Ekonomija

Banke još ne planiraju povećanje kamata na štednju

Kamate na štednju, koje su se u avgustu kretale od 0,81 do 1,86 odsto u zavisnosti od ročnosti, neće se mijenjati do kraja godine jer banke imaju akumulirana likvidna sredstva

Banke koje posluju na crnogorskom tržištu još ne planiraju povećanje kamata na štednju, uprkos rastu euribora i potrebi da na drugi način obezbijede novac za kreditne plasmane. Kako je Pobjedi saopšteno iz više kreditnih institucija, kamate na štednju neće se mijenjati do kraja godine zbog viška likvidnih sredstava, dok će dalja kretanja zavisiti od tržišta i sada se ne mogu predvidjeti.

Podaci Centralne banke (CBCG) pokazuju da su se kamate na štednju u avgustu kretale od 0,81 odsto za depozite fizičkih lica ročnosti do tri mjeseca do 1,86 odsto na one koji su oročeni do tri do pet godina. Na štednju oročenu duže od pet godina prinos je bio 1,31 odsto.

Likvidnost

Euribor, referentna kamatna stopa po kojoj vodeće evropske banke međusobno pozajmljuju novac, u porastu je od juna, kada je prešao „u plus“ nakon sedam godina minusa. Rast euribora posljedica je mjera koje su centralne banke preduzele radi zaustavljanja inflacije, čime je štampanje novca smanjeno, pa će banke sredstva za plasmane uskoro morati da traže u depozitima. Međutim, čini se da banke u Crnoj Gori nastoje da odlože povećanje kamata na štednju.

– Bankarski sektor u Crnoj Gori u dužem periodu ima značajan višak likvidnosti i u tom kontekstu ne treba očekivati da kamatne stope na štednju odmah isprate rast referentnih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu novca, tim prije što se ni aktivne kamatne stope još nijesu u potpunosti uskladile sa rastom referentnih stopa – kazao je Pobjedi Igor Savić iz Erste banke.

On naglašava da stručne službe Erste banke svakodnevno pažljivo analiziraju situaciju i pravovremeno i adekvatno će reagovati u smislu povećanja kamatnih stopa na štednju.

– To se vjerovatno neće desiti do kraja ove godine – smatra Savić.

Da trenutna promjena euribora neće uticati na povećanje pasivnih kamatnih stopa na štednju u četvrtom kvartalu ove godine zbog akumuliranog viška likvidnosti tvrde i u Universal Capital banci (UCB).

– Do kraja godine ne planiramo povećanje kamata na oročene uloge građana – dodali su iz UCB.

U CKB banci navode da kretanja na tržištu do sada nijesu uticala na promjenu politike cijena depozita.

– Osim izuzetno stabilne baze domaćih depozita, CKB ima različite izvore finansiranja – od matične OTP banke do priznatih međunarodnih finansijskih institucija. Stabilnost i dostupnost izvora finansiranja karakteristike su na koje je CKB ponosna i koje direktno utiču na kvalitet ponude koja je dostupna našim klijentima – saopšteno je našem listu iz najveće banke na tržištu.

Stanje depozita

Prema posljednjim podacima Centralne banke, u julu je u domaćim bankama bilo 4,61 milijarda eura depozita, koji su od početka godine porasli 20 odsto. Crnogorski građani u bankama imaju 1,55 milijardi eura štednje, stranci 1,13 milijardi, kompanije 1,53 milijardi, a Vlada i javna preduzeća 300 miliona.

U ukupnim depozitima preovlađuju depoziti po viđenju, odnosno oni koje klijenti u svakom trenutku mogu dobiti nazad, i njih je 77 odsto. Oročeno je svega 19 odsto depozita, od kojih je od tri mjeseca do godine 46 odsto oročenih, a 35 odsto je od jedne do tri godine.

U NLB banci ukazuju da pažljivo prate kretanja na lokalnom, regionalnom i evropskom tržištu koja se brzo mijenjaju i shodno tome donose odluke, sa ciljem da obezbijede stabilno i pouzdano poslovanje i najbolje proizvode i usluge za klijente.

– NLB banka je ove godine pokazala konzistentnost, spremnost i snagu da dalje podržava crnogorsku privredu i

građane, razvijajući i prilagođavajući ponudu potrebama klijenata, sa ciljem unapređenja njihovih finansijskih prilika – istakli su iz NLB banke.

Da za sada ne planiraju izmjene kamata na depozite odgovorili su i u Adiko banci, ističući da imaju jaku kapitalnu poziciju i visok stepen likvidnosti, te da u uvijek mogu odgovoriti zahtjevima klijenata za plasmanima.

– Dalja kretanja kamatnih stopa na oročenu štednju zavisiće od kretanja na finansijskom tržištu – zaključili su iz Adiko banke.

Izvor: Pobjeda

Sledeće

Rade novi zakon o legalizaciji objekata

Ne propustite

Na novom spisku 59 blokiranih kompanija više

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Građani Srbije i Albanije zbog poskupljenja dizel sipaju u Crnoj Gori

Rast cijena goriva u pojedinim zemljama regiona doveo je do toga da građani iz pograničnih područja sve češće prelaze granicu kako bi natočili gorivo u Crnoj Gori, gdje je dizel trenutno povoljniji.

Cijena dizela u Albaniji na pojedinim pumpama dostigla je oko 2,05 eura po litru (oko 198 leka), što je izazvalo nezadovoljstvo među građanima. Gorivo je tako ponovo među najskupljima u regionu, iako su prosječna primanja u toj zemlji znatno niža od evropskog prosjeka.

Zbog visokih cijena, dio građana iz pograničnih oblasti sve češće odlazi u susjedne države kako bi tamo natočio gorivo. Stanovnici iz okoline Skadra često prelaze u Crnu Goru, gdje je dizel osjetno jeftiniji, dok se vozači sa juga Albanije češće upućuju prema Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj.

Slična situacija primijećena je i na granici sa Srbijom. Građani iz pojedinih pograničnih krajeva Srbije takođe prelaze u Crnu Goru kako bi natočili gorivo po nižim cijenama.

Građani upozoravaju da visoke cijene goriva posebno pogađaju vozače i male prevoznike, ali i utiču na druge troškove, jer poskupljuju prevoz i distribucija robe. Ekonomisti upozoravaju da bi dalji rast cijena goriva mogao dodatno povećati troškove života u regionu.

U poređenju sa drugim državama Zapadnog Balkana, Crna Gora ima više cijene goriva nego Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, ali su cijene i dalje niže nego u Albaniji, zbog čega je sve više vozača iz susjednih zemalja odlučuje da rezervoare napuni upravo na crnogorskim pumpama.

Ekonomija

U crvenom mulju “skrivene” milijarde eura

Država mora znati šta ima u bazenu crvenog mulja koji je u ovom trenutku i resurs i ekološki problem, poručio je u razgovoru za “Dan” Mileta Marko Ivanović, redovni profesor u penziji za oblast Fizička hemija na Metalurško-tehnološkom fakultetu u Podgorici.

On naglašava da je neophodno uraditi kvalitetnu, sveobuhvatnu analizu sadržaja bazena crvenog mulja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), iz kojeg se, kako cijeni, mogu izdvojiti aluminijum, željezo, galijum, titan i drugi elementi, a čija vrijednost bi se mogla mjeriti i sa nekoliko milijardi eura.

Dugogodišnji profesor Metalurško-tehnološkog fakulteta, koji je deceniju radnog vijeka proveo i u KAP-u, objašnjava da rješavanje problema crvenog mulja mora obuhvatiti četiri koraka – preduzimanje pravnih radnji, izradu sveobuhvatne analize sadržaja bazena, neutralizaciju natrijum-hidroksida (žive sode) i, na kraju, sanaciju bazena.

“Dostupni podaci pokazuju da je u bazenu deponovano između 7,5 i 8,5 miliona tona otpadnog materijala koji se zove crveni mulj. Od 600 tona boksita dobija se 300 tona glinice, a od 300 tona glinice dobija se 150 tona aluminijuma. Ta razlika između 150 i 600 tona odlaže se na odlagalište, odnosno u bazen crvenog mulja. Najveći problem što se tiče ekologije jeste natrijum-hidroksid, ili živa soda. Socijalistička vlast, a ni ova prethodna, nije vodila mnogo računa o ekološkom aspektu, pa je veoma teško ovo pitanje riješiti u nekom kratkom vremenskom periodu”, ocijenio je Ivanović.

On smatra da se prvo moraju riješiti pravna pitanja, odnosno da država preuzme bazen crvenog mulja u svoje vlasništvo. Drugi korak, kako objašnjava, podrazumijeva analizu, kako površine, tako i svih ostalih dijelova sadržaja bazena, kako bi se utvrdilo šta u njemu ima, te da se odredi tačna količina natrijum-hidroksida. On pojašnjava da se natrijum-hidroksid nalazi u cijeloj zapremini bazena, a da je većina u tečnoj fazi.

“Podaci govore da u dva bazena ima negdje oko 42 do 45 hektara površine. Ne zna se tačna količina natrijum-hidroksida, zbog čega mora da se uradi analiza kako bi se ispitalo koliko ga ima. On je izuzetno agresivna supstanca. Prvi korak u sanaciji bazena mora biti eliminacija natrijum-hidroksida”, naglašava Ivanović.

Iz tog materijala, kako dodaje, izvučen je samo jedan korisni elemenat – alunimijum, a ni on u cjelosti.

“Analize iz radova koje sam čitao govore da aluminijum-oksida ima između 15 i 25 odsto. To je negdje 10 odsto alunimijuma. Ako ima 10 odsto aluminijuma u osam miliona tona crvenog mulja, to znači da aluminijuma ima 800.000 tona. Kada se ta količina pomnoži sa 2,5 eura, koliko košta kilogram aluminijuma na tržištu, vi imate resurs u aluminijumu od oko dvije milijarde. Imate i željeznih oksida, i tu variraju analize, jer nije urađena kvalitetna analiza. Taj sastav željeznih oksida kreće se oko 40–45 odsto. Kad izvučete željezo, i tu dobijate milijardu. S druge strane, imate galijum, koji je izuzetno skup materijal, koji se koristi za poluprovodnike. Titan-dioksid je prisutan negdje između četiri i pet odsto, a on se koristi za materijale za fasade, kao bjelilo. Ko zna šta sve tamo ima”, ističe Ivanović.

On ukazuje da u crvenom mulju potencijalno može biti i rijetkih elemenata, zbog kojih se sada u svijetu vode ratovi, apostrofirajući situaciju u vezi sa Grenlandom, Ukrajinom i na Bliskom istoku. Po njegovim riječima, do sada je rađena samo analiza s vrha, gdje je nađen natrijum-hidroksid.

“Ali nije isti sastav na vrhu, tečnoj fazi, u čvrstoj fazi i na dnu bazena. KAP je nekad, godinu-dvije, koristio i gvinejski boksit. Treba da se uradi dobra, kvalitetna analiza, ne samo sa površine, nego i sredine, dubine – to je cijela nauka. Procenat natrijum-hidroksida u drugim bazenima kreće se između jedan i 10 odsto. Neka ga ima tri odsto u bazenu crvenog mulja – to je 240.000 tona natrijum-hidroksida. Država treba da zna šta ima unutra”, naglašava Ivanović.

On smatra da je najbezbolnije rješenje da se natrijum-hidroksid neutrališe ugljen-dioksidom, pri čemu se u prvom koraku dobija soda-bikarbona, a u konačnom natrijum-karbonat. Napominje da taj proces nije previše isplativ jer je ugljen-dioksid skup, ali ta tehnologija ne utiče na životnu sredinu, već je opravlja.

“Kada se izvrši neutralizacija natrijum-hidroksida, tečnost, odnosno rastvor u kojem je bio natrijum-hidroksid, ta voda koja nastaje kao proizvod reakcije ili ona koja je već u sistemu propušta se kroz filtere, a danas imamo moćne filtere koji propuštaju samo molekule vode. Ta i takva voda može da ide u Moraču”, objašnjava Ivanović.

Nakon neutralizacije žive sode slijedi sanacija bazena.

“Postoje procedure za sanaciju. Mislim da se stavlja nepropusni sloj nekih polimernih jedinjena ili guma, preko toga ide glina, zemlja i onda se na površinu mogu postaviti solarni paneli, a na hektar solarnih panela može se dobiti oko pola megavata struje”, ističe profesor.

Prilikom izrade analize sadržaja sastava bazena, kako naglašava profesor Ivanović, neophodno je da se uradi i analiza radioaktivnosti.

Izvor: Dan

Ekonomija

Dizel raste za 16 centi zbog krize na Bliskom istoku

Cijene eurodizela od utorka će biti veće za 15–16 centi, dok će benzin poskupjeti pet do šest centi, potvrdilo je više izvora iz naftne industrije, pozivajući se na podatke sa međunarodnih berzi naftnih derivata i odnosa kursa dolara i eura.

Eurodizel je sada 1,34 eura, što znači da će njegova cijena biti 1,50 eura, dok bi eurosuper 98 mogao da poraste na 1,48 eura, a eurosuper na oko 1,46 eura.

Maloprodajne cijene goriva će porasti zbog napada Izraela i SAD na Iran i reakcije Irana u vidu napada na zemlje Persijskog zaliva i blokade Ormuskog moreuza.

U Crnoj Gori se maloprodajne cijene goriva formiraju na svakih 14 dana, što je dovelo do toga da je gorivo u Crnoj Gori trenutno za oko 50 centi jeftinije nego u Albaniji. Dizel u Albaniji trenutno košta oko 1,90 eura, jer se tamo cijene mijenjaju na dnevnom nivou.

Jedini način da ne dođe do povećanja cijene goriva od utorka jeste da Vlada smanji akcize na gorivo i da tako neutrališe rast njegove cijene. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da prate situaciju, a hoće li predložiti smanjenje akciza i tako neutralisati rast goriva saznaćemo u ponedjeljak.

Prije početka rata, odnosno prošle subote, sirova nafta je koštala oko 71 dolar za barel, a u četvrtak je prešla 90 eura. Cijena nafte je konstantno rasla, dok je u srijedu došlo do blagog pada nakon najava država OPEK-a da će povećati proizvodnju i iz SAD da će garantovati deblokadu moreuza i povećati količine koje će iz svojih zaliha pustiti na tržište. Međutim, već u naredna dva dana došlo je do novog rasta cijena.

Na tržištu derivata došlo je do veće potražnje za dizel gorivom, što je značajno povećalo njegove cijene u odnosu na vrste benzina.

Ministarstvo energetike će u ponedjeljak izračunati i zvanično objaviti nove cijene goriva za narednih 15 dana.

Crna Gora još nema rezerve naftnih derivata, na čijem formiranju radi od prošle godine. Za tu svrhu je prikupljeno 12,5 miliona eura preko naknade od tri centa na maloprodajnu cijenu goriva.