Ekonomija

Banke još ne planiraju povećanje kamata na štednju

Kamate na štednju, koje su se u avgustu kretale od 0,81 do 1,86 odsto u zavisnosti od ročnosti, neće se mijenjati do kraja godine jer banke imaju akumulirana likvidna sredstva

Banke koje posluju na crnogorskom tržištu još ne planiraju povećanje kamata na štednju, uprkos rastu euribora i potrebi da na drugi način obezbijede novac za kreditne plasmane. Kako je Pobjedi saopšteno iz više kreditnih institucija, kamate na štednju neće se mijenjati do kraja godine zbog viška likvidnih sredstava, dok će dalja kretanja zavisiti od tržišta i sada se ne mogu predvidjeti.

Podaci Centralne banke (CBCG) pokazuju da su se kamate na štednju u avgustu kretale od 0,81 odsto za depozite fizičkih lica ročnosti do tri mjeseca do 1,86 odsto na one koji su oročeni do tri do pet godina. Na štednju oročenu duže od pet godina prinos je bio 1,31 odsto.

Likvidnost

Euribor, referentna kamatna stopa po kojoj vodeće evropske banke međusobno pozajmljuju novac, u porastu je od juna, kada je prešao „u plus“ nakon sedam godina minusa. Rast euribora posljedica je mjera koje su centralne banke preduzele radi zaustavljanja inflacije, čime je štampanje novca smanjeno, pa će banke sredstva za plasmane uskoro morati da traže u depozitima. Međutim, čini se da banke u Crnoj Gori nastoje da odlože povećanje kamata na štednju.

– Bankarski sektor u Crnoj Gori u dužem periodu ima značajan višak likvidnosti i u tom kontekstu ne treba očekivati da kamatne stope na štednju odmah isprate rast referentnih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu novca, tim prije što se ni aktivne kamatne stope još nijesu u potpunosti uskladile sa rastom referentnih stopa – kazao je Pobjedi Igor Savić iz Erste banke.

On naglašava da stručne službe Erste banke svakodnevno pažljivo analiziraju situaciju i pravovremeno i adekvatno će reagovati u smislu povećanja kamatnih stopa na štednju.

– To se vjerovatno neće desiti do kraja ove godine – smatra Savić.

Da trenutna promjena euribora neće uticati na povećanje pasivnih kamatnih stopa na štednju u četvrtom kvartalu ove godine zbog akumuliranog viška likvidnosti tvrde i u Universal Capital banci (UCB).

– Do kraja godine ne planiramo povećanje kamata na oročene uloge građana – dodali su iz UCB.

U CKB banci navode da kretanja na tržištu do sada nijesu uticala na promjenu politike cijena depozita.

– Osim izuzetno stabilne baze domaćih depozita, CKB ima različite izvore finansiranja – od matične OTP banke do priznatih međunarodnih finansijskih institucija. Stabilnost i dostupnost izvora finansiranja karakteristike su na koje je CKB ponosna i koje direktno utiču na kvalitet ponude koja je dostupna našim klijentima – saopšteno je našem listu iz najveće banke na tržištu.

Stanje depozita

Prema posljednjim podacima Centralne banke, u julu je u domaćim bankama bilo 4,61 milijarda eura depozita, koji su od početka godine porasli 20 odsto. Crnogorski građani u bankama imaju 1,55 milijardi eura štednje, stranci 1,13 milijardi, kompanije 1,53 milijardi, a Vlada i javna preduzeća 300 miliona.

U ukupnim depozitima preovlađuju depoziti po viđenju, odnosno oni koje klijenti u svakom trenutku mogu dobiti nazad, i njih je 77 odsto. Oročeno je svega 19 odsto depozita, od kojih je od tri mjeseca do godine 46 odsto oročenih, a 35 odsto je od jedne do tri godine.

U NLB banci ukazuju da pažljivo prate kretanja na lokalnom, regionalnom i evropskom tržištu koja se brzo mijenjaju i shodno tome donose odluke, sa ciljem da obezbijede stabilno i pouzdano poslovanje i najbolje proizvode i usluge za klijente.

– NLB banka je ove godine pokazala konzistentnost, spremnost i snagu da dalje podržava crnogorsku privredu i

građane, razvijajući i prilagođavajući ponudu potrebama klijenata, sa ciljem unapređenja njihovih finansijskih prilika – istakli su iz NLB banke.

Da za sada ne planiraju izmjene kamata na depozite odgovorili su i u Adiko banci, ističući da imaju jaku kapitalnu poziciju i visok stepen likvidnosti, te da u uvijek mogu odgovoriti zahtjevima klijenata za plasmanima.

– Dalja kretanja kamatnih stopa na oročenu štednju zavisiće od kretanja na finansijskom tržištu – zaključili su iz Adiko banke.

Izvor: Pobjeda

Sledeće

Rade novi zakon o legalizaciji objekata

Ne propustite

Na novom spisku 59 blokiranih kompanija više

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Normalizovan željeznički saobraćaj, prekinuta blokada

Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su jutros svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.

Petodnevna obustava rada zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore izazvala je oštru razmjenu optužbi između predstavnika radnika i rukovodstva, dok šteta za nacionalni željeznički sistem i privredu rapidno raste.

Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović odbacio je navode da je odbio pregovore ili ponuđeni kolektivni ugovor, naglasivši da se odluke donose isključivo zajednički sa kolegama.

On je za TVCG kazao da su jutros svi vozovi krenuli na teritoriji Crne Gore.

“Dobili smo garancije za naše zarade. Povećanje plata će biti nekih 300 eura kao i što smo i najavljivali, tako da će zarada iznositi oko 1.000 do 1.200 eura”, kazao je Kaluđerović.

Kaluđerović je istakao da su na probleme ukazivali odavno, ali da radnici nijesu bili shvaćeni na pravi način.

Naglasio je da su dobili garancije da će povećanje biti u najkraćem zakonskom roku.

“Riješili smo sve ovo u korist zaposlenih, a nadam se i u korist menadžmenta”, poručio je on.

Kaluđerović je uputio izvinjenje svim putnicima koji su pretrpjeli štetu zbog obustave željezničkog saobraćaja, i poručio da se nadaju da se ovako nešto neće ponoviti.

Ekonomija

ŽICG: Željezničkog saobraćaja neće biti do daljnjeg

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) saopštila je da je zaposleni u tom preduzeću Andrej Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad, odbio da uđe u razgovore sa izvršnim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora, iako su mu u više navrata ponuđeni, kako bi se pronašlo rješenje u interesu zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja.

“Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruiranoj opstrukciji kojom se pokušava ugroziti rad željeznice i prouzrokovati direktna šteta putnicima i privredi. Kaluđeroviću je dobro poznato da zahtjevi koje postavlja ne mogu biti ispunjeni na način na koji to očekuje, jer za svaku odluku o povećanju zarada i izmjenama kolektivnog ugovora neophodno je učešće i odobrenje Ministarstva finansija, kao i saglasnost reprezentativnih sindikata”, navode iz ŽICG.

Ističu da Kaluđerović uporno odbija razgovore sa menadžmentom i insistira na ispunjenju svojih ultimatuma kao uslovu da vozovi normalno saobraćaju.

“Željeznička infrastruktura Crne Gore još jednom poziva sve zaposlene da ostanu posvećeni zakonitom i odgovornom radu, a relevantne institucije da adekvatno reaguju na očiglednu opstrukciju kojom se nanosi ozbiljna šteta javnom interesu i bezbjednosti saobraćaja. Takođe, obavještavamo građane, operatere putničkog i teretnog saobraćaja da do daljnjeg neće biti željezničkog saobraćaja”, zaključuju u saopštenju.

Ministarstvo saobraćaja: Blokada željeznice prouzrokovala veliku materijalnu štetu

Obustava rada od strane dijela zaposlenih u ŽICG je nezakonita i prouzrokovala je veliku materijalnu štetu, kao i ozbiljne posljedice po odvijanje saobraćaja, saopštili su iz Ministarstva saobraćaja.

Posebno zabrinjava činjenica da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, na kojem se i dalje nalazi imovina stranih državljana, uključujući automobile putnika, navode iz ministarstva.

Ističu da je Ministarstvo saobraćaja u kontinuitetu podržavalo poboljšanje uslova rada zaposlenih, a kroz rebalans budžeta obezbijedili smo dodatnih 2,5 miliona eura za funkcionisanje Željezničke infrastrukture Crne Gore.

“Uprkos tome, današnja akcija dijela zaposlenih izvedena je na ultimativan način, do sada nezabilježen u Crnoj Gori. Radi se o potezu kojim su radnici odbili svaku mogućnost dogovora sa menadžmentom i odbijali razgovor čak i sa reprezentativnim sindikatima, koji su jedini ovlašćeni da pregovaraju o kolektivnom ugovoru u skladu sa zakonom”, navode u saopštenju.

Srbijavoz: Umjesto noćnih barskih vozova autobus na relaciji Bar-Prijepolje-Bar

Za putnike koji putuju večeras međunarodnim vozom broj 432 sa polaskom u 20.10 časova iz Bara za Zemun kao i vozom 433 sa polaskom u 19.40 časova iz Zemuna za Bar, obezbjeđen je autobuski prevoz na relaciji Bar-Prijepolje teretna-Bar, saopštio je Srbijavoz.

U saopštenju se navodi da je privremena izmjena u organizaciji noćnih barskih vozova uvedena zbog prekida željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori izazvanog obustavom rada grupe zaposlenih Železničke infrastrukture Crne Gore.

Tokom trajanja ove izmijenjene organizacije, zbog autobuskog prevoza putnika na pomenutoj relaciji, u noćne vozove se neće uvrštavati kola za prevoz automobila.

Ekonomija

Regionalni vodovod – od gubitka do rekorda

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je u periodu od juna 2021. do juna 2025. godine prošao transformaciju od preduzeća opterećenog višemilionskim dugovima do finansijski stabilne kompanije sa rekordnom dobiti, saopšteno je iz ovog državnog preduzeća.

Na 57. sjednici Odbora direktora usvojena je završna informacija o poslovanju za pomenuti period, a iz Regionalnog vodovoda poručuju da „ostvareni rezultati nedvosmisleno potvrđuju transformaciju preduzeća, koje je od gubitaka i nelikvidnosti 2020. godine, za svega četiri godine postalo jedan od najupečatljivijih primjera uspješnog i odgovornog upravljanja u crnogorskom javnom sektoru“.

Kako navode, ključ uspjeha bio je „profesionalan, stručan i principijelan odnos članova Odbora direktora prema misiji i viziji preduzeća“.

U saopštenju se podsjeća da je „od juna 2021. godine, kada je Zoran Lakušić preuzeo upravljačku funkciju predsjednika Odbora direktora, Regionalni vodovod bio opterećen višemilionskim dugovima i poslovao je sa gubitkom“. Četiri godine kasnije, bilježi se „gotovo tri miliona eura neto dobiti“, dok je „od gubitka iz 2020. godine, koji je iznosio skoro 200 hiljada eura, Regionalni vodovod dostigao stabilnu i održivu profitabilnost“.

Rast prihoda, kako tvrde, ostvaren je „uz očuvanje stabilnosti cijena vode“. Korekcija cijena bila je „pažljivo odmjerena, bez većih negativnih efekata po krajnje korisnike, a u funkciji dugoročne održivosti sistema“.

Posebno se izdvaja podatak da je „otplaćeno više od 21,3 miliona eura naslijeđenih obaveza, čime je Regionalni vodovod značajno oslobođen dugogodišnjih kreditnih aranžmana“. Uz to, „iz dobiti je uplatio iznos od skoro pola miliona eura Vladi Crne Gore u državni budžet, po prvi put u svom poslovanju“.

U saopštenju se naglašava i da predsjednik Odbora direktora „tokom cijelog mandata nije koristio pravo na dnevnice, posebne naknade za rad u komisijama i radnim tijelima, niti karticu za reprezentaciju“.

Politika zapošljavanja, kako navode, bila je „temeljena isključivo na stvarnim potrebama radnog procesa, u skladu sa tehnološkim i organizacionim zahtjevima, bez kadrovskog uvećanja koje bi izlazilo iz okvira racionalnog i odgovornog upravljanja“.

Iz Regionalnog vodovoda poručuju da njihovi rezultati „pokazuju da državna preduzeća mogu poslovati profesionalno, odgovorno i sa milionskom dobiti“.

Dodaju i da su „upravljanje i postignuća Regionalnog vodovoda i predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića više puta pohvaljena na sjednicama Vlade Crne Gore“.

Kako ističu, „ostvareni rezultati i rekordne isporuke vode ne bi bili mogući bez istorijskog iskoraka – zaustavljanja nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače, u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre“, čime je, navode, poslana snažna poruka da se „odlučnom i odgovornom akcijom mogu zaštititi ključni prirodni resursi i obezbijediti održiv razvoj“.