Priroda i društvo

Niko ne želi poziciju predsjednika Vrhovnog suda

Zakonski rok za apliciranje kandidata zvanično se završava danas, a kako nam je potvrđeno u Sudskom savjetu, dosad nije bilo prijava.

I poslednji oglas, koji je Sudski savjet raspisao prije petnaest dana za izbor kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, po svemu sudeći, imaće sličan epilog kao i prethodni, budući da zasad nema prijavljenih za to mjesto.

Zakonski rok za apliciranje kandidata zvanično se završava danas, a kako nam je potvrđeno u Sudskom savjetu, dosad nije bilo prijava.

Takođe, zainteresovanih nije bilo ni za popunjavanje mjesta predsjednika Privrednog suda, kao ni za prvog čovjeka Osnovnog suda u Kotoru. Sva tri upražnjena mjesta su u v.d. stanju.

– Javni oglasi za izbor predsjednika Vrhovnog suda CG, te izbor predsjednika Privrednog suda CG i Osnovnog suda u Kotoru objavljeni su u Sl. listu Crne Gore 9.11.2022. godine. Rok za podnošenje prijava na javne oglase je 15 dana od dana objavljivanja, što u ovim slučajevima znači da je posljednji dan za podnošenje prijava 24.11.2022. godine. A shodno ustaljenoj praksi uvijek se sačeka dan-dva, jer kandidati mogu podnijeti prijave i putem pošte. Do sada nije bilo prijava, odgovorili su za “Dan” iz Sudskog savjeta.

Posljednji pokušaj da se izabere predsjednik Vrhovnog suda takođe je propao, a kandidati su bili sudije Apelacionog suda i Vrhovnog suda, Ana Vuković i Milenka Žižić, koje nijesu dobile potrebnu većinu.

– Na opštoj sjednici Vrhovnog suda, 17. marta ove godine, nije utvrđen kandidat za predsjednika te sudske instance jer nijedna od dvije kandidatkinje nije dobila potreban broj glasova, saopšteno je tada.

Žižić je tom prilikom dobila osam glasova, a Ana Vuković dva, uz šest nevažećih listića, čime se nije stekla potrebna dvotrećinska većina glasova za utvrđivanje kandidata.

Opšta sjednica je stoga konstatovala da predlog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda nije utvrđen i o tome je obaviješten Sudski savjet, koji je raspisao novi javni oglas.

Nekoliko neuspjelih pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore većina pravnih stručnjaka opravdava lošim zakonskim rješenjima. Oni smatraju da je taj proces trebalo da sačeka usvajanje novog izmijenjenog Zakona o sudovima i Zakona o sudskom savjetu i sudijama. Upravo pojedine norme pomenutih zakona regulišu ovu problematiku i izmjenama bi sam proces izbora bio mnogo jednostavniji.

Sledeće

Đurović: Dajem punu podršku borbi protiv nasilja nad ženama

Ne propustite

Za šest dana nivo Morače porastao 10 metara

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Rektor Božović i ambasador Rodić o jačanju akademskih veza Crne Gore i Srbije

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, sastao se danas u Rektoratu s ambasadorom Srbije u Crnoj Gori, Nj. E. Nebojšom Rodićem.

Tema razgovora bila je unapređenje akademskih i naučnih veza između Crne Gore i Srbije, s fokusom na mogućnosti saradnje univerziteta kroz zajedničke projekte i akademsku razmjenu, što bi dodatno ojačalo tradicionalno dobre i istorijski bliske odnose. Ovaj susret predstavlja važan korak ka intenziviranju odnosa, koji će otvoriti nove mogućnosti za obrazovanje i istraživanje u duhu prijateljstva i međusobne podrške.

Sagovornici su zaključili da je potrebno što aktivnije iskoristiti značajne mogućnosti za saradnju na različitim poljima obrazovanja i nauke te da će u tom pravcu razvijati buduće inicijative.

Priroda i društvo

Lakušić: Nemanje vodne dozvola može da zavrne slavine

Vodovodna preduzeća ne smiju distribuirati vodu za piće bez vodne dozvole jer je ona ključni pravni osnov koji potvrđuje da je odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa važećim standardima, kaže Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda.

Vodnu dozvolu u Podgorici već decenijma nemaju gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, objelodanio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Tri gradska izvorišta, kako je prije dva dana za “Dan” saopštio Nišavić, rade bez vodne i upotrebne dozvole, a nemaju utvrđene zone zaštite. Ove dozvole se dobijaju na dan otvaranja, a Mareza je puštena u sistem davne 1952. godine. Sadašnja uprava Vodovoda je pokrenula proceduru dobijanja dozvola kod Uprave za vodu.

“Vodna dozvola obezbjeđuje da se voda crpi i distribuira na održiv način, u skladu sa propisima o zaštiti vodnih resursa i ekološkim normama. Distribucija bez dozvole mogla bi dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne, obustavu poslovanja, pa čak i kaznenu odgovornost. Nedostatak vodne dozvole znači da korišćenje vodnih resursa, u ovom slučaju izvorišta, nije odobreno u skladu sa zakonskim i tehničkim normama koje regulišu upotrebu voda. To je ključni dokument kojim se osigurava da se vodni resursi koriste na odgovoran i održiv način, uz poštovanje svih ekoloških i tehničkih standarda. Kada izvorište nema ovu dozvolu, to nosi ozbiljne posljedice”, saopštio je Lakušić.

Lakušić se osvrnuo i na opasnosti nedostatka sanitarnih zona zaštite izvorišta vode.

“Nedostatak tih zona otvara vrata mnogobrojnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim rizicima, koji dugoročno mogu ugroziti stanovništvo i prirodne resurse. Bez adekvatne zaštite izvorišta, opasnost od zagađenja vode postaje sve veća, a posledice mogu biti pogubne. Prije svega, fekalno zagađenje postaje neizbježno kada se septičke jame, kanalizacioni sistemi i stoka nalaze u neposrednoj blizini izvora. Bez sanitarnih zona, fekalije lako dospijevaju u izvorišta, noseći sa sobom opasne bakterije i viruse”, naveo je Lakušić.

Zoran Lakušić dodaje da usvajanje i primjena sanitarnih zona postaje hitan prioritet kako bi se spriječile neizbježne posljedice koje mogu nastupiti ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.

“Sanitarne zone nisu samo regulativna formalnost, već vitalni mehanizam za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje najvažnijeg resursa – vode”, rekao je Lakušić.

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog

screenshot/mediabiro

Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je maternji jezik za 43,18% građana, odnosno za 269.307 stanovnika, dok njime kao svakodnevnim jezikom govori čak 43,52%, što predstavlja 271.422 osobe. Crnogorski je maternji jezik za 34,52% ili 215.299 stanovnika, dok ga svakodnevno koristi 36,23% građana, što čini ukupno 225.956 osoba.

U Crnoj Gori živi 32,93% Srba, odnosno 205.370 osoba, dok Crnogoraca ima 41,12%, odnosno 256.436. Kada je reč o verskoj pripadnosti, pravoslavna vera dominira, s ukupno 443.394 vernika.

Na području Zete, koja broji 16.071 stanovnika, prosečna starost iznosi 39,6 godina, što ukazuje na relativno zrelu populaciju. U opštini Zeta, prema nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, 8.005 građana se izjašnjava kao Crnogorci, dok se 6.946 izjašnjava kao Srbi. Prema maternjem jeziku, 10.252 stanovnika smatra da im je maternji jezik srpski, dok 4.722 smatra da im je maternji jezik crnogorski. Stanovnici pravoslavne vjere najzastupljeniji su u Zeti, njih 15.406, što čini 95,86% ukupne populacije.