Connect with us

Priroda i društvo

Za dječji dodatak prijavljeno još 76.311 djece

Da biste dobili dječji dodatak, potrebno je da se prijavite u Centar za socijalni rad u opštini u kojoj je prebivalište djeteta i roditelja/staratelja na čije ime će se isplaćivati dodatak za djecu.

Podsjetimo, Skupština je 29. decembra prošle godine glasovima tadašnje parlamentarne većine, pobjednika 30. avgusta, usvojila izmjene Predloga zakona o dječjoj zaštiti, kojim je djeci do 18 godina dato pravo na dodatak od 44 eura.

Dječji dodatak u novembru primiće oko 125.000 djece, pokazuju podaci Ministarstva rada i socijalnog staranja . U tom resoru kažu da su centri za socijalni rad do kraja septembra primili ukupno 76.311 zahtjeva za dodatak za djecu do 18 godina, a do sada je to pravo ostvarivalo 37.704 djece do šest godina i 12.791 mališan iz socijalno ugroženih porodica.

Podsjetimo, Skupština je 29. decembra prošle godine glasovima tadašnje parlamentarne većine, pobjednika 30. avgusta, usvojila izmjene Predloga zakona o dječjoj zaštiti, kojim je djeci do 18 godina dato pravo na dodatak od 44 eura.

Shodno zakonu, dodatak za djecu do 18 godina primjenjuje se od oktobra ove godine što znači da je prva isplata sredinom novembra, kao za sva ostala materijalna davanja. Po Zakonu o budžetu ukupno je za dječji dodatak planirano 27.400.000 eura – navode u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

U ministarstvu  ističu da se čini da je u javnost plasirana neprecizna informacija tj. da je prijava za dječji dodatak vremenski ograničena do kraja septembra.

Stoga, ovom prilikom apelujemo da, putem vašeg medija još jednom prenesete građanima poruku da prijava za dječji dodatak nije završena, odnosno da se roditelji mogu bilo kog radnog dana prijaviti i pravo na dodatak ostvariti od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva – preciziraju u ministarstvu.

Podsjećaju da je u prethodnom periodu 37.704 djece ostavarilo pravo na dodatak za djecu do šest godina, što ukupno sa djecom do 18 godina čini 114.015 djece.

– Ovdje naglašavamo da će ovih 37.704 rješenja za djecu koja su ostvarila pravo na dodatak za djecu do šest godina, po službenoj dužnosti, odnosno bez podnošenja zahtjeva od strane roditelja/staratelja, biti produžena do njihove navršene 18 godine. Ovom broju treba da se doda 12.791 djece koja su dodatak za djecu (u uvećanom iznosu) ostvarila po drugim osnovama: korisnici prava na materijalno obezbjeđenje, dodatka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu, djeca bez roditeljskog staranja i dijete čiji je roditelj u postupku radne aktivacije – preciziraju u ovom vladinom resoru.

Prijave se podnose u svom gradu

Da biste dobili dječji dodatak, potrebno je da se prijavite u Centar za socijalni rad u opštini u kojoj je prebivalište djeteta i roditelja/staratelja na čije ime će se isplaćivati dodatak za djecu. Potrebno je da se sa ličnom kartom identifikujete u Centru i da prijemnom radniku date matične brojeve (JMB) članova vaše porodice – sve se dalje radi automatizovano, kroz e-socijalni karton.
Ukoliko su roditelji razvedeni, a dijete je povjereno na staranje jednom od roditelja, dodatak će biti isplaćivan na ime tog roditelja. Prilikom prijave u centru, potrebno je da roditelj donese na uvid dokaz (odluku nadležnog organa) da je dijete njemu/njoj povjereno na staranje, odnosno adresa prebivališta roditelja i djeteta mora biti ista.

 

Izvor: Dan

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Udaljavanje kolektora od Botuna Podgoricu bi moglo koštati 180 miliona

kolektor botun

Ukoliko bi se mijenjala lokacija glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda to bi Glavni grad moglo koštati minimum 180 miliona eura, saopštio je za „Dan“ Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda, nakon razgovora sa delegacijom Njemačke razvojne banke banke.

“Ministarstvo finansija odmah bi uzelo 35 miliona  za već potpisani kredit, izvođač vjerovatno tražio 47 miliona koliko je ugovoreni posao, a novi projekat sa svim poslovima koštao bi nas cirka 100 miliona eura”, kazao je Nišavić.

KFW banka je glavni investitor projekta čiji je nosilac Glavni grad.

Nakon jučerašnjeg sastanka u Glavnom gradu sa delegacijom Njemačke razvojne banke zvanično je saopšteno da „svaka promjena može donijeti dodatne finansijske obaveze koje bi u milionskim vrijednostima mogle opteretiti budžet projekta, a izmjena lokacije dovodi do dužih administrativnih i tehničkih procedura i povlači višestruke penale na teret Glavnog grada“.

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je 6. februara izašao sa informacijom da postoji mogućnost da se postrojenje ne gradi u Botunu. On je naveo da će se obratiti Vladi da se Ministarstvo finansija uključi u pregovore sa KFW bankom i da se po hitnom postupku urade studije izvodljivosti i dokumentacija za dvije alternativne lokacije u Industrijskoj zoni KAP-a. Saopštio je da je obavio više razgovora sa čelnicima Opština Zeta i mještanima Botuna koji su bili izričiti da se kolektor odmakne od naselja.

“Predstavnici KFW banke detaljno su izložili potencijalne izazove u vezi s promjenom lokacije, koji uključuju povećanje troškova, kašnjenje u realizaciji, aktiviranje određenih klauzula. Iz KFW banke su podsjetili na ugovorne obaveze koje bi u slučaju promjene mogle dovesti do novih pravnih i finansijskih implikacija”,  saopšteno je iz Glavnog grada.

Iz Glavnog grada navode da je gradonačelnik Mujović saopštio da se ne smije gubiti vrijeme, te da je pitanje kolektora od presudnog značaja za građane Podgorice.

“Mujović je, između ostalog, naglasio da, i pored urgentnosti za rješavanje ovog problema, lično ima poseban senzibilitet i za mještane Botuna, na čijoj teritoriji je prvobitno bilo planirano da se gradi postrojenje. Gradonačelnik je istakao da gradska uprava aktivno radi na iznalaženju alternativne lokacije kako bi došli do kompromisnog rješenja koje će odgovarati svima”,  poručuju iz Glavnog grada.

Nišavić kaže da su sastanku prisustvovali i predstavnici delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koja je obezbijedila grant sredstva u saradnji sa Svjetskom bankom, kao i predstavnik Ministarstva finansija.

“Prezentovani su svi negativni efekti odlaganja izgradnje postrojenja na predviđenoj lokaciji, kako finansijski, tako i vremenski okvir. Predstavnik Ministarstva finansija je predočio da je ugovor potpisan između ministarstva i KFW banke, da ministarstvo izmiruje obaveze i da će ih potraživati od Glavnog grada ako se ne upotrijebe. To znači da bi u slučaju odustajanja od projekta kreditna sredstva koja su u ovom momentu na nivou od 35 miliona eura bila naplaćena od Glavnog grada. Nesporno bi uslijedila i žalba izvođača radova koji, ne svojom krivicom, ne bi bio u mogućnosti da radi te bi potraživao ugovorenih 47,5 miliona eura. Tako da, ovdje govorimo o nekih 80 miliona eura direktnog troška i udara na budžet Glavnog grada ukoliko se projekat ne počne sa realizacijom u predviđenom roku”, rekao je Nišavić.

Na sastanku, kaže Nišavić, je razjašnjeno šta znači alternativna lokacija.

“Predstavnici Njemačke razvojne banke i kancelarije EU jasno su naglasili da to znači novi projekat ali da se mora vratiti postojeći kredit i tražiti nova sredstva. To bi za više od četiri godine prolongiralo početak izgradnje, a izgubili bi grant od oko 30 miliona. To je prezentovala predstavnica EU. Predočeno nam je da ako bi sredstva od granta izgubili teško bi ih ponovo dobili. Ukoliko dođe do odlaganja projekta pitanje je da li bi se uopšte neko javio na tender nakon ovakvog iskustva. To su međunarodni tenderi koji traju, čija priprema traje između jedne i dvije godine”,  kaže Nišavić.

Nišavić kaže da bi direktni trošak pored 80 miliona bilo i oko 100 miliona za novo postrojenje.

“Ne zanemarimo da su izvođači koji su se javili bili duplo skuplji od izabranog”,  kaže Nišavić.

On ocjenjuje da je ovo momenat da se u čitavu priču uključi premijer Milojko Spajić i pojedina ministarstva. Potencira Ministarstvo ekologije koje uključeno dobijanjem 30 miliona granta.

“Mislim da je naredni korak da se uključe više instance i da se još jednom pokuša sa susjednom opštinom naći rješenje jer odlaganje donosi ogromne posledice – finansijske, ekološke… “,  naveo je Nišavić.

Sastanku su prisustvovali i Boris Spalević, zamjenik gradonačelnik i Balša Špadijer, sekretar za finansije.

Continue Reading

Priroda i društvo

Voli smanjuje dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda

Kompanija Voli pisala je poljoprivrednim proizvođačima i partnerima povodom aktuelnih dešavanja i najavljenog bojkota njihovih maloprodajnih objekata, za koji smatraju da će načiniti štetu kako u ekonomskom, tako i u svakom drugom pogledu. Ističu da će zbog najavljenog bojkota njihovih trgovačkih lanaca smanjiti dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda.

“Kao što znate, godinama unazad smo gradili snažno partnerstvo s domaćim proizvođačima, tj. sa Vama, pružajući vam uz saradnju sigurno tržište i kontinuiranu podršku. Naša misija je uvijek bila i ostala podrška i razvoj domaće proizvodnje, osnaživanje crnogorskog agrara i omogućavanje dugoročne stabilnosti u plasmanu proizvoda. Međutim, najavljeni bojkot trgovinskih lanaca, koji se sprovodi bez realnog sagledavanja šire ekonomske slike, direktno ugrožava ne samo naš rad, već samim tim i vašu mogućnost redovnog plasmana proizvoda”, ističe Voli u dopisu.

Nažalost, navode u dopisu, u uslovima potencijalnog smanjenja prometa i narušene tržišne stabilnosti, biće primorani da u narednom periodu smanjimo otkup planiranih – dogovorenih, tj. očekivanih količina poljoprivrednih proizvoda.

“Svjesni smo koliko je to izazovno za vas i koliko je važno da vaši proizvodi dođu do potrošača, te se nadamo da će razum prevladati i da će svi učesnici u ovom procesu prepoznati dugoročne posljedice ovakvih poteza. Kao naši dugogodišnji – višedecenijski dobavljači, znate kakav ste odnos, pažnju i podršku imali od kompanije Voli”, navode.

Apeluju na donosioce odluka i organizatore ovih inicijativa da umjesto mjera koje štete domaćoj privredi, pronađu održiva rješenja koja će omogućiti nastavak nesmetanog poslovanja i podršku lokalnoj proizvodnji.

Continue Reading

Priroda i društvo

Mirjana Stojanović uzgaja 16 krava na farmi u Botunu

Izvor: Dan

Rodila sam četvoro djece i nakon toga odlučila sam da se posvetim poljoprivredi. Dosta ljudi me pita: “Šta će ti to?” – Ali, ja uživam koliko god da je ponekad fizički teško – ispričala je Mirjana Stojanović.

Poljoprivrednica Mirjana Stojanović na svojoj farmi u Botunu uzgaja 16 krava. Ovom poslu je u potpunosti posvećena. Kaže, nije lako voditi računa o brojnom krdu, ali sama je sebi gazdarica, pa onda i nije teško. Poljoprivreda je njen izbor oduvijek, posvećena je radu na imanju, a onda je uz podršku supruga, svekrve i svoje djece odlučila da se posveti stočarstvu.

“Ranije je svekrva imala dvije, tri krave, ali kako više nije mogla da brine o njima razmišljala sam da li da taj posao preuzmem ili da se zaposlim u gradu. Međutim, shvatila sam da mi je svakako bolje da kada već imamo uslove, proširimo farmu i posvetim se stočarstvu. Tako sam i počela. Imala sam dvije, pa tri, pet, šest, a sada je u štali 16 krava”, ispričala je naša sagovornica.

Uskoro će se nekoliko krava oteliti, a svaku junicu ostavljaju pa se tako krdo povećava. Stojanović opisuje kako izgleda jedan njen dan.

“Zimi ustajem oko 6.30 časova, a ljeti prije pet sati, jer krave moraju da se namire što ranije. Izvodimo ih na livadu, a kada su visoke temperature to je što ranije. Zatim im nosim vodu i vodim ih u hlad, pa opet oko 16 sati im dajem sijeno. Muža je oko šest sati. Čistim štalu, jer volim da je sve sređeno. Sve to je bilo malo komplikovano na početku, ali nakon sedam, osam godina od kada sam preuzela da se bavim ovim poslom, sve je lakše. Sada imam svoju rutinu”,  ispričala je Mirjana.

Ona ističe da voli životinje i da uživa dok vodi računa o njima. Nikada nije radila nijedan drugi posao.

“Rodila sam četvoro djece i nakon toga odlučila sam da se posvetim poljoprivredi. Dosta ljudi me pita: “Šta će ti to?” – Ali, ja uživam koliko god da je ponekad fizički teško”,  ističe ona.

Mirjana smatra da danas, ipak nije neisplativo baviti se poljoprivredom. Istina, zarada nije tolika da bi se mogao sebi priuštiti neki luksuz, ali ne može se reći ni da su prihodi skromni.

” Zbog ovog posla ne možete da putujete na dalje destinacije, jer ste vezani za kuću i obaveze koje imate oko uzgoja stoke. Na imanju radimo samo suprug i ja. Nemamo radnike, već sami sve završavamo. To otežava funkcionisanje, jer smo ograničeni vremenom kada su određeni poslovi u pitanju. Bez obzira na to, meni se isplati da se bavim poljoprivredom. Iskreno, da nije tako o drugi ne bi držali gazdinstva”,  navodi Stojanović.

Mirjana nam je ispričala da proizvodi mladi sir i da ima razgranatu prodajnu mrežu jer je velika potražnja.

“Svekrva je sa proizvodnjom sira počela prije 20 godina, tako da sam ja nastavila. Proizvodimo takozvani dnevni sir. Koliko ga ujutro izvadim iz cjedila, odmah ide u prodaju i to na veliko. Ljudi u prodavnicama traže sir Stojanovića, tako da smo prepoznatljivi “,  kaže vrijedna farmerka.

Na gazdinstvu ima mašine neophodne za mužu krava, što ubrzava posao i obezbjeđuje visok kvalitet sirovine.

“Za sledeću godinu naručila sam laktofriz, tada bih probala da prodajem mlijeko. Svi mi kažu da je tako lakše. Planiram i da naručim mljekovod, koji dodatno ubrzava proces muže. Trenutno imam dvije muzilice, a šest krava muzara “,  ispričala je Stojanović.

Ona je konkurisala i preko projekta Ministarstva poljoprivrede uspjela da nabavi i kosačicu.

“Kolika god da je subvencija i šta god da je, dobro je. Uvijek dobro dođe. I Opština Zeta pomaže u premijama za sir. Kada budem imala i mlijeko, sigurno da će i subvencije biti veće “,  ističe Stojanović.

Na štalama solarni paneli

Gazdinstvo u Botunu vodi se na Mirjanu Stojanović.

“Prevela sam na sebe i sebi uplaćujem osiguranje. Na štalama imamo solarne panele. Kažu da se isplati, pa smo htjeli da probamo. Krave hranimo sijenom i koncentratom. Sijeno je naše. Sve radimo, kosimo, baliramo, donosimo i te poslove uglavnom obavljamo sami”, kaže Mirjana.

 

Izvor: Dan

 

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto