekao je da marginalne političke ličnosti ne bi trebalo da pominju Đukanovića i politiku Demokratske partije socijalista.

“To ne bi trebalo da rade”, kazao je Živković.

Za Armenko i Đuranović glasalo je 13 poslanika, Tešić 12 i Resulbegovića sedam.

Manjinske stranke nijesu saglasne

Parlamentarna većina i opozicija dogovorile su se o izboru Armenko, Đuranović i Tešić.

Manjinske stranke se nijesu saglasile o izboru njihovog kandidata u Ustavnom sudu.

U prvom krugu glasanja potrebna je dvotrećinska većina kako bi kandidati bili izabrani, a u drugom tropetinska podrška poslanika.

Ustavni sud, od ukupno sedam, ima samo troje sudija i od septembra prošle godine nema kvorum za odlučivanje.

Sudije Ustavnog suda bira Skupština Crne Gore na 12 godina.

Izvor: RTCG

Sledeće

DIK potvrdila kandidaturu Gorana Danilovića

Ne propustite

Abazović danas dočekuje Ramu u Podgorici

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Kaluđerović: Nulta tolerancija za pravosudnu mafiju

Kao poslanica koja se zalaže za istinske promjene, nedvosmisleno i snažno podržavam inicijativu o sprovođenju sveobuhvatnog vetinga u pravosuđu – kao jedinog realnog načina da se otklone posljedice decenijske kontaminacije pravosudnih institucija političkim, koruptivnim i kriminalnim uticajima, saopštila je Slađana Kaluđerović (SNP).

“Ne treba posebno dokazivati da je tokom gotovo tri decenije vladavine Demokratske partije socijalista, Crna Gora sistematski pretvarana u zarobljenu državu. Institucije, posebno pravosuđe, umjesto da budu garant vladavine prava, postale su instrument za zaštitu privilegovanih i kriminalnih struktura. Danas živimo posljedice te politike i svjedočimo da čelnici pravosuđa, koji su imali zadatak da štite zakon, sada sami sjede na optuženičkim klupama”, kazala je Kaluđerović.

Uprkos promjeni vlasti 2020. godine, građani i dalje čekaju suštinsku promjenu u pravosuđu.

“I dalje čekaju odgovornost, ali i rezultate! I dalje gledaju kako se pojedinci iz bivšeg režima, uprkos brojnim aferama i dokazima, slobodno kreću, koriste stečene privilegije i ponašaju se kao da su iznad zakona”, dodaje Kaluđerović.

Smatra da bez temeljne provjere profesionalne i imovinske prošlosti sudija, tužilaca, kao i drugih ključnih aktera u pravosudnom aparatu nema govora o povratku povjerenja građana u institucije.

“Veting mora biti jasan, odlučan i sveobuhvatan – bez kompromisa, bez političke selekcije i bez zaštite „nedodirljivih“. Zato će svaka inicijativa za obesmišljavanje ili relativizaciju vetinga – naići na moj i snažan otpor SNP-a u Skupštini. Građani Crne Gore su isuviše dugo trpjeli nepravdu, selektivnost i institucionalni cinizam da bismo sada dopustili da se proces vetinga pretvori u još jednu farsu”, ocijenila je Kaluđerović.

Po njenim riječima već sada je jasno da će DPS na sve načine pokušati da opstruira veting u pravosuđu.

“Aktuelno rukovodstvo DPS-a, bez ikakve unutrašnje katarze, pokušava da se predstavi kao reformisani subjekt, a istovremeno sprema se da iza kulisa koristi sve mehanizme da zaštite kadrove koji su godinama bili stubovi režima, odnosno one tužioce i sudije koji su godinama činili kičmu nepravde. DPS nije nikakva reformisana i proevropska opozicija, već ključni politički pokrovitelj sistema koji je omogućio ovakav stepen kriminala i korupcije. Njihovo odsustvo bilo kakvog kajanja, odgovornosti ili samokritike dodatno obesmišljava svaku tvrdnju o “novom DPS-u”. Oni ne mogu biti kredibilni kritičari stanja koje su sami proizveli. Zato ih moramo spriječiti u namjeri da miniraju veting”, poručila je.

Crna Gora ne može graditi evropsku budućnost sa strukturama koje su temeljno potkopale pravdu.

“Zato veting mora da se sprovede do kraja i sa nultom tolerancijom na korupciju i kriminal. Crna Gora nema više vremena za kalkulacije i čekanje. Pravda se mora dogoditi – svima i podjednako! Vrijeme izgovora je prošlo – vrijeme je za odgovornost i rezultate”, zaključila je Kaluđerović.

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.