Connect with us

Priroda i društvo

Udaljavanje kolektora od Botuna Podgoricu bi moglo koštati 180 miliona

kolektor botun

Ukoliko bi se mijenjala lokacija glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda to bi Glavni grad moglo koštati minimum 180 miliona eura, saopštio je za „Dan“ Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda, nakon razgovora sa delegacijom Njemačke razvojne banke banke.

“Ministarstvo finansija odmah bi uzelo 35 miliona  za već potpisani kredit, izvođač vjerovatno tražio 47 miliona koliko je ugovoreni posao, a novi projekat sa svim poslovima koštao bi nas cirka 100 miliona eura”, kazao je Nišavić.

KFW banka je glavni investitor projekta čiji je nosilac Glavni grad.

Nakon jučerašnjeg sastanka u Glavnom gradu sa delegacijom Njemačke razvojne banke zvanično je saopšteno da „svaka promjena može donijeti dodatne finansijske obaveze koje bi u milionskim vrijednostima mogle opteretiti budžet projekta, a izmjena lokacije dovodi do dužih administrativnih i tehničkih procedura i povlači višestruke penale na teret Glavnog grada“.

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je 6. februara izašao sa informacijom da postoji mogućnost da se postrojenje ne gradi u Botunu. On je naveo da će se obratiti Vladi da se Ministarstvo finansija uključi u pregovore sa KFW bankom i da se po hitnom postupku urade studije izvodljivosti i dokumentacija za dvije alternativne lokacije u Industrijskoj zoni KAP-a. Saopštio je da je obavio više razgovora sa čelnicima Opština Zeta i mještanima Botuna koji su bili izričiti da se kolektor odmakne od naselja.

“Predstavnici KFW banke detaljno su izložili potencijalne izazove u vezi s promjenom lokacije, koji uključuju povećanje troškova, kašnjenje u realizaciji, aktiviranje određenih klauzula. Iz KFW banke su podsjetili na ugovorne obaveze koje bi u slučaju promjene mogle dovesti do novih pravnih i finansijskih implikacija”,  saopšteno je iz Glavnog grada.

Iz Glavnog grada navode da je gradonačelnik Mujović saopštio da se ne smije gubiti vrijeme, te da je pitanje kolektora od presudnog značaja za građane Podgorice.

“Mujović je, između ostalog, naglasio da, i pored urgentnosti za rješavanje ovog problema, lično ima poseban senzibilitet i za mještane Botuna, na čijoj teritoriji je prvobitno bilo planirano da se gradi postrojenje. Gradonačelnik je istakao da gradska uprava aktivno radi na iznalaženju alternativne lokacije kako bi došli do kompromisnog rješenja koje će odgovarati svima”,  poručuju iz Glavnog grada.

Nišavić kaže da su sastanku prisustvovali i predstavnici delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koja je obezbijedila grant sredstva u saradnji sa Svjetskom bankom, kao i predstavnik Ministarstva finansija.

“Prezentovani su svi negativni efekti odlaganja izgradnje postrojenja na predviđenoj lokaciji, kako finansijski, tako i vremenski okvir. Predstavnik Ministarstva finansija je predočio da je ugovor potpisan između ministarstva i KFW banke, da ministarstvo izmiruje obaveze i da će ih potraživati od Glavnog grada ako se ne upotrijebe. To znači da bi u slučaju odustajanja od projekta kreditna sredstva koja su u ovom momentu na nivou od 35 miliona eura bila naplaćena od Glavnog grada. Nesporno bi uslijedila i žalba izvođača radova koji, ne svojom krivicom, ne bi bio u mogućnosti da radi te bi potraživao ugovorenih 47,5 miliona eura. Tako da, ovdje govorimo o nekih 80 miliona eura direktnog troška i udara na budžet Glavnog grada ukoliko se projekat ne počne sa realizacijom u predviđenom roku”, rekao je Nišavić.

Na sastanku, kaže Nišavić, je razjašnjeno šta znači alternativna lokacija.

“Predstavnici Njemačke razvojne banke i kancelarije EU jasno su naglasili da to znači novi projekat ali da se mora vratiti postojeći kredit i tražiti nova sredstva. To bi za više od četiri godine prolongiralo početak izgradnje, a izgubili bi grant od oko 30 miliona. To je prezentovala predstavnica EU. Predočeno nam je da ako bi sredstva od granta izgubili teško bi ih ponovo dobili. Ukoliko dođe do odlaganja projekta pitanje je da li bi se uopšte neko javio na tender nakon ovakvog iskustva. To su međunarodni tenderi koji traju, čija priprema traje između jedne i dvije godine”,  kaže Nišavić.

Nišavić kaže da bi direktni trošak pored 80 miliona bilo i oko 100 miliona za novo postrojenje.

“Ne zanemarimo da su izvođači koji su se javili bili duplo skuplji od izabranog”,  kaže Nišavić.

On ocjenjuje da je ovo momenat da se u čitavu priču uključi premijer Milojko Spajić i pojedina ministarstva. Potencira Ministarstvo ekologije koje uključeno dobijanjem 30 miliona granta.

“Mislim da je naredni korak da se uključe više instance i da se još jednom pokuša sa susjednom opštinom naći rješenje jer odlaganje donosi ogromne posledice – finansijske, ekološke… “,  naveo je Nišavić.

Sastanku su prisustvovali i Boris Spalević, zamjenik gradonačelnik i Balša Špadijer, sekretar za finansije.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?

Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.

Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.

Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.

Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.

Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.

Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.

Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.

Continue Reading

Priroda i društvo

Mještani Botuna se okupljaju u podne ispred prostorija DNP-a

photo by Filip Filipović / Adria

Mještani Botuna i cijele Zete okupiće se danas u podne ispred prostorija Demokratske narodne partije kako bi dali podršku predsjedniku te partije Milanu Kneževiću, Maji Vukićević i Milunu Zogoviću koji su podnijeli ostavke u Vladi Crne Gore.

Kako je kazao jedan od predstavnika mještana Mihailo Ćetković, Zećani znaju da je okidač bio kolektor, ali ovog puta pozivaju i ljude iz cijele Crne Gore koji podržavaju da srpski jezik bude službeni, uvođenje trobojke kao državne zastave i dvojno državljanstvo.

“Danas se okupljamo u 12 sati ispred postorija DNP-a da damo podršku Zogoviću, Vukićević i Kneževiću. Da se Zogoviću i Vukićević zahvalimo što su podnijeli ostavke na funkcije u Vladi. Pozivamo ljude iz cijele Crne Gore da nam se pridruže u 12 sati zbog ostavki. Smatram da ne treba samo da budu ljudi iz Zete na skupu, već svi oni koji podržavaju jezik, zastavu i dvojno državljanstvo”, istakao je Ćetković.

On je pozvao sve da im se pridruže na skupu u podne ispred prostorija DNP-a koji se nalaze preko puta nekadašnjeg hotela Ljubović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Meridianbet: Dok optužuju konkurenciju za neplaćanje poreza – njihovi tiketi ne prikazuju nijedan cent poreske obaveze

Fotografije tiketa tri priređivača koji se u javnosti predstavljaju kao primjer zakonitog poslovanja pokazuju da porez na dobitke nije obračunat niti jasno iskazan, uprkos tvrdnjama da upravo oni poštuju poreske propise.

U posljednjim danima svjedočimo intenzivnoj medijskoj kampanji u kojoj se pojedini priređivači igara na sreću predstavljaju kao „jedini koji obračunavaju i plaćaju poreze“, dok se konkurencija targetira kroz selektivne i netačne navode o navodnom kršenju zakona.

Međutim, dokumentacija koju danas stavljamo na raspolaganje javnosti govori suprotno.

Na priloženim tiketima tri kompanije koje najglasnije govore o zakonitosti poslovanja jasno se vidi da porez na dobitke nije obračunat, niti je prikazan na način koji bi omogućio potpunu poresku transparentnost prema igračima i državi.

Drugim riječima — oni koji se u medijima predstavljaju kao simbol poreske discipline, u praksi ne primjenjuju ono što javno zagovaraju.

Ovo otvara ključno pitanje:
kako je moguće da se u javnosti vodi agresivna kampanja o „neplaćanju poreza“, dok sopstveni tiketi ne sadrže nikakav obračun poreske obaveze?

Posebno je važno naglasiti da obračun i uplata poreza na dobitke igrača jeste moguća i zakonita praksa, pri čemu taj iznos ne predstavlja poreski priznati rashod i ne umanjuje osnovicu poreza na dobit — što je potpuno jasno u poreskoj praksi regiona.

Tvrdnje da priređivači „ne mogu“ obračunavati porez u ime igrača predstavljaju pogrešnu interpretaciju propisa i služe isključivo za medijsku manipulaciju.

Umjesto transparentne primjene zakona, svjedočimo pokušaju da se kroz javne optužbe skrene pažnja sa sopstvene prakse i stvori lažna slika o „poštenima“ i „nepoštenima“ na tržištu.

Činjenice su, međutim, neumoljive — poreska odgovornost se ne dokazuje saopštenjima, već jasnim i vidljivim obračunom na svakom tiketu.

Pozivamo nadležne institucije da jednako i dosljedno postupaju prema svim učesnicima na tržištu, bez selektivnog pristupa i bez podlijeganja medijskim spinovima.

Građani imaju pravo da znaju ko zaista poštuje zakon, a ko ga koristi kao alat za obračun sa konkurencijom.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto