Priroda i društvo

Kazne za nelegalnu eksploataciju šljunka

Operativni međuresorni tim je formiran 01. novembra, a na čelo tima je imenovan Stevan Gajević, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Uprava za inspekcijski nadzor je sa ostalim inspekcijama od konstituisanja radnog tima izvršila 25 kontrola nad subjektima koji se dovode u vezu sa neleglnom eksploatacijom šljunka, pri čemu su izrekli kazne za razne nepravilnosti u visini 31.880 eura. Istovremeno su podnijeli 9 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sa minimalnom kaznom 20.000 eura, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede .

Vlada je na sjednici od 03. avgusta donijela odluku da se u što kraćem vremenu zaštiti vodoizvorište Bolje sestre u smislu nelegalne eksploatacije nanosa šljunka u koritu Rijeke Morače te da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede formira međuresorni tim koji bi se bavio ovim pitanjem.

Organizacija međuresornog tima je povjerena Ministarstvu Poljoprivrede, a stalni članovi tima su predstavnici Uprave policije, Uprave za inspekcijske poslove, Uprave prihoda i carina, Uprave za imovinu, ZIPI-a, Uprave za vode, Urbanističko građevinske inspekcije, Agencije za zaštitu životne sredine, Regionalnog vodovoda, Ministarstva ekologije i dr.

Operativni međuresorni tim je formiran 01. novembra, a na čelo tima je imenovan Stevan Gajević, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Tim je do sada održao dva radna sastanka, a smisao rada je u stalnom permanentnom pritisku na prije svega one koji eksploatišu nelegalno šljunak, ali i one privredne subjekte i fizička lica koji koriste i valorizuju takav input u cilju obavljanja privredne djelatnosti.

U prvih mjesec dana postojanja tima zaštitnik Imovinsko pravnih interesa je raskinuo ugovor o zakupu zemljišta sa Montenegropetrolom odnosno sa Transpetrolom .

“Navedene firme su pokušale privremene objekte koje su upisale na svoje ime da legalizuju predajući zahtjeve. Uprava za imovinu je pregledala hronologiju upisa pri čemu je zaključeno da nije ispoštovana procedura prilikom upisa – odnsno da su revizijom upisa donijeta rješenja o brisanju privremenih i izgrađenih objekata iz katastarske evidencije. ZIPI je pokrenuo postupak podnošenja prijave zbog gradnje objekata”, navodi se u saopštenju.

Uprava za Imovinu je izvršila mjerenje LIDAROM pri čemu je utvrđeno da je u zadnje 3 godine na navednom terenu iskopano preko 300.000 kvadratnih metara.

“Policija permanentno izlazi na teren pri čemu je zaustavljeno i parkirano 5 kamiona sa šljunkom
Urbanističko građevinska inspekcija:

1.Asfaltna baza „Bemax“ donesena su 3 rješenja o rušenju bespravno podignutih objekata. Nadležni sekretarijat Glavnog grada donio je Rješenje o prekidu postupka legalizacije
2.Asfaltna Baza Putevi i Tehnoput, donijeta rješenja o zabrani upotrebe predmetnih objekata jer nijesu upisani u katastar.
3.Za 6 objekata „Montenegropetrol“ donesena Rješenja o rušenju jer su isti objekti izgrađeni bez dozvole. Nadležni sekretarijat Glavnog grada donio je Rješenje o prekidu postupka legalizacije
4.Drobilišno postrojenje firme „Čelebić“ u Kokotima – donešeno je rješenje o zabrani rada objekta jer nije upisano ukatastar
5.Objekti i skladišta „Cijevna Komerc“ na lokaciji KO cijevna – donešeno je rješenje o zabrani rada objekta jer nije upisano u katastar
6.Fizičko lica M.M. za koje je donešeno rejšenje o zabrani u Kokotima – dobrovoljno je uklonio objekat
7.Donešene mjere zabrane drobilišnih postrojenja u Grbavcima”, saopštili su iz Ministarstva.

Regionalni Vodovod raspolaže službom zaštite koja je veoma aktivna protekle tri sedmice.

“Kontrole terena a naročito u zoni Grbavaca izvode se svakodnevno pri čemu se podnose prijave najčešće komunalnoj policiji zbog smeća ali i drugim državnim organima po potrebi. Regionalni vodovod je planiro aktivnosti uređenja korita rijeke Morače čim padne vodostaj na način što se planira izgranja prirodnih ustava koje će usporiti tok i podići vodostaj”, naveli su iz MPVŠ.
Kao i u predhodnom periodu i sada je neizostavno potrebno da tužilaštvo kao organ koji vodi krivični postupak bude upoznat sa aktivnostima koje se sprovode po ovom gorućem pitanju.

“Iz Tužilaštva su izrazili spremnost za imenovanje kontakt tužioca koji će biti upoznat sa ovim problemom i koji će biti član tima. U tom pravcu uskoro očekujemo nekog iz ODT Podgorica ko će podržati ove aktivnosti”, kazali su iz tog resora.

Ističu da saradnja sa Glavnim Gradom zasada nažalost tapka u mjestu, ali ohrabruje da postoji spremnost za saradnju i u ovom pravcu.

“Tim je dostavio dokument kojim se od Glavnog grada traži da se poštuju aktivnosti i obustavi postupak legalizacije objekata u betonskim i asfaltnim bazama što je prema informacijama Glavni Grad i uradio. Svakako očekujemo da će nakon promjena u Glavnom gradu i izborom novog gradonačelnika Glavni grad postati aktivan partner u ovoj aktivnosti”, navodi se u saopštenju-

Posebno se očekuje pojačana aktivnost Uprave Prihoda i carina u smislu poreskih i drugih kontrola iz njihove nadležnosti.

“Ostajemo odlučni i posvećeni u borbi za prirodne resursa svih građana Crne Gore. Svi koji misle da mogu nekontrolisano da devastiraju prirodna dobra suočiće se sa odgovornošću. Država ima kapacitete i odlučna je da zaštiti prirodna blaga i stane na kraj nelegalnom korišćenju prirodnih resursa”, zaključeno je u saopštenju.

Sledeće

Kaluđerović: Da na svakom mjestu dignemo glas protiv nasilja nad ženama

Ne propustite

Đurović: Dajem punu podršku borbi protiv nasilja nad ženama

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.