Politika

“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku

U Rusiji je predloženo da se privremeno ograniči mogućnost kupovine turističkih aranžmana za zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, a u naslovima tekstova koji su objavljeni u tamošnjim medijima u tom kontekstu se pominju i Crna Gora i Turska, kao najpopularnije turističke destinacije među ruskim turistima.

Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.

Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.

Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.

Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.

Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.

Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.

Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.

Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.

Slične teme:Crna gora rusija turizam

Sledeće

Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture

Ne propustite

Živković: Nećete slomiti kičmu DPS-u jer smo jači od čelika

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Ako policija krene da tuče građane Zete, napuštam državnu vlast

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji “Iznova” na TV Nova M saopštio je da izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće početi u naredne tri sedmice, te da će napustiti vlast na državnom nivou ukoliko policija primijeni represiju prema građanima Zete. Takođe je ponovio da ostaje i ranije obećanje, da će napustiti podgoričku vlast ako dođe do gradnje kolektora.

“Prva palica, prva marica, prvi napad, udarac na bilo kog građanina Botuna i Zete, znači moje aktiviranje, odnosno inicijativu za izlazak iz vlasti. Ako policija krene da tuče građane Zete iniciraću izlazak iz državne vlasti na Predsjedništvu DNP-a, a ako ne prođe tamo, podnijeću ostavku i vratiti se u Zetu da sa građanima branim njihova prava. Da li ću biti uhapšen ili ću se baviti poljoprivredom manje je bitno, ali sigurno ću principijelno zastupati stavove koje zastupam svo ovo vrijeme”, saopštio je Knežević.

On je istakao da će građani Botuna i Zete pružiti pasivni otpor ukoliko bude represije od strane policije.

“Mi ćemo stati ispred njih sa familijom i djecom – sješćemo, ili leći ispred njih. Moraće da nas gaze ili unose u marice da bi mogli da otpočnu radove. A pošto u Zeti ima 16.000 stanovnika moraće da proširuju kapacitete”, poručio je Knežević.

On je ponovo pozvao je tužilaštvo da sasluša njega, bivšeg gradonačelnika Ivana Vukovića, kao i Sašu Mujovićai direktora podgoričkog Vodovoda Aleksandra Nišavića u vezi izgradnje kolektora aludirajući da je “neko uzeo pare”.

Politika

Skupština podržala slanje vojnika u misiju pomoći Ukrajini

Skupština Crne Gore usvojila je danas odluku o upućivanju crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini.

Za ovu odluku glasali su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Pokreta Evropa sad (PES), Demokratske Crne Gore, Socijaldemokrata (SD), Nove srpske demokratije (NSD), Saveza građana “CIVIS”, Albanskog foruma, Bošnjačke stranke i nezavisni poslanici.

Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) biće upućeni u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).

Za odluku su glasala 44 poslanika, pet je bilo protiv, a dva uzdržana.

Ministar odbrane Dragan Krapović je u ponedjeljak, na sjednici Skupštine, objasnio da će NSATU imati komandu za planiranje, organizaciju i koordinaciju pružanja bezbjednosne pomoći, sa oko 700 pripadnika iz članica NATO i određenih partnerskih država, i biće locirana u Visbadenu u Njemačkoj.

On je rekao da je optimalno angažovanje do dva pripadnika VCG u toj misiji.

Krapović je ocijenio da će angažovanje pripadnika VCG u NSATU doprinijeti jačanju kredibiliteta i međunarodnog ugleda Crne Gore, unapređenju interoperabilnosti Vojske sa savezničkim snagama i jačanju individualnih sposobnosti.

Politika

Radunović: Cijenim mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu za kolektor

Cijenim mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu, kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i istakao da će se izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorici.

“Insistiraju da ostanu da žive u prostoru koji je zagađen već ko zna koliko godina”, dodao je Radunović u intervjuu za Adria televiziju.

On je ocijenio da je njegovo lično mišljenje o gradnji postrojenja beznačajno.

“Nismo čekali da se prvo održi referendum o tom pitanju prije izdavanja građevinske dozvole, jer ovo nije moje privatno Ministarstvo, nego moram da radim po zakonu. Postoje rokovi koji se moraju ispoštovati, kao i dokumentacija koja se mora prikupiti, a kada se svi uslovi ispune – ne postoji druga zakonita opcija nego da se građevinska dozvola izda”, pojasnio je Radunović.

Ministar je kazao da je najveći problem mještana Botuna bazen crvenog mulja, te da je pitanje da li se tamo više uopšte može živjeti normalno.

Radunović je ponovio da je jedino dugoročno rješenje da država građane pravično obešteti – da mogu da kupe negdje drugo imanja, da dobiju stanove u Podgorici ili gotovinu…

“Podižu djecu u sredini gdje je smrtnost veća nego bilo gdje u Podgorici ili Crnoj Gori. To je proizvod tog crvenog mulja. To bi trebalo da se sanira najhitnije. Što se tiče kolektora, on samo može da popravi situaciju”, dodao je ministar.

On je kazao da nije pitanje za njega ni njegov resor to da li kolektor može da se gradi negdje drugo. Upozorio je i da bi došlo do velike finansijske štete ukoliko bi se odustalo od tog projekta.

“I, koliko ja znam, Vlada nema takvu namjeru”, naglasio je.

Najavio je i da se od Evropske unije očekuju ogromna sredstva za kolektore i u drugim opštinama.

“Kolektori postoje u mnogim gradovima u Crnoj Gori, funkcionišu normalno, ljudi žive na 50 metara u njima. U Beranama, recimo, nemaju nikakvih problema”, istakao je Radunović.